PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
high, and the contrast of atmospheric precipitation extremely small or non-existent. One solution for venting the damage from the fire insurance forest fires. Depending on the subject of insurance and risks that could cause damage, can take various types of preventive measures at different levels, including levels: the insured (the property owner), an insurer (insurance companies) and at the state level and Entities its institutions. Determination of the amount of damage to forests from fire is extremely important and subtle process, which depends on a number of parameters, such as the type, extent and location of damage, the accompanying consequences, both in the forest itself and in relation to other resources and economic fields. The aim of this study was to evaluate the ability prevent the negative by forest owners (either natural or legal persons as insured) large and sometimes catastrophic risks and damage caused by fires in large areas of forests, the use of preventive and ensuring forest, in order to reduce the economic and then and environmental (dominant) damage. Key words: forest fires, forest insurance, prevention, rehabilitation damage 1. UVOD Jedna od osnovnih pretpostavki privrednog napretka i blagostanja jedne zemlje jeste održivo upravljanje i korišenje njenih prirodnih resursa, ukljuujui i šume. Ustavom Bosne i Hercegovine, regulisano je da su entiteti nadležni za sektor šumarstva, kao i za oblasti koje se tiu zaštite prirodne i životne sredine. Prema Zakonu o šumama Republike Srpske (2008, 2013), šume i šumsko zemljište su prirodna dobra od opšteg interesa i uživaju posebnu brigu i zaštitu Republike Srpske. Ako su u svojini Republike Srpske, šume i šumsko zemljište ne mogu se otuivati, osim u sluajevima komasacije i sluajevima utvrenim Zakonom o šumama. Šumama i šumskim zemljištem u svojini Reublike Srpske (državne šume) upravlja i gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Dio djelatnosti od opšteg interesa u oblasti šumarstva, te dio poslova gazdovanja šumama i šumskim zemljištem u svojini Republike Srpske, kao i struno-tehnike poslove u šumama u privatnoj svojini, obavlja Javno preduzee šumarstva „Šume Republike Srpske“ a.d., iji je osniva Vlada. Zakon o šumama i Strategija razvoja šumarstva Republike Srpske utvruju osnove za voenje politike upravljanja i gazdovanja šumama u Republici Srpskoj. Prema tim dokumentima, ukupna površina šuma u svojini Republike Srpske ne može se smanjivati, osim u posebnim sluajevima krenja šuma i trajne promjene namjene šumskog zemljišta (kada je to predvieno programima gazdovanja šumama ili na osnovu akta nadležnog organa o utvrivanju opšteg interesa, pri izgradnji elektro i PTT vodova, radi izgradnje objekata za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje, te u postupku komasacije). 2. ŠUMSKI POŽARI I NJIHOVO DEJSTVO NA ŠUME Pod katastrofalnim rizicima se podrazumijevaju dogaaji velikih pustošenja i razaranja usled iznenadnih djelovanja elementarnih nepogoda, odnosno prirodnih nepogoda u koje spadaju i požari. Ispoljavanje katastrofalnih rizika podrazumijeva ugrožavanje objekata i ljudi, uništenje infrastrukture, te izostanak prihoda usled prekida rada industrije i pojedinaca. Znaajan rizik od elementarnih nepogoda u Republici Srpskoj predstavljaju šumski požari, koji se naroito javljaju u sušnom periodu u godini, kada su ljetne temperature vazduha veoma visoke, a nasuprot tome atmosferske padavine izuzetno male, ili padavina uopšte nema. Sam „požar“ prestavlja proces nekontrolisanog sagorijevanja gorive materije
