PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
informacijama g) Naelo „zagaiva plaa“ koji ima svoje ishodište u stepenu odgovornosti koju navodimo u tekstu. 3.1 Naelo održivog razvoja Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez ugrožavanja potreba buduih generacija za život u okviru kapaciteta životne sredine, što podrazumjeva da je održivi razvoj usklaeni sistem tehniko-tehnoloških, ekonomskih i društvenih aktivnosti u ukupnom razvoju u kojem se na principima ekonominosti i razumnosti koriste prirodne i stvorene vrijednosti sa ciljem da se sauva i unapredi kvalitet životne sredine za sadašnje i budue generacije. Održivi razvoj ostvaruje se donošenjem i sprovoenjem odluka kojima se obezbeuje usklaenost interesa zaštite životne sredine i interesa ekonomskog razvoja, dugoroni je koncept i obuhvata i integriše životnu sredinu, ekonomski i društveni pa tako i socijalni razvoj. 3.2 Naelo predostrožnosti i prevencije Naelo predostrožnosti ostvaruje se procjenom uticaja na životnu sredinu i korišenjem najboljih rasploživih i dostupnih tehnologija, tehnika i opreme, promoviše prevenciju zagaenja životne sredine, promoviše izbjegavanje aktivnosti koje predstavljaju opasnost po životnu sredinu ili zdravlje ljudi i svaka aktivnost mora biti planirana i sprovedena na nain da: prouzrokuje najmanju moguu promjenu u životnoj sredini; predstavlja najmanji rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi; smanji optereenje prostora i potrošnju sirovina i energije u izgradnji, proizvodnji, distribuciji i upotrebi; ukljui mogunost reciklaže; sprjei ili ogranii uticaj na životnu sredinu na samom izvoru zagaivanja. 3.3.Naelo zamjene Svaku djelatnost koja bi mogla da ima štetne posljedice po životnu sredinu potrebno je zamijeniti drugom djelatnošu koja predstavlja znatno manji rizik i opasnost po životnu sredinu, a zamjena djelatnosti obavlja se i ukoliko su troškovi takve djelatnosti vei od vrijednosti koje treba zaštititi. Ovo naelo se primjenjuje pri korištenju proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa, uz obavezno ograniavanje zagaivanja životne sredine na izvoru. 3.4 Naelo integracije Spreavanje ili svoenje na najmanju moguu mjeru rizika od štete po životnu sredinu u cijelosti je osnova ovoga naela koji obuhvata: a) uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa supstanci i proizvoda, b) predvianje posljedica u svim elementima životne sredine kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti (novih i postojeih), c) svoenje nastanka otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguu mjeru, d) primjenjivanje opštih metoda za procjenjivanje i poreenje problema u životnoj sredini e) primjenu mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite životne sredine i mjera usmjerenih ka izvorima kada su u pitanju emisije. 3.5. Naelo saradnje i podjele odgovornosti Cilj održivog razvoja može se postii samo kroz usaglašeno zajedniko djelovanje relevantnih uesnika koji su dužni da kroz zajedniki rad sa organima vlasti, fizikim i
pravnim licima i drugim institucijama, ostvaruju saradnju u cilju zaštite životne sredine na osnovu podjele odgovornosti. Sprovoenje interesa vezanih za zaštitu životnu sredinu podstie se meuentiteskom saradnjom, bilateralnom ili multilateralnim meunarodnim sporazumima o zaštiti životne sredine i drugim sporazumima o saradnji, kao i pružanjem informacija i podrške u vezi sa zaštitom životne sredine, a posebno u odnosima sa susjednim zemljama. 3.6.Ueše javnosti i pristup informacijama o okolini U ostvarivanju prava na zdravu životnu sredinu svako ima pravo da bude obavješten o stanju životne sredine i da uestvuje u postupku donošenja odluka ije bi sprovodjenje moglo da utie na životnu sredinu, a podaci o stanju životne sredine su javni. 