PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
Doc. dr Miroslav Baljak 1 KLIZIŠTA I NJIHOV UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU Sažetak: Teško je tano oceniti stvarnu štetu koju izazivaju klizišta i drugi padinski procesi, naroito kod nas, gde se ovi fenomeni tretiraju iskljuivo kao neminovni procesi ili katastrofe. ovek je postao svestan veliine štete i znaaja padinskih procesa tek sa intenzivnim graenjem i eksplotacijom prirodnih bogatstava, što podrazumeva izgradnju skupih i trajnih graevinskih objekata, saobraajnica, rudarskih radova itd. O katastrofalnim razmerama štete izazvane klizištima može se objektivno suditi po podacima iz razvijenih zemalja, gde se vrše objektivna izuavanja uzroka, posledica i naina borbe sa klizištima, prognoza razvoja ovih procesa i planiranje štete u investicionoj gradnji. Sva praktina tehnika rešenja koja se planiraju i izvode u cilju sanacije klizišta zasnivaju se na pouzdano utvrenim uzrocima i elementima klizišta, kao i silama koje proizvodi pokrenuta masa. Svi ti elementi dobijaju se izuavanjem klizišta koje prethodi radovima na njihovom saniranju. Kljune rei: klizišta, odroni, sanacija, životna sredina Abstract: It is difficult to accurately assess the actual damage caused by landslides and other slope processes, especially in our country, where these phenomena are treated solely as an inevitable process or disaster. The man became aware of the size of the damage and the importance of slope processes only with intensive construction and exploitation of natural resources, including the construction of expensive and permanent buildings, roads, mining activities, etc. About catastrophic scale of damage caused by landslides can be objectively judged by data from developed countries, where they perform an objective study of the causes, consequences and ways to fight with landslides, the forecast development of these processes and planning damage in investment construction . All practical technical solutions that are planned and implemented in order to repair the landslide based on reliably established causes of landslides and elements, as well as the forces that products launched mass. All these elements are obtained by studying landslides preceding works on their rehabilitation. Key words: landslides, rockfalls, rehabilitation, environment 1 Doc. dr Miroslav Baljak, Evropski univerzitet Brko distrikt
Uvod Klizišta naješe pokrene ovek svojom intervencijom u prirodi, remetei postojeu ravnotežu. Klizanje predstavlja jedan od najznaajnijih egzogeno-geoloških procesa, zbog toga što se javlja u toku morfogeološkog oblikovanja prirodnih padina u litološkim heterogenim sredinama sa složenim mehanizmom gravitacionog premeštanja stenskih masa. Za ove procese su vezane materijalne štete i graevinska ogranienja. Obino su dobro morfološki izražena pa se veoma lako mogu identifikovati na terenu. Pojava klizišta, kretanja mase tla po jednoj ili više kliznih ploa, nije retka pojava u urbanim sredinama. Kada se u urbanoj sredini pokrene klizište, ono može posredno ili neposredno ugroziti živote ljudi i naneti materijalne štete i zato ga treba imati pod kontrolom, a kad god je to mogue i sanirati. Razumevanje procesa klizanja i sposobnost delotvornog pojednostavljivanja zahteva interpretaciju brojnih procesa i aktivnosti koji ukljuuju geomorfologiju, hidrologiju, geologiju, hidrogeologiju, geotehnike karakteristike lokacije, geotehniki model, analize proceivanja, analize stabilnosti i deformacija, procenu i ublažavanje rizika. 2 U osnovi prirode, klizišta su fiziko-geološki procesi, neprekidno prisutni u evolutivnom razvoju terena. Problem dinamikih procesa na zemljinoj površini danas postaje izuzetno aktuelan zbog injenice da antropogeni radovi dovode do promena u geološkim sredinama, ponekad i katastrofalnih razmera. Ovim se, izmeu ostalog, namee problem detaljnog izuavanja inžinjersko geoloških karakteristika stena i terena, naroito onih delova gde su se u toku evolucije, u prirodnim uslovima, vršila bilo kakva gravitaciona kretanja masa. U nekim podrujima kretanja stena na padinama donose ogromne neposredne i posredne štete. Poznati su sluajevi gde su klizišta izazvala rušenje celih gradova, sa ogromnom materijalnom štetom i ljudskim žrtvama. Klizištima se, u najširem smislu te rei, nazivaju sva lokalna otkidanja i lagana kretanja geoloških masa razliitih dimenzija niz prirodne padine i veštake kosine. 3 Pod klizištem se podrazumeva deo geološke sredine ograniene površine i dubine klizanja kod koga se bez gubitka kontakta sa stabilnom podlogom vrši gravitaciono premeštanje stenskih masa u niže delove terena, a sve pod uticajem prirodnih i antropogenih faktora. Proces klizanja podrazumeva sukcesivnu promenu sastava, stanja, svojstva tla ili stena i deformacije unutar pokrenute mase. To traje od momenta nastanka klizišta preko premeštanja kliznog tela pa do potpunog smirenja. 2 Morgenstern, N. R., Martin, C. D., „Landslides: Seeing the Ground, Keynote lecture, Proc. of the 10th International Symposium on Landslides and Engineered Slopes“. Xi’an, 2008, pp. 3-23. 3 Hristov, S., „Geologija“, Beograd, 1969, str. 92
- Page 104 and 105: Ovako shvaene, katastrofe se povrem
- Page 106 and 107: Premda u ovom trenutku izgleda da s
- Page 108 and 109: 1984) zakljueno više od 3.600 meun
- Page 110 and 111: znaajno smanjenje broja gladnih. 38
- Page 112 and 113: 5.Epidemije Jedan od uslova života
- Page 114 and 115: - izazivanju i širenju radijacije;
- Page 116 and 117: Doc.dr. Bajro Imširovi Služba za
- Page 118 and 119: 1. Uvod Upravljanje rizicima od pop
- Page 120 and 121: - preduzimanje mjera u cilju spreav
- Page 122 and 123: uklanjanjem posljedica njenog štet
- Page 124 and 125: Na prijedlog federalnog ministra, V
- Page 126 and 127: esursa na ovaj nain omogui, u posto
- Page 128 and 129: pravna lica i jedinice civilne zaš
- Page 130 and 131: Gligorije Perovi Profesor, doktor,
- Page 132 and 133: Znaaj topografskih karata i planova
- Page 134 and 135: Inženjer geodezije, po obrazovanju
- Page 136 and 137: Proraun pozicije Rastojanje - Ugao
- Page 138 and 139: . Ravni signali (Flat targets) Leic
- Page 140 and 141: UTVRIVANJE UZROKA OTKIDANJA I KLIZA
- Page 142 and 143: Vrijednosti fiziko-mehanikih svojst
- Page 144 and 145: Bušotina B-3 je izvedena u nožici
- Page 146 and 147: 4. PRORAUN DOZVOLJENOG OPTEREENJA T
- Page 148 and 149: - stanje podzemne vode, prvenstveno
- Page 150 and 151: Water table Nr. Layer Vertices.....