kojim se ugrožava život i zdravlje ljudi, biljaka i životinja, te materijalna dobra i sve potrebnija (zdrava) životna sredina. Šumski požari mogu biti: 1. niski (prizemni) požari kod kojih gore samo suvi otpaci, liše, suva mahovina, trava i drugo, što je ujedno i naješi oblik šumskih požara, 2. visoki požari, koji se razvijaju iz niskih požara, kada plamen zahvata stabla i grane, a vjetar velikom brzinom raznosi plamen i žar, tako da je ovo i najopasnija vrsta šumskih požara i 3. podzemni požari, koji naješe nastaju kao posledica niskog ili visokog požara, zapaljenjem liša u zemljištu ili podzemnih naslaga treseta. Dejstvo štetnih faktora u šumarstvu se može posmatrati sa više razliitih stanovišta, ali se prema Rankoviu (1996) u suštini razlikuju tri osnovna naina: a) ometanje odvijanja fizioloških procesa i slabljenje biološke vitalnosti šumskog drvea, b) destruktivno i fiziko uništavanje drvne materije od koje je šumsko drvee sagraeno i c) narušavanje prirodne stabilnosti i promjene strukture šumskih fitocenoza. Izazivai štetnih posljedica ili štetni faktori mogu da djeluju na „šumsko zemljište“ i umanjuju njegovu produkcionu sposobnost u edafskom smislu i da djeluju na biljni pokriva, odnosno šume. Dejstva na šume se mogu razvrstati na biotske (štete od biljaka i životinja), abiotske (požari, padavine, vjetar, temperatura itd.) i štete od ovjeka. Ako bi pokušali da izdvojimo neku opštu karakteristiku šteta o požara onda bi se moglo svakako istai sljedee: šumske štete od požara relativno lako mogu da nastanu, ali se njihove posljedice veoma teško otklanjaju, za to je potrebno da proe puno vremena i potrebno je angažovati znaajna finansijska sredstva. Dakle, šumske štete od požara uvijek imaju izražene ekonomske poljedice. Pored njih, ako ne i bitnije, su štete nastale u domenu životne sredine, koje je vrlo teško ekonomski izraziti. Kada se govori o finansijskim posljedicama šumskih šteta od požara, Rankovi (1996) napominje da se u suštini radi o dvije vrste nastalih šteta: „izostanak prihoda“ koji bi se ostvario prodajom uništenog drveta (u onakvom stanju kakvo je bilo u momentu kada je šteta nastala, odnosno u zateenom stanju) i „izostanak buduih prihoda“ (koji bi bili ostvareni kada bi se uništena stabla prodala u stanju koje se željelo postii na kraju proizvodnog ciklusa, što je definisano ciljevima gazdovanja, datim u šumskoprivrednim osnovama). Finansijski efekti nastalih šteta od požara mogu biti izuzetno veliki, a za posljedicu imaju velike teškoe u vezi obezbjeenja posebnih finansijskih sredstava za njihovo saniranje. 3. CILJ I METOD RADA Šumski požari predstavljaju veoma ozbiljan i uvijek aktuelan društveni i privredni problem. Spadaju u štetne faktore koji za veoma kratko vrijeme mogu da priine velike štete i da izmjene izgled jednog šumskog podruja, tako što mijenjaju sastav šumskih zajednica, pretvarajui šume u poseban oblik vegetacije koji na duži period može biti bez bilo kakvog privrednog, ekonomskog ili zaštitnog znaaja. U Republici Srpskoj (Strategija razvoja šumarstva, 2012), sa šumovitošu od 51,7% ili 0,76 ha po jednom stanovniku, ukupnom drvnom zalihom šuma od 227.391.300 m 3 (od toga ukupna zaliha u šumama u svoji Republike Srpske procjenjuje sa oko 184.545.000 m 3 ili 81,2%), šume predstavljaju jedan od glavnih prirodnih resursa, koje su omoguile proizvodnju 2,09 miliona m 3 šumskih drvnih sortimenata u 2009. godini (u šumama u svojini Republike Srpske 1.699.242 m 3 ili 81,8%), a ijim korišenjem je drvna industrija zaposlila veliki broj radnika i time znaajno doprinijela razvoju privrede u Republici Srpskoj. Cilj ovog rada je ukazivanje na mogunost predupreenja od strane vlasnika šuma (bilo fizikog ili pravnog lica kao osiguranika) velikih, a nekad i katastrofalnih rizika i šteta, izazvanih požarima na velikim površinama šuma, korišenjem prevetive i osiguranjem šuma, u cilju smanjenja ekonomskih, a potom i ekoloških (dominantnih) šteta.
