PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

odnosima. Zastarni rok je do 3 godine od saznanja za štetu i poinitelja, a u svakom sluaju
do 5 godina od nastale štete .
5.Zakljuak
Zakljuujemo da veina onih koji zagauju životnu sredinu/okoliš potiu od
industrijskih aktivnosti i od saobraaja. Prije rata industrija je bila najznaajniji zagaiva
zraka. Upravljanje kvalitetom životne sredine/ okoliša u BiH je u nadležnosti entitetskih
ministarstava za okoliš, odnosno ekologiju. Naglašavamo da praenje kvaliteta životne
sredine/okoliša(vazduha-zraka) se odvija u entitetskim meteorološkim zavodima. Postojea
zakonska regulativa, koja reguliše oblast zagaenja životne sredine/okoliša, u Bosni i
Hercegovini je u najveoj mjeri usklaena sa evropskim standardima. Problem je u nedostatku
ili zastarjelosti prateih dokumenata, koje treba mijenjati. Naješi izvori zagaenja životne
sredine/okoliša u Bosni i Hercegovini su: procesi sagorjevanja goriva koja se koriste u
tehnološka postrojenja (metalurgija, rafinerije nafte itd),saobraaj i ostali izvori (spaljivanje,
samozapaljenje smea itd.). Bosna i Hercegovina ima vrlo visoku energijsku intenzivnost
(odnos utroška energije i nacionalnog društvenog proizvoda u državi) iznad svjetskog
prosjeka, više od svih država u okruženju. To je posljedica neracionalne potrošnje energije
kako u industriji, tako i u komunalnom sektoru. Stoga je potrebno realizirati državnu
strategiju usmjeravanja energije, kao i odgovarajue programe racionalizacije potrošnje
energije u industriji, poljoprivredi, saobraaju, graevinarstvu. Uprkos niskom stepenu
urbanizacije životna sredina u veini naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini je znaajno
zagaena, što je najveim dijelom posljedica: smještaja naselja u kotlini sa slabim uslovima
ventilacije, nepostojanja pogodnih kombinacija ložište-gorivo za grijanje sobnim peima i
kotlovima male snage (koriste se pei neusuglašene sa kvalitetom BH ugljeva), pravno
neureena oblast komunalne energetike, nedostatak lokalnih programa korištenja energije, a u
okviru prostornih i urbanistikih planova, te loše organizovanosti saobraaja u urbanim
sredinama i starosti vozila. Potrebno je regulirati uvoz sobnih pei prema standardima,uvesti
naknade za puteve iz cijene naftnih derivata kao i uvozne carine na motorna vozila, te
naplaivati posebne naknade pri registriranju motornih vozila. Emisije izduvnih gasova u
saobraaju su u porastu, jer se saobraaj uglavnom odvija na cestama a manje željeznicama.
Zagaenju u velikoj mjeri doprinosi znatan broj starih automobila te nepostojanje kontrole
kvaliteta tekuih goriva. Na podruju Federacije BiH odnedavno su na snazi propisi, koji su
trebali donijeti strožiju kontrolu tehnike ispravnosti vozila. Prema novim propisima, tehniki
pregled nee biti važei bez fotografije automobila napravljene u stanici, tokom obavljenog
pregleda. Uz ostalo, cilj ovakve prakse je i obavezno mjerenje emisije štetnih materija iz
automobila. Životna sredina/okoliš je u veim gradovima BiH zimi jako zagaen i to
prašinom, crnim dimom i azotnim oksidima. Za takva zagaenja uglavnom su krivi stari
automobili, jer u starim motorima dolazi do miješanja ulja i goriva, a posljedica toga je velika
koliina crnog dima koji odlazi u vazduh. U Zakonu o zaštiti zraka FBiH te u Zakonu o zaštiti
vazduha RS, precizira se da se od 1. januara 2015.godine nee smjeti koristiti dizel-goriva
ukoliko je sadržaj sumpora vei od 0,10 posto njihove mase. U Akcionom planu za zaštitu
okoliša u BiH, navodi se kako je "osnovni strateški cilj Bosne i Hercegovine aktivno ueše u
meunarodnim aktivnostima na smanjenu prekograninog zagaivanja zraka i zaštiti
globalne klime te na lokalnom smanjenju oneišenosti zraka" naravno uz sve zakonske
propise koji su donijeti i nove koji e donijeti . Napokon sa usklaivanjem postojeih zakona
i donošenjem novih u ovim oblastima cijenimo da kaznene odredbe treba imperativno
precizirati i bez izuzetka sprovoditi u djelo.