PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

1. Uvod
Cjelokupno moderno društvo pohranjuje svoje podatke i informacije u nekoj vrsti
digitalnog zapisa, te je sve manje zastupljen nain pohrane dokumenata u papirnatom obliku.
Svi ti podaci nalaze se u kibernetikom prostoru što znai da su dostupni putem raunalnog
sustava ili mreže. Gdje god se nalaze podaci, postoji i mogunost da netko želi pristupiti tim
podacima. Kako se ti podaci naješe nalaze na nekom raunalu u kibernetikom prostoru,
tako postoji i velika mogunost kibernetikog napada. Takvi napadi postali su svakodnevnica,
te se gotovo na dnevnoj bazi može proitati na internetu o napadima na web stranice,
napadima na korisnike profile na društvenim mrežama, krau osobnih podataka, krau
intelektualnog vlasništva itd. Takvi napadi su usmjereni i na tvrtke i na pojedince. Kod tvrtki
postoji interes da takve napade sakriju od javnosti kako bi graani zadržali povjerenje, bilo da
se radi o poslovnom odnosu ili graanskoj lojalnosti. Ovi napadi prouzrokuju nasilje protiv
osoba i imovine, uzrokuju dovoljno štete kako bi izazvali strah. Mogui su neovlašteni
daljinski upad u raunalne mreže kontrole zranog ili cestovnog prometa, a isti bi uzrokovali
gubitke ljudskih života, ozbiljnu materijalnu štetu i paniku.
ak je i NATO savez prepoznao opasnost od ovakvih napada te je usvojio novu
politiku i promijenio lanak 5 iz svoje Povelje na nain da proširuje svoje djelovanje i na
kibernetiki prostor. To znai da u sluaju ozbiljnog kibernetikog napada na neku zemlju
lanicu NATO saveza, i naravno ukoliko se ta zemlja pozove na lanak 5., svaka lanica
NATO saveza sama odluuje o tome koliko e i u kojoj mjeri reagirati prema napadau. Svi
kibernetiki napadi dolaze sa javnog interneta i bez ekspertnog tehnikog znanja ne možemo
niti sa sigurnošu utvrditi tko stoji iza napada. Napadau je svejedno koliko je udaljen od
svoje mete, dok god ima dobro oružje, a u ovom sluaju internetsku mrežu i alate. Ne
smijemo zanemariti prijetnje od samih zaposlenika, gdje je napada osoba unutar sustava,
kojima ne treba internetska mreža, nego lokalna raunalna mreža i softverski alati.
Naješe je napada skupina ili organizacija koja broji više lanova, te svi oni
meusobno komuniciraju takoer putem interneta. Navedena skupina može upravljati botnet
infrastrukturom u kojoj se može nalaziti više stotina tisua zaraženih raunala kojima upravlja
napada koji je zarazio ta raunala. Raunala se mogu zaraziti malicioznim kodom, ili ak
kupiti na underground sceni (deep web) za imaginarnu internetsku valutu BitCoin (Paganini,
5.2013) koja se prodaje i kupuje za prave valute, a jedna od najveih burzi je Mt. Gox koja
drži preko 80% svih BitCoin transakcija.
Komunikacija izmeu napadaa odvija se putem servisa za koje se ne može osigurati
presretanje u realnom vremenu, osim ako nismo prisutni na serveru pružatelja usluge (jedan
od primjera je i Skype u vlasništvu Microsoft-a ili Google Talk u vlasništvu Googlea). Kao
što se može proitati na nekoliko on-line izvora, FBI ja kao najvei prioritet za postavio
zadatak da dobije mogunost presretanja i itanja internetskih datotenih (cloud based) i e-