- Page 243 and 244: : „ ( )
- Page 245 and 246: , , , , ,
- Page 247 and 248: , , - , , .
- Page 249 and 250: , . .
- Page 251 and 252: , . , ,
- Page 253 and 254: . , , ,
- Page 255 and 256: dr Gordana orevi 1 Mr Smiljana Bije
- Page 257 and 258: Slika 1: Promena sadržaja ugljendi
- Page 259 and 260: U mnogim podrujima, porast temperat
- Page 261 and 262: Slika 3: Klimatski model koji preds
- Page 263 and 264: Slika 4: Glavni kontrolni panel za
- Page 265 and 266: GFDL je za pokretanje prvog klimats
- Page 267 and 268: izrada odgovarajuih klimatskih mode
- Page 269 and 270: 1. Uvod Cjelokupno moderno društvo
- Page 271 and 272: Estonija Povod napada na Estoniju b
- Page 273 and 274: Slika: Promijenjena (deface) naslov
- Page 275 and 276: njegov prodor u gotovo svaki aspekt
- Page 277 and 278: Leyden, John: 'Lab-smashing' Stuxne
- Page 279 and 280: sa haotinom situacijom u situaciji
- Page 281 and 282: 3. Prekid elektrinog napajanja Prek
- Page 283 and 284: etiri najvea uragana u SAD tokom 20
- Page 285 and 286: Stacionarni agregat Slika 6: Stacio
- Page 287 and 288: spreava ulazak vlage u kabl ali nak
- Page 289 and 290: Sa druge strane, svi kablovi sa pla
- Page 291 and 292: takvim uslovima neophodno je organi
- Page 293: Miro Maksimovi 1 , Jadranka Maksimo
- Page 297 and 298: Izazivanje požara je kažnjivo u s
- Page 299 and 300: Slika 1. - Šumski požar u 2014. g
- Page 301 and 302: Sa aspekta protivpožarne zaštite
- Page 303 and 304: 7. UPRAVLJANJE RIZICIMA OD ŠUMSKIH
- Page 305 and 306: Osnovica za izraunavanje premije je
- Page 307 and 308: Literatura: 1. Agi, S., et al. (201
- Page 309 and 310: Uvod Živimo u vrijeme kada se ne s
- Page 311 and 312: Z a s t u p lj e n o s t v a ž n i
- Page 313 and 314: Sl. 1. Nekontrolisana sjea šume u
- Page 315 and 316: ijene erozije je bilo zaštieno vrb
- Page 317 and 318: Z a k lj u a k Da bi se ublažili i
- Page 319 and 320: Te koliine padalina iz perioda 11.