3.7. Naelo „zagaiva plaa“ Zagadjiva plaa naknadu za zagadjivanje životne sredine kada svojim aktivnostima prouzrokuje ili može prouzrokovati optereenje životne sredine, odnosno ako proizvodi, koristi ili stavlja u promet sirovinu, poluproizvod ili proizvod koji sadrži štetne materije po životnu sredinu. Zagadjiva, u skladu sa propisima, snosi ukupne troškove nastale ugrožavanjem životne sredine koji ukljuuju troškove rizika po životnu sredinu i troškove uklanjanja štete nanete životnoj sredini. 4. Graanskopravna zaštita od nastale štete Pod represivnim instrumentima graanskopravne zaštite podrazumijevamo mehanizme kad je šteta u okolišu/životnoj sredini ve nastala te je potrebno utvrditi odgovornost za štetu nastalu zagaenjem okoliša/životne sredine te zagaivaa “sankcionisati” tj. naplatiti mu tu štetu u skladu s naelom “zagaiva plaa”. Odgovornost za štetu nastalu zagaenjem okoliša/životne sredine u smislu graanskopravne zaštite, regulirana je kao poglavlje u zakonima o zaštiti okoliša/ životne sredine na sljedei nain: Podnosilac tužbe za naknadu troškova štete u okolišu/životnoj sredini je država ili bilo tko tko je pretrpio štetu zbog takve štete u okolišu/životnoj sredini. Za naknadu štete privatnim osobama koja je nastala prilikom štete u okolišu/životnoj sredini primjenjuju se odredbe zakona o obligacionim odnosima. Tužbe za naknadu štete podnose se protiv fizikih i pravnih osoba koje se smatra odgovornima za štetu. Važno je što se, ako je štetu u okolišu/životnoj sredini uzrokovao operater koji obavlja opasnu djelatnost, traži objektivna odgovornost za štetu. Objektivna odgovornost je odgovornost za štetu za iji se nastanak ne traži krivnja štetnika. Objektivna odgovornost nastaje kad se ispune, odnosno kad ošteenik dokaže sljedee pretpostavke: štetnu radnju, štetu, uzronu vezu izmeu štetne radnje i štete te protupravnost štetne radnje. Iznimno, uzrona se veza ne dokazuje, ve presumira kod šteta nastalih u vezi s opasnom djelatnošu, što je upravo ovdje sluaj. Ako je štetu prouzroilo više osoba – primjenjuju se pravila o solidarnoj odgovornosti. Profesionalna pomo u sporovima ovog tipa je vrlo skupa (advokati) zbog velike vrijednosti predmeta spora. Sudska vještaenja su u ovim sporovima obino potrebna, što je povezano s visokim troškovima. Zastarni rokovi tužbe za nadoknadu štete regulirani su ili odredbama zakona o zaštiti okoliša/ životne sredine ili opim odredbama o rokovima za naknadu štete iz zakona o obligacionim
- Page 186 and 187: B 1 =-I 1 1 ; B 3 =-I 3 3 2.16 Te B
- Page 188 and 189: Prve dvije jednaine (2.24) nespregn
- Page 190 and 191: 2.6 Odrediti jednaine oscilacija si
- Page 192 and 193: 3. ZAKLJUAK U radu osim klasinih pi
- Page 194 and 195: Uvod - -
- Page 196: - - - -
- Page 199 and 200: U novom dobu vlasti bježe od masov
- Page 201 and 202: Zakljuci Razliita je terminologija
- Page 203 and 204: Prof. dr Nevenka Niin, doc.dr Anka
- Page 205 and 206: Regionalna konferencija pod nazivom
- Page 207 and 208: domenu planiranja i sprovedbe plano
- Page 209 and 210: Preporuke evropskih institucija Evr
- Page 211 and 212: Trenutno se namee jedno od najvažn
- Page 213 and 214: the territory of Ukraine to be the
- Page 215 and 216: iji su uzroci u dubljim preobražaj
- Page 217 and 218: ezbednosne politike SAD i zemalja E
- Page 219 and 220: Kao posledica zaoštrenih ulinih su
- Page 221 and 222: za sada neuspešni, pokušaji u Sir
- Page 223 and 224: : , , . ,
- Page 225 and 226: . ( ), ( , , ,
- Page 227 and 228: . () , ,
- Page 229 and 230: ( ), , .
- Page 231 and 232: Doc. dr Selimovi Muharem, Pravni fa
- Page 233 and 234: ovog ministarstva je Kancelarija za
- Page 235: voda je obuhvaeno Zakonom o vodama
- Page 239 and 240: LEGISLATIVA: * Zakon o zaštiti ži
- Page 241 and 242: , , , , , ,
- Page 243 and 244: : „ ( )
- Page 245 and 246: , , , , ,
- Page 247 and 248: , , - , , .
- Page 249 and 250: , . .
- Page 251 and 252: , . , ,
- Page 253 and 254: . , , ,
- Page 255 and 256: dr Gordana orevi 1 Mr Smiljana Bije
- Page 257 and 258: Slika 1: Promena sadržaja ugljendi
- Page 259 and 260: U mnogim podrujima, porast temperat
- Page 261 and 262: Slika 3: Klimatski model koji preds
- Page 263 and 264: Slika 4: Glavni kontrolni panel za
- Page 265 and 266: GFDL je za pokretanje prvog klimats
- Page 267 and 268: izrada odgovarajuih klimatskih mode
- Page 269 and 270: 1. Uvod Cjelokupno moderno društvo
- Page 271 and 272: Estonija Povod napada na Estoniju b
- Page 273 and 274: Slika: Promijenjena (deface) naslov
- Page 275 and 276: njegov prodor u gotovo svaki aspekt
- Page 277 and 278: Leyden, John: 'Lab-smashing' Stuxne
- Page 279 and 280: sa haotinom situacijom u situaciji
- Page 281 and 282: 3. Prekid elektrinog napajanja Prek
- Page 283 and 284: etiri najvea uragana u SAD tokom 20
- Page 285 and 286: Stacionarni agregat Slika 6: Stacio
informacijama g) Naelo „zagaiva plaa“ koji ima svoje ishodište u stepenu odgovornosti<br />
koju navodimo u tekstu.<br />
3.1 Naelo održivog razvoja<br />
Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnje generacije bez<br />
ugrožavanja potreba buduih generacija za život u okviru kapaciteta životne sredine, što<br />
podrazumjeva da je održivi razvoj usklaeni sistem tehniko-tehnoloških, ekonomskih i<br />
društvenih aktivnosti u ukupnom razvoju u kojem se na principima ekonominosti i<br />
razumnosti koriste prirodne i stvorene vrijednosti sa ciljem da se sauva i unapredi kvalitet<br />
životne sredine za sadašnje i budue generacije. Održivi razvoj ostvaruje se donošenjem i<br />
sprovoenjem odluka kojima se obezbeuje usklaenost interesa zaštite životne sredine i<br />
interesa ekonomskog razvoja, dugoroni je koncept i obuhvata i integriše životnu sredinu,<br />
ekonomski i društveni pa tako i socijalni razvoj.<br />
3.2 Naelo predostrožnosti i prevencije<br />
Naelo predostrožnosti ostvaruje se procjenom uticaja na životnu sredinu i<br />
korišenjem najboljih rasploživih i dostupnih tehnologija, tehnika i opreme, promoviše<br />
prevenciju zagaenja životne sredine, promoviše izbjegavanje aktivnosti koje predstavljaju<br />
opasnost po životnu sredinu ili zdravlje ljudi i svaka aktivnost mora biti planirana i<br />
sprovedena na nain da: prouzrokuje najmanju moguu promjenu u životnoj sredini;<br />
predstavlja najmanji rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi; smanji optereenje prostora i<br />
potrošnju sirovina i energije u izgradnji, proizvodnji, distribuciji i upotrebi; ukljui mogunost<br />
reciklaže; sprjei ili ogranii uticaj na životnu sredinu na samom izvoru zagaivanja.<br />
3.3.Naelo zamjene<br />
Svaku djelatnost koja bi mogla da ima štetne posljedice po životnu sredinu potrebno<br />
je zamijeniti drugom djelatnošu koja predstavlja znatno manji rizik i opasnost po životnu<br />
sredinu, a zamjena djelatnosti obavlja se i ukoliko su troškovi takve djelatnosti vei od<br />
vrijednosti koje treba zaštititi. Ovo naelo se primjenjuje pri korištenju proizvoda, dijelova<br />
postrojenja, opreme i primjene proizvodnih procesa, uz obavezno ograniavanje zagaivanja<br />
životne sredine na izvoru.<br />
3.4 Naelo integracije<br />
Spreavanje ili svoenje na najmanju moguu mjeru rizika od štete po životnu<br />
sredinu u cijelosti je osnova ovoga naela koji obuhvata: a) uzimanje u obzir cijelog životnog<br />
ciklusa supstanci i proizvoda, b) predvianje posljedica u svim elementima životne sredine<br />
kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti (novih i postojeih), c) svoenje nastanka<br />
otpada i štetnog djelovanja otpada na najmanju moguu mjeru, d) primjenjivanje opštih<br />
metoda za procjenjivanje i poreenje problema u životnoj sredini e) primjenu mjera u odnosu<br />
na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zaštite životne sredine i mjera usmjerenih ka<br />
izvorima kada su u pitanju emisije.<br />
3.5. Naelo saradnje i podjele odgovornosti<br />
Cilj održivog razvoja može se postii samo kroz usaglašeno zajedniko djelovanje<br />
relevantnih uesnika koji su dužni da kroz zajedniki rad sa organima vlasti, fizikim i