PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

7. UPRAVLJANJE RIZICIMA OD ŠUMSKIH POŽARA I
USLOVI I TARIFE ZA OSIGURANJE OD POŽARA
7.1. Upravljanje rizicima od šumskih požara
U velikom broju država u svijetu preovladava mišljenje da preventiva ima znaajnu
ulogu u osiguranju. Prema veinskom opredjeljenu, suština osiguranja je u osiguravajuoj
zaštiti rizika i ekonomskoj nadoknadi šteta po nastanku štetnog dogaaja. S toga je i interes
osiguravaa da preduzme širok spektar preventivnih mjera zaštite šuma. Uprkos injenici da
postoje izvjesna razmimoilaženja kod autora koji se bave ovom problematikom, može se rei
da se uglavnom svi slažu da su fundamentalni ciljevi prevetive sljedei (Jeli, M., 2010): 1.
predupreenje štetnog dogaaja ili onemoguavanje njegovog ostvarenja i 2. smanjenje
posljedica štetnog dogaaja, odnosno minimiziranje ekonomskih posljedica.
Postoje razliiti predmeti osiguranja, a samim tim i razliite vrste osuguranja,
osigurava se susree sa razliitim opasnostima koje zahtijevaju razliite mjere zaštite. S toga
je vrlo bitno da osigurava raspolaže sa kompletnim informacijama o svim opasnostima
prisutnim u svom portfelju. U zavisnosti od vrste predmeta osiguranja i opasnosti koje mogu
da prouzrokovati štetu, mogu se preduzimati razliite vrste preventivnih mjera, na razliitim
nivoima, kao što su nivoi: osiguranika (vlasnik imovine), osiguravaa (društva za osiguranje)
i na nivou države, odnosno entiteta i njegovih institucija.
Zbog izvjesnih specifinosti katastrofalnih rizika, osiguranje šuma bi se trebalo
sprovoditi uz pomo Vlade Republike Srpske (posebno kod aktivnosti u oblasti preventive). U
uporednom pravu postoji obimna regulativa kojom se podržava privatno osiguranje da
uestvuje u poslu koji je od nacionalnog znaaja.
Vlasnik imovine ili osiguranik može i sam da aktivno uestvuje u preventivi ili
preventivnim radnjama kroz (Jeli, M., 2010): 1. projektovanje procesa, tehnologije i tehnike
sa ciljem poveanja bezbjednosti, 2. vee ukljuivanje dostignua nauke iz oblasti preventive
i zaštite u cjelokupno poslovanje, 3. izuavanje rizika koji primijenjena tehnologija, tehnika i
raspored u prostoru nose (analiza rizika, ugovorne mjere), te izvještavanja o promjenama na
riziku, 4. optimizaciju sopstvenog ponašanja u odnosu na prenošenje rizika (sopstveno
nošenje rizika, osiguranje, izbor osiguravaa), i 5. organizovanje službe zaštite, njeno
uklapanje u više sisteme zaštite.
Da bi se objasnio pojam preventive u osiguranju, dobro je poi od osnovnih principa,
koji se mogu definisati kao (Jeli, M., 2010): 1) princip dovoljnosti tehnike premije, 2)
princip individualizacije to jest korelativnosti premije i rizika, 3) pricip stimulacije i
destimulacije osiguranika na željeno ponašanje i 4) princip korektne nadoknade štete
osiguraniku.
7.2. Uslovi i tarife za osiguranje od požara u šumama
Osiguranje od rizika požara poelo se naglo razvijati nakon velikog požara u Londonu
1666. godine, kade se osnivaju i prve osiguravajue kompanije (Klobuar, D., 2007).
Osiguranje je institucija koja nadoknauje štete nastale u društvu, u njegovoj privredi ili kod
ljudi, usled dejstva rušilakih prirodnih sila ili nesrenih sluajeva. Ono pruža ekonomsku
zaštitu osiguranicima (pravnim i fizikim licima) od štetnih dejstava i ekonomskih
poremeaja do kojih dolazi kada nastane osigurani sluaj.
Osiguranje ima tri funkcije: 1) uvanje (zaštita imovine), 2) mobilizacija ili
prikupljanje novanih sredstava (finansijska funkcija) i 3) poboljšanje životnih uslova
(socijalna funkcija). Osiguranje, u suštini, predstavlja udruživanje svih onih koji su izloženi
opasnosti, s ciljem da zajedniki podnesu štetu koja e zadesiti samo neke od njih .