- Page 321 and 322: Osim kopanja kanala trebalo je ured
- Page 323 and 324: stare gradske jezgre. Ali zbog razn
- Page 325 and 326: potrebito je postaviti vodomjerne s
- Page 327 and 328: [11] http://www.prodanube.eu/activi
- Page 329 and 330: Do sada se problematika prevencije
- Page 331 and 332: Radi sticanja potrebnih znanja iz o
- Page 333 and 334: otklanjanju posledica elementarnih
- Page 335 and 336: 6) vrši nadzor nad primenom Zakona
- Page 337 and 338: Doc. dr Izet Banda UPRAVLJANJE RIZ
- Page 339 and 340: pobrine da su uspostavljeni pouzdan
- Page 341 and 342: Navedena iskustva i rad meunarodnih
- Page 343 and 344: pravna lica koja su minimalno izlo
high, and the contrast of atmospheric precipitation extremely small or non-existent. One<br />
solution for venting the damage from the fire insurance forest fires.<br />
Depending on the subject of insurance and risks that could cause damage, can take<br />
various types of preventive measures at different levels, including levels: the insured (the<br />
property owner), an insurer (insurance companies) and at the state level and Entities its<br />
institutions.<br />
Determination of the amount of damage to forests from fire is extremely important and<br />
subtle process, which depends on a number of parameters, such as the type, extent and<br />
location of damage, the accompanying consequences, both in the forest itself and in relation<br />
to other resources and economic fields.<br />
The aim of this study was to evaluate the ability prevent the negative by forest owners<br />
(either natural or legal persons as insured) large and sometimes catastrophic risks and damage<br />
caused by fires in large areas of forests, the use of preventive and ensuring forest, in order to<br />
reduce the economic and then and environmental (dominant) damage.<br />
Key words: forest fires, forest insurance, prevention, rehabilitation damage<br />
1. UVOD<br />
Jedna od osnovnih pretpostavki privrednog napretka i blagostanja jedne zemlje jeste<br />
održivo upravljanje i korišenje njenih prirodnih resursa, ukljuujui i šume. Ustavom Bosne i<br />
Hercegovine, regulisano je da su entiteti nadležni za sektor šumarstva, kao i za oblasti koje se<br />
tiu zaštite prirodne i životne sredine. Prema Zakonu o šumama Republike Srpske (2008,<br />
2013), šume i šumsko zemljište su prirodna dobra od opšteg interesa i uživaju posebnu brigu i<br />
zaštitu Republike Srpske. Ako su u svojini Republike Srpske, šume i šumsko zemljište ne<br />
mogu se otuivati, osim u sluajevima komasacije i sluajevima utvrenim Zakonom o<br />
šumama.<br />
Šumama i šumskim zemljištem u svojini Reublike Srpske (državne šume) upravlja i<br />
gazduje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Dio djelatnosti od opšteg<br />
interesa u oblasti šumarstva, te dio poslova gazdovanja šumama i šumskim zemljištem u<br />
svojini Republike Srpske, kao i struno-tehnike poslove u šumama u privatnoj svojini,<br />
obavlja Javno preduzee šumarstva „Šume Republike Srpske“ a.d., iji je osniva Vlada.<br />
Zakon o šumama i Strategija razvoja šumarstva Republike Srpske utvruju osnove za<br />
voenje politike upravljanja i gazdovanja šumama u Republici Srpskoj. Prema tim<br />
dokumentima, ukupna površina šuma u svojini Republike Srpske ne može se smanjivati, osim<br />
u posebnim sluajevima krenja šuma i trajne promjene namjene šumskog zemljišta (kada je<br />
to predvieno programima gazdovanja šumama ili na osnovu akta nadležnog organa o<br />
utvrivanju opšteg interesa, pri izgradnji elektro i PTT vodova, radi izgradnje objekata za<br />
zaštitu ljudi i materijalnih dobara od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje, te u postupku<br />
komasacije).<br />
2. ŠUMSKI POŽARI I NJIHOVO DEJSTVO NA ŠUME<br />
Pod katastrofalnim rizicima se podrazumijevaju dogaaji velikih pustošenja i razaranja<br />
usled iznenadnih djelovanja elementarnih nepogoda, odnosno prirodnih nepogoda u koje<br />
spadaju i požari. Ispoljavanje katastrofalnih rizika podrazumijeva ugrožavanje objekata i<br />
ljudi, uništenje infrastrukture, te izostanak prihoda usled prekida rada industrije i pojedinaca.<br />
Znaajan rizik od elementarnih nepogoda u Republici Srpskoj predstavljaju šumski<br />
požari, koji se naroito javljaju u sušnom periodu u godini, kada su ljetne temperature<br />
vazduha veoma visoke, a nasuprot tome atmosferske padavine izuzetno male, ili padavina<br />
uopšte nema. Sam „požar“ prestavlja proces nekontrolisanog sagorijevanja gorive materije