- Page 152 and 153: 7. ZAKLJUAK Saglasno rezultatima is
- Page 156 and 157: 1. Karakteristike i klasifikacija k
- Page 158 and 159: - fiziko i hemijsko raspadanje, - e
- Page 160 and 161: Klizanje usled presecanja kontakta
- Page 162 and 163: U normalnim uslovima, prilikom izra
- Page 164 and 165: Zakljuak Svakodnevno se sreemo sa v
- Page 166 and 167: Dragana Kuki, magistar hemijskih na
- Page 168 and 169: 1.1. Atmosfera Zemljina atmosfera j
- Page 170 and 171: 2.2.1. Definicija pH pH je mjera ki
- Page 172 and 173: korijen biljke i na tlo. Isto važi
- Page 174 and 175: KIŠNICA UGLJENA KISELINA SILIKAT K
- Page 176 and 177: o monitoring kvaliteta vazduha, o u
- Page 178 and 179: 7. LITERATURA 1. Ljubiša Neši, De
- Page 180 and 181: 2. Konstrukcije jednaina oscilacija
- Page 182 and 183: Sistem ima dva stepena slobode. Kao
- Page 184 and 185: Sistem ima dva stepena slobode. Kao
- Page 186 and 187: B 1 =-I 1 1 ; B 3 =-I 3 3 2.16 Te B
- Page 188 and 189: Prve dvije jednaine (2.24) nespregn
- Page 190 and 191: 2.6 Odrediti jednaine oscilacija si
- Page 192 and 193: 3. ZAKLJUAK U radu osim klasinih pi
- Page 194 and 195: Uvod - -
- Page 196: - - - -
- Page 199 and 200: U novom dobu vlasti bježe od masov
- Page 201 and 202: Zakljuci Razliita je terminologija
- Page 203 and 204: Prof. dr Nevenka Niin, doc.dr Anka
Doc. dr Miroslav Baljak 1<br />
<br />
KLIZIŠTA I NJIHOV UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU<br />
Sažetak: Teško je tano oceniti stvarnu štetu koju izazivaju klizišta i drugi padinski procesi,<br />
naroito kod nas, gde se ovi fenomeni tretiraju iskljuivo kao neminovni procesi ili katastrofe.<br />
ovek je postao svestan veliine štete i znaaja padinskih procesa tek sa intenzivnim<br />
graenjem i eksplotacijom prirodnih bogatstava, što podrazumeva izgradnju skupih i trajnih<br />
graevinskih objekata, saobraajnica, rudarskih radova itd.<br />
O katastrofalnim razmerama štete izazvane klizištima može se objektivno suditi po<br />
podacima iz razvijenih zemalja, gde se vrše objektivna izuavanja uzroka, posledica i naina<br />
borbe sa klizištima, prognoza razvoja ovih procesa i planiranje štete u investicionoj gradnji.<br />
Sva praktina tehnika rešenja koja se planiraju i izvode u cilju sanacije klizišta<br />
zasnivaju se na pouzdano utvrenim uzrocima i elementima klizišta, kao i silama koje<br />
proizvodi pokrenuta masa. Svi ti elementi dobijaju se izuavanjem klizišta koje prethodi<br />
radovima na njihovom saniranju.<br />
Kljune rei: klizišta, odroni, sanacija, životna sredina<br />
Abstract: It is difficult to accurately assess the actual damage caused by landslides and other<br />
slope processes, especially in our country, where these phenomena are treated solely as an<br />
inevitable process or disaster. The man became aware of the size of the damage and the<br />
importance of slope processes only with intensive construction and exploitation of natural<br />
resources, including the construction of expensive and permanent buildings, roads, mining<br />
activities, etc.<br />
About catastrophic scale of damage caused by landslides can be objectively judged by<br />
data from developed countries, where they perform an objective study of the causes,<br />
consequences and ways to fight with landslides, the forecast development of these processes<br />
and planning damage in investment construction .<br />
All practical technical solutions that are planned and implemented in order to repair<br />
the landslide based on reliably established causes of landslides and elements, as well as the<br />
forces that products launched mass. All these elements are obtained by studying landslides<br />
preceding works on their rehabilitation.<br />
Key words: landslides, rockfalls, rehabilitation, environment<br />
1 Doc. dr Miroslav Baljak, Evropski univerzitet Brko distrikt