PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Upravljanje rizicima u riziko baziranom planiranju preventivnog djelovanja
Tema lanka postavlja veliki broj pitanja na koja je teško dati pojedinane odgovore. Pitanja
su ak vrlo specifina, a prostor za odgovor na njih je vrlo sužen. Meutim, može se dati
zdravorazumno pojašnjenje na bazi holistike opservacije pojava koje predstavljaju izvore
ugrožavanja sigurnosti lokalnih, regionalnih ili planetarnih razmjera.
Jedno od pitanja je da li se nesrea može prevenirati?
Za sve je potrebno raunati na nekoliko faktora za prevenciju. Ovaj pristup može imati i oštre
protivnike takvog pristupa, ali faktori prevencije, pripravnosti i odgovora na nesree su slini
faktorima oružane borbe u vojnim naukama, odnosno:
- faktor ovjek,
- faktor vrijeme,
- faktor prostor,
- materijalno – tehniki faktor.
ovjek kao faktor zaštite i spašavanja je kljuni, subjektivni, faktor nastanka ili prevencije
nesree, ali je i ranjiv kao objekat djelovanja hazarda. Shodno tome, relevantan je njegov
kvalitet (kao kljuni, kognitivna sposobnost uoavanja opasnosti- obrazovanost i svijest,
socijalno- ekonomsko stanje, ope zdravstveno stanje i mentalna sposobnost), te kvantitet
(brojnost zajednice, migriranje, stanje kognitivne sposobnosti zajednice da uoava opasnosti,
otklanja ih i provodi mjere line i uzajamne zaštite). Na višem nivou, odnosno na nivou
organizacije društva za zaštitu i spašavanje, ovaj faktor upuuje i na upravljanje ljudskim
resursima (od mjesne zajednice, škole, industrijske firme do organa uprave i najviših
institucija vlasti). Neposveivanje pozornosti adekvatnoj izgradnji i jaanju struktura koje su
nosioci zaštite i spašavanja, kao i kvalitetnoj popuni rukovodstava i strunih pozicija
kadrovima iz struke ne može doprinijeti efektivnoj i efikasnoj prevenciji nesrea, ve dapae
doprinijeti njihovom nastanku (potrebna je, dakle, struka umjesto nestruke, a ne rodbinske
popune i popuna po podobnosti). Saglasno tome, ako u sistemu zaštite i spašavanja
nestruno rukovodstvo nije osposobljeno da uoi hazard na vrijeme, niti da u institucionalnoj
komunikaciji i saradnji pripremi strukturalne i nestrukturalne mjere prevencije i planira
resurse, kojima e rukovoditi i koordinirati, tada nastali hazard u kratkom vremenu nije
mogue staviti pod kontrolu i sprijeiti njegovo djelovanje na ljude i imovinu. Nažalost,
situacija u Bosni i Hercegovini, ali i šire, je loša u pogledu popunjenosti struktura za zaštitu i
spašavanje. Ne pridaje se pozornost obrazovanim i strunim kadrovima u popuni strunih i
rukovodnih mjesta u Civilnoj zaštiti i drugim strukturama (prijašnja mjesta referenata za
civilnu zaštitu i povjerenika civilne zaštite su uglavnom ukinuta, kao nešto što nije moderno,
jeftino i što pripada starom ideološkom ureenju „podruštvljenosti“ civilne zaštite).