PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

1. Uvod
Upravljanje rizicima od poplava s aspekta prevencije, zaštite i ublažavanja, postiže se
usklaenim i koordiniranim djelovanjem koje mora stvoriti znaajnu dodatnu vrijednost i
poboljšati sveukupni nivo zaštite od poplava. Planiranje i provoenje prevencije u zaštiti od
poplava u nadležnosti je institucija više nivoa vlasti.
Kišne padavine, koje su pogodile Bosnu i Hercegovinu izmeu 14. i 19. maja 2014.
godine a zatim i sredinom avgusta, su bile najvee padavine u periodu zadnjih 120 godina.
Kapacitet zadržavanja vode u zemljištu i na padinama je bio premašen. Pomenute posljedice
su pogoršane prethodnom degradacijom životne sredine povezanom sa degradacijskim
faktorima kao što su uništavanje šuma, zahvati u rijenim koritima i gradnjom u zonama
podložnim hazardu i riziku. Cijeli sliv rijeke Save je bio pogoen, generirajui bujice i
premještajui nizvodno raznolik nanos, trasirajui tako pojas uništenja i pustošenja.
Nizvodno, na ravnijim terenima, akumulirana voda, mulj i nanos su izazvali velike poplave.
Kako je rijeka Sava dostizala maksimum, drenaža terena je postala nemogua, izazivajui
zadržavanje vode u ravnici za duži period.
Zbog katastrofalnog stanja usljed poplava i prateih pojava, veliki broj opina je odmah
proglasio stanje prirodne nepogode. Oko 81 lokalna samouprava je u razliitom stepenu
pretrpjela štete, gubitke u ljudskim životima, materijalnim dobrima i ogromnim posljedicama
po zaštitu okoliša. Oko 90 000 osoba je privremeno iseljeno iz svojih domova, a više od 40
000 je duže vremena boravilo u javnim i privatnim utoištima ili se preselilo privremeno kod
roaka i prijatelja.
U cjelini, totalni ekonomski udar katastrofe (uništavanja ili ozbiljna ošteenja na imovini,
infrastrukturi i dobrima, kao i posljedini efekti na sredstvima za život, dohocima i
proizvodnji, meu ostalim faktorima) je procijenjen na 3,98 milijardi KM. Najvei dio toga je
pogodilo privatni sektor; porodina, mala, srednja i velika preduzea i poljoprivredne
proizvoae, ukljuujui nepoznat broj ranjivih grupa stanovništva. U Federaciji BiH ukupna
šteta iznosi 2,03 milijarde KM, u RS-u, 1,89 milijardi KM, a u Brko Distriktu 57,89 miliona
KM.
Procijenjeno je da su poplave uzrokovale ekvivalent od blizu 15 % BDP-a u štetama
(9,3% BDP-a) i gubicima (5,6%) u Bosni i Hercegovini. Ovo iznosi oko 2,49 milijardi KM
šteta i 1,49 milijardi KM gibitaka. Najteže pogoeni sektori su poljoprivreda, saobraaj i
proizvodne djelatnosti. Kao rezultat toga, oekivano smanjenje ekonomije BiH iznosi 0,7% u
2014. godini. Oekuje se da e poplave dodatno opteretiti javne finansije, podižui fiskalni
deficit sa bazne linije od 2% BDP-a na 4,5% u 2014. godini. Otvoren je znaajan finansijski
jaz u javnom sektoru od 1,7% BDP-a, pored poznatih zavisnih finansiranja (potrebe iz perioda
od prije poplava) iz domaih i stranih izvora. Trgovinski deficit e se vjerovatno poveati na
34 % BDP-a, dok se projekcija trenutno proraunatog deficita kree sa bazne linije od 7,8%
BDP-a na 9,7% BDP-a u 2014. godini. Štete nisu uniformnog karaktera u razliitim sektorima
i pogoenim opinama, zbog njihovog razliitog porijekla, npr. od klizišta, poplave ili erozije,
i intenziteta 1 .
1 http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/press_corner/floods/procjena-potreba-za-oporavkom-i-obnovom- sazetaku-eur.pdf