PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA

Zbornik2015-I Zbornik2015-I

15.12.2015 Views

- izazivanju i širenju radijacije; 64 i dr. 65 To su krajnje ozbiljni problemi koji mogu da dovedu u pitanje opstanak itavog ljudskog roda. Problem zaštite i ouvanja sredine je jedinstven - svi oblici ugrožavanja, ošteenja ili uništenja sredine odn. njenih delova su suštinski neodvojivi. Primera radi, uništenje šuma (krenjem, 66 usled kiselih kiša i sl.) dovodi do uništenja životinskog sveta kojima su one bile stanište, utie na klimu, na smanjenje emitovanja kiseonika (šume su, zna se, plua planete) itd. Sve to pogaa itav svet. Ovde se ova problematika pominje zato što, uz sve nedae koje sobom nosi, propadanje prirode lako može da dovede i do oružanih sukoba meu narodima. Naime, konkretni, posebno teški sluajevi propadanja prirode obino su vezani za odreeno uže podruje - deo teritorije neke države, teritoriju nekoliko država i sl. Kada život na datoj teritoriji postane nemogu ili nepodnošljiv (zbog nesnosne vruine, 67 prekomerne zagaenosti, dezertifikacije, poveanje radijacije i sl.) prirodno je da e stanovništvo potražiti novu domovinu. Ako ga srea posluži, možda e moi da mirnim putem nastani novo podruje. Nažalost, ve sada je jasno da to u veini sluajeve nee biti mogue. Mogu se oekivati masovne migracije, koja e skoro izvesno izazvati otpor onih država i naroda preko ijih terotorija e ove ekološke izbeglice prelaziti, a posebno onih na ijim teritorijama e pokušati da se nastane. * * * Napred su izloženi neki samo od velikih izazova sa kojima e se oveanstvo nositi u XXI veku. Oni su toliko ozbiljni, da su ve sami po sebi dovoljni, bez ikakvih drugih opasnosti kao što su npr. prirodne katastrofe - zemljotresi, cunamiji, mogui udari nebeskih tela i dr. Meutim, rizici koji su ovde oznaeni kao životni uslovi (a meu kojima je ukazano na samo neke) vrlo lako mogu voditi u još vee zlo. Na taj osnovi može doi do graanskog rata, do masovne nasilne migracije stanovništva u druge predele i sl. što sve lako može da dovede do meunarodnog oružanog sukoba, pa i onog velikih razmera. Rezultat toga može, meutim, biti samo još vee stradanje, se još mnogo više mrtvih, mnogo više gladnih i poetkom XX v, na samo nekoliko desetina hiljada, koliko ih ima danas. ak i broj riba, koje su vekovima bile nepresušni izvor hrane danas se drastino smanjuje. 64 Misli se na bacanje atomskih bomba na Horišimu i Nagasaki, na eksperimente nuklearnim oružje, ali i na rizike vezane za miroljubivo korišenje nuklearne energije i povremene nesree (akcidente) koje su sastavni deo toga. Za oko 60 godina miroljubivog korišenja nuklearne energije, širom sveta dogodilo se desetak nuklearnih nesrea, meu kojima su najteže bile (hronološkim redom): na Ostrvu tri milje (SAD, 1979), u ernobilju (SSSR, 1986) i Fukušimi (Japan, 2011). Najnovija, sa za sada nepoznatim posledicama, dogodila se 28.11.2014. u nulearnoj elektrani “Zaporižka” odn. “Južno-Ukrajinska” (Ukrajina). 65 Jedna od najveih ekoloških katastrofa XX v. je nesrena sudbina Aralskog jezera. Ovo jezero, koje leži izmeu Kazahstana i Uzbekistana, bilo je sve do pre 50-tak godina etvrto po veliini na svetu (pa je otuda ponekad nazivano i morem). Zbog obilnog crpljenja vode iz reka koje se u njega ulivaju (za navodnjavanje polja pamuka) jezero je u meuvremenu spalo na samo 20,5% svoje ranije veliine. Njegov salinitet porastao je 5 puta, a uz to doticanje voda zagaenih pesticidima, svojevremeno odlaganje industrijskog otpada i drugi razlozi doveli su do prave katastrofe. To je danas jedno od najzagaenijih mesta na planeti - flora i fauna su desetkovani, a i samo udisanje vazduha na ovom podruju opasno je po zdravlje ljudi i životinja. 66 Svake minute u svetu se posee šuma veliine fudbalskog igrališta. 67 Oekuje se da najvei porast temperature bude tamo gde je ve sada temperatura vazduha najviša. Po nekim prognozama, to bi moglo da dovede do stradanja nekoliko miljardi ljudi. Uostalom, poslednjih nekoliko godina zabeleženo je da od posledica nesnosnih vruina samo u Evropi umre nekoliko hiljada ljudi godišnje.

olesnih itd. I kao da se to godaa nekome drugome, u nekom drugom univerzumu, umesto da se iskreno posvete rešavanju problema vode, gladi, epidemija itd. svetski lideri su preokupirani strateškim igrama, trkom u naoružanju, borbom za vlast i dominaciju. Tako se i dolazi do apsurdnih situacija da hrane ima više nego dovoljno ali je nema za sve; da se jedni ubijaju prejedanjem dok drugi umiru zbog neuhranjenosti; da se ogromna sredstva troše na naoružanje dok istovremeno ljudi masovno umiru od bolesti koje su izleive; itd. Konstruktivni napori koji se ine u okviru UN, njihovih specijalizovanih agencija i drugih meunarodnih organizacija su za svaku pohvalu, ali su, oito sasvim nedovoljni. Svet je u dubokoj krizi, ne samo ekonomskoj. Kako sada stvari stoje nema, nažalost, mnogo razloga za optimizam. Naprotiv. Sva je prilika da nas razni faktori, svaki za sebe i svi zajedno, sve više približavaju novom svetskom ratu.

olesnih itd.<br />

I kao da se to godaa nekome drugome, u nekom drugom univerzumu, umesto da se<br />

iskreno posvete rešavanju problema vode, gladi, epidemija itd. svetski lideri su preokupirani<br />

strateškim igrama, trkom u naoružanju, borbom za vlast i dominaciju.<br />

Tako se i dolazi do apsurdnih situacija da hrane ima više nego dovoljno ali je nema za<br />

sve; da se jedni ubijaju prejedanjem dok drugi umiru zbog neuhranjenosti; da se ogromna<br />

sredstva troše na naoružanje dok istovremeno ljudi masovno umiru od bolesti koje su izleive;<br />

itd. Konstruktivni napori koji se ine u okviru UN, njihovih specijalizovanih agencija i<br />

drugih meunarodnih organizacija su za svaku pohvalu, ali su, oito sasvim nedovoljni.<br />

Svet je u dubokoj krizi, ne samo ekonomskoj. Kako sada stvari stoje nema, nažalost,<br />

mnogo razloga za optimizam. Naprotiv. Sva je prilika da nas razni faktori, svaki za sebe i svi<br />

zajedno, sve više približavaju novom svetskom ratu.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!