PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
Bušotina B-3 je izvedena u nožici klizišta svrhu definisanja geomehanikih svojstava tla u dnu klizišta. Lokacija bušotine, kao i nabušeni materijal prikazani su na slici 6. Slika 6. Lokacija i nabušeni materijal iz bušotine B-3 SPT-4 (standardni penetracioni test) je izveden neposredno uz postojei potporni zid u svrhu definisanja geomehanikih svojstava tla do navedenog zida. Lokacija SPT-a je prikazana je na slici 7. Slika 7. Lokacija SPT-4 3. UZROCI KLIZANJA I PRIJEDLOG SANACIJE Ovo je karakteristina pojava za lokalne puteve, za ovakve materijale, koja se može definisati kao nestabilnost uglavnom prouzrokovana u uslovima uveane zavodnjenosti. Može se konstatovati da je na formiranje ovog klizišta uticalo više faktora, kako prirodnih, tako i vještakih. U okviru njih mogu se izdvojiti slijedei: -nagib padine, -sposobnost praha i prašinastih glina u površinskim dijelovima pokrivaa da prime vei sadržaj vode i znatno pogoršaju svoja otporna svojstva, -nepostojanje drenažnih instalacija, direktno infiltriranje površinskih voda u tampon ispod asfalta, kao i oticanje površinskih voda niz padinu.
Prema navodima mještana, ovim putem esto prolaze teška teretna vozila koja voze kamen sa kamenoloma „Trepako brdo“, što dodatno utie na nestabilnost, odnosno optereenje dijela puta. Po svojim morfometrijskim osobinama ovo klizište bi pripadalo grupi malih klizišta (površina), a po dubini grupi plitkih, imajui u vidu položaj najvjerovatnije klizne plohe. Podloga ovako pokrenutih masa su neposredne gline pokrivaa po kome se odvijalo manje pokretanje kliznih masa i njihovo premještanje u hipsometrijski niže dijelove. Predložena sanacija u ovom sluaju predvia izvedbu potpornog zida iza koga se nasipa lomljeni kamen do nivelete puta. Meutim, kako je uzrok nastanka klizišta i neregulisane površinske slivne vode na trasi puta, neophodno je regulisati njihovo oticanje. Regulisanje površinskih voda na putu iznad klizišta treba vršiti otvorenim rigolom sa minimalnim nagibom od 2,5 %, rigol upojiti u dijelom zacijevljeni kanal koji se nalazi cca 65,0 m s lijeve strane od klizišta. Na putu, s desne strane klizišta postavljen je slivnik ija je uloga da pokupi eventualne vode koje se pojave niz put iz pravca Trepa prema Tešnju, te ih provede u ve pomenuti rigol. Ovim bi se izbjeglo nekontrolisano razlivanje vode po putu i padini, te uveano zavodnjavanje strme padine ispod puta i obezbjedila potrebna stabilnost. Na slici 8 prikazan je geotehniki profil predmetnog klizišta. Slika 8. Geotehniki profil
- Page 94 and 95: Tehniko-tehnološke nesree podrazum
- Page 96 and 97: Ovako ustrojena i organizirana zaš
- Page 98 and 99: osnovne obaveze poslodavca vezane s
- Page 100 and 101: Poslovi zaštite i spašvanju ljudi
- Page 102 and 103: Prof. dr Boris Krivokapi 1 ŽIVOTN
- Page 104 and 105: Ovako shvaene, katastrofe se povrem
- Page 106 and 107: Premda u ovom trenutku izgleda da s
- Page 108 and 109: 1984) zakljueno više od 3.600 meun
- Page 110 and 111: znaajno smanjenje broja gladnih. 38
- Page 112 and 113: 5.Epidemije Jedan od uslova života
- Page 114 and 115: - izazivanju i širenju radijacije;
- Page 116 and 117: Doc.dr. Bajro Imširovi Služba za
- Page 118 and 119: 1. Uvod Upravljanje rizicima od pop
- Page 120 and 121: - preduzimanje mjera u cilju spreav
- Page 122 and 123: uklanjanjem posljedica njenog štet
- Page 124 and 125: Na prijedlog federalnog ministra, V
- Page 126 and 127: esursa na ovaj nain omogui, u posto
- Page 128 and 129: pravna lica i jedinice civilne zaš
- Page 130 and 131: Gligorije Perovi Profesor, doktor,
- Page 132 and 133: Znaaj topografskih karata i planova
- Page 134 and 135: Inženjer geodezije, po obrazovanju
- Page 136 and 137: Proraun pozicije Rastojanje - Ugao
- Page 138 and 139: . Ravni signali (Flat targets) Leic
- Page 140 and 141: UTVRIVANJE UZROKA OTKIDANJA I KLIZA
- Page 142 and 143: Vrijednosti fiziko-mehanikih svojst
- Page 146 and 147: 4. PRORAUN DOZVOLJENOG OPTEREENJA T
- Page 148 and 149: - stanje podzemne vode, prvenstveno
- Page 150 and 151: Water table Nr. Layer Vertices.....
