PREVENCIJA I SANIRANJE POSLJEDICA
Zbornik2015-I Zbornik2015-I
Premda u ovom trenutku izgleda da se tempo rasta stanovništva sveta iz raznih raloga usporava, tako da e ubudue za dostizanje nove milijardu trebati sve više vremena, 10 stoji injenica da e, osim u sluaju neke užasne tragedije neverovatnih razmera, broj ljudi na planeti nastaviti da raste. Uostalom, procene koje dolaze od UN sugerišu da e ve 2050. Zemlja imati 9,6 mlrd. stanovnika. 11 Dakle, isti prostor, iste prirodne resurse koristie skoro 5 puta više ljudi nego što ih je bilo na poetku XX v, samo vek i po pre toga. Ili, gledano iz drugog ugla, broj stanovnika e za samo jedan vek (u poreenju sa 1950) porasti za ak 7 mlrd. 12 Poseban problem je vezan za to gde e, u kojim podrujima, ti ljudi živeti. Ve sada samo 1,25 mlrd. ljudi (17,5%) živi u razvijenim zemljama, a ak 5,9 mlrd. (82,5%), znai skoro 5 puta više, u zemljama u razvoju. 13 Ako se ostane kod umerene procene o “samo” 9,6 mlrd. ljudi 2050. godine, smatra se da e u tom sluaju broj stanovnika u razvijenim zemljama ostati skoro isti (oko 1,3 mlrd.) ali da e za skoro 50% porasti u siromašnim zemljama, posebno u zemljama Afrike. 14 Bude li kako se predvia, znatno e se promeniti redosled najmnogoljudnijih država sveta. 15 Po sebi se razume da ako stvari ostanu takve kakve su danas, porast stanovništva, koje treba nahtaniti, obui, leiti, obrazovati, zaposliti, udomiti itd. vodie porastu sukoba i u državama i izmeu država. Ako se nešto ne preduzme, prenaseljenost i siromaštvo jednih zemalja izazvae tendenciju da se stanovništvo (milom ili silom) seli tamo gde su prirodni, ekonomski i drugih uslovi za njegov opstanak i razvoj povoljniji. Znai – u razvijene zemlje, u zemlje sa ouvanom prirodom, blagom klimom i sl. Sve to lako može da dovede do lokalnih, pa i veih oružanih sukoba. Meutim, ako se stvari postave drugaije, porast stanovništva može biti nova šansa oveanstva. Što je više ljudi, više je i radnih ruku, umova, vea je šansa da se pojave vanserijski, genijalni pojedinci, koji e svojim doprinosom suštinski poboljšati sudbinu itavog ljudskog roda. Pored toga, pred nama su godine u kojima treba da pone kolonizacija kosmosa, što podrazumeva da e deo stanovnika Zemlje sreu potražiti u drugim svetovima. Šta e se u stvarnosti dogoditi, tek ostaje da vidimo. 3.Voda Voda nije luksuz, nešto što ulepšava život, ali bez ega se može. Ona je sam život. Bez hrane ovek može da izdrži danima, ali ne i bez vode – neophodno je da u hladne dane unosi u organizam minimum 1,5 litara, a u tople 3 litra vode. U protivnom, dolazi do 10 Da bi svetsko stanovništvo poraslo sa 5 na 6 mlrd. trebalo je da proe 12 godina, ali je za poveanje sa 6 na 7 mlrd. trajalo godinu duže. Veruje se da e za poveanje sa 7 na 8 mlrd. trebati još više vremena (14 godina, od 2012. do 2026) a za poveanje sa 8 na 9. i itavih 16 godina (od 2026. do 2042). “World Population”, Ibid. 11 World Population Prospects – The 2012 Revision, “Volume I: Comprehensive Tables”, ST/ESA/SER.A/336, United Nations, New York 2013, p. XVI. 12 Postoje i drugaije procene. Citirana studija UN (World Population Prospects…) kao “višu varijantu” projekcije uzima broj od 10,9 mrd. ljudi 2050, a ima i onih koji procenjuju da e te godine Zemlja imati i itavih 13 mlrd. stanovnika! 13 World Population Prospects – The 2012 Revision, op. cit., 1; 2014 World Population Data Sheet, Population Reference Bureau, 2014, 1, http://www.prb.org/pdf14/2014-world-population-data-sheet_eng.pdf. 14 Veruje se da e u razvijenim zemljama živeti 1,3 mlrd. (13,6%), a ak 8,3 mlrd. (86,4%) u zemljama u razvoju. Dakle, dok e ukupan broj stanovnika razvijenih zemalja ostati približno isti, broj stanovnika zemalja u razvoju poraše sa 5,9 na 8,3 mlrd. (za 2,4 mlrd.). World Population Prospects – The 2012 Revision, op. cit., 1. 15 Pored ostalog, sa 1,66 mlrd. stanovnika Indija e na prvom mestu zameniti Kinu (1,31 mlrd.), SAD e sa treeg pasti na etvrto mesto, Nigerija e se sa sedmog popeti na tree mesto, meu prvih 10 najmnogoljudnijih zemalja nee biti Rusije i Japana, ali e se zato tu pojaviti DR Kongo i Etiopija, itd. 2014 World Population Data Sheet, op. cit., 2.
dehidracije, slabosti, a zatim i smrti. 16 Uz to, voda je nezamenjiva u proizvodnji hrane (navodnjavanje), održavanju line higijene, a time i zdravlja itd. Meutim, premda je Zemlja doslovno „vodena planeta“ (70,9% njene površine otpada na vodena prostranstva) od ukupne koliine vode oko 96% je slano i nalazi se u morima i okeanima. Drugim reima, nije upotrebljivo za pie, kuvanje i sl. Mada su potrebe sve vee (zato što je sve više ljudi i što se voda koristi u razne nove svrhe) manje od 1% pitke vode na Zemlji dostupno je za upotrebu. 17 Tome treba dodati i da su zalihe sveže vode neravnomerno rasporeene, 18 kao i to da sve vei deo vode postaje neupotrebljiv zbog zagaenja. Poseban problem predstavlja injenica da je odnos prema vodi za pie u najmanju ruku nejednak, esto sