PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

U novom dobu vlasti bježe od masovnosti u zaštiti civilnog stanovništva, ali se takvi stavovi
moraju preispitati jer je Civilna zaštita okrenuta kolektivitetu s ovjekom u centralnoj poziciji
i ulozi. Velike nesree sve više pogaaju velika poduja i, samim tim, važno je planirati
rješenja za masovnu evakuaciju i zbrinjavanje hiljade ugroženih stanovnika. To je nekada
ostvarivano kroz obavezu služenja u civilnoj zaštiti i ulogu štabova i povjerenika civilne
zaštite, kao i referenata odbrane (koji su u pravnim licima planirali i koordinirali mjere civilne
zaštite). Osim marginalne uloge štabova civilne zaštite toga danas nema pa se postavlja
pitanje ko bi bio nosilac masovne evakuacije i zbrinjavanja u sluaju nesree velikih razmjera,
i mogue prekograninih efekata kada još možda treba prihvatiti stanovništvo iz drugih
regija i drugih država. Obrazovanje i obuavanje za zaštitu i spašavanje je, takoer, u lošoj
situaciji, jer nema obrazovanja i osposobljavanja za civilnu zaštitu i vatrogastvo kroz srednje
škole, fakultete i centre za obuku. Visokobrazovne ustanove u Bosni i Hercegovini
(konkretno, Fakultet politikih nauka u Sarajevu) su u periodu od 30 godina odškolovale
brojne kadrove odbrane i sigurnosti, kao i poslijeratnom periodu (nakon 1995. godine), emu
se ne pridaje znaaj.
Vrijeme je faktor od kljunog znaaja u upravljanju rizicima, jer od sposobnosti detekcije
hazarda i brzine analize i tretiranja rizika (djelovanja na uoeni hazard, ak i njegovu
mogunost nastanka) zavisi i da li e taj hazard eksploatirati trenutnu situaciju i ranjivost
pojedinca (njegovog domainstva), firme ili zajednice i rezultirati nesreom manjih ili
katastrofalnih razmjera, jer hazardi razliitom brzinom nastaju i šire se (mogu biti vidni i
sporonastupajui ili skriveni i iznenadni). Za nastanak vatre i brzinu gorenja se kao primjer
navodi gašenje upaljene šibice (u prvoj sekundi se gasi rukom, a ve u drugoj vodom).
Prostor je faktor od velike važnosti za nastanak hazarda i njegovo širenje, pa su bitni
elementi ovog faktora: vrsta prostora (zatvorena ili otvorena prostorija), reljef, hidrografija,
površina tog prostora, naseljenost tog prostora (gustina naseljenosti), koncentracija kritine
infrastrukture, kao i klimatski uticaj na taj (otvoreni) prostor. Na datom prostoru se hazard
može lako i brzo uoiti i detektirati ili ne, i shodno tome brzo proširiti (prekogranini efekti
na druge zajednice ili ak države). Takoer, procjenjene mjere prevencije se poduzimaju u
užem ili širem podruju tog prostora i mogu dati pozitivne efekte u zaštiti stanovništva.
Materijalno – tehnika sredstva su, takoer, važan faktor u zaštiti i spašavanju, ali njihova
svrsishodnost i upotreba uvjetovani su upotrebljivošu i efikasnošu prethodnih faktora,
naroito ovjeka u minimalnom vremenu. Materijalno – tehnika sredstva mogu biti mjesto
hazarda i uzronik nesigurnosti, ali i sredstvo za primjenu procjenjenih i projektiranih mjera
prevencije (i mitigancije, kada se hazard ne može prevenirati, odnosno kada je kasno).
Sve ovo ukazuje na mogunost preventivnog djelovanja na pojavu hazarda manjih razmjera i
onih koje ovjek može deketirati ili predvidjeti znanjem i iskustveno, na osnovu metodologije
standardiziranog upravljanja rizicima (ISO, 31000: 2009).