- Page 152 and 153: 7. ZAKLJUAK Saglasno rezultatima is
- Page 154 and 155: Doc. dr Miroslav Baljak 1 KLIZIŠT
- Page 156 and 157: 1. Karakteristike i klasifikacija k
- Page 158 and 159: - fiziko i hemijsko raspadanje, - e
- Page 160 and 161: Klizanje usled presecanja kontakta
- Page 162 and 163: U normalnim uslovima, prilikom izra
- Page 164 and 165: Zakljuak Svakodnevno se sreemo sa v
- Page 166 and 167: Dragana Kuki, magistar hemijskih na
- Page 168 and 169: 1.1. Atmosfera Zemljina atmosfera j
- Page 170 and 171: 2.2.1. Definicija pH pH je mjera ki
- Page 172 and 173: korijen biljke i na tlo. Isto važi
- Page 174 and 175: KIŠNICA UGLJENA KISELINA SILIKAT K
- Page 176 and 177: o monitoring kvaliteta vazduha, o u
- Page 178 and 179: 7. LITERATURA 1. Ljubiša Neši, De
- Page 180 and 181: 2. Konstrukcije jednaina oscilacija
- Page 182 and 183: Sistem ima dva stepena slobode. Kao
- Page 184 and 185: Sistem ima dva stepena slobode. Kao
- Page 186 and 187: B 1 =-I 1 1 ; B 3 =-I 3 3 2.16 Te B
- Page 188 and 189: Prve dvije jednaine (2.24) nespregn
- Page 190 and 191: 2.6 Odrediti jednaine oscilacija si
- Page 192 and 193: 3. ZAKLJUAK U radu osim klasinih pi
Bušotina B-3 je izvedena u nožici klizišta svrhu definisanja geomehanikih svojstava tla<br />
u dnu klizišta. Lokacija bušotine, kao i nabušeni materijal prikazani su na slici 6.<br />
Slika 6. Lokacija i nabušeni materijal iz bušotine B-3<br />
SPT-4 (standardni penetracioni test) je izveden neposredno uz postojei potporni zid u<br />
svrhu definisanja geomehanikih svojstava tla do navedenog zida. Lokacija SPT-a je prikazana<br />
je na slici 7.<br />
Slika 7. Lokacija SPT-4<br />
3. UZROCI KLIZANJA I PRIJEDLOG SANACIJE<br />
Ovo je karakteristina pojava za lokalne puteve, za ovakve materijale, koja se može<br />
definisati kao nestabilnost uglavnom prouzrokovana u uslovima uveane zavodnjenosti.<br />
Može se konstatovati da je na formiranje ovog klizišta uticalo više faktora, kako<br />
prirodnih, tako i vještakih. U okviru njih mogu se izdvojiti slijedei:<br />
-nagib padine,<br />
-sposobnost praha i prašinastih glina u površinskim dijelovima pokrivaa da prime vei<br />
sadržaj vode i znatno pogoršaju svoja otporna svojstva,<br />
-nepostojanje drenažnih instalacija, direktno infiltriranje površinskih voda u tampon<br />
ispod asfalta, kao i oticanje površinskih voda niz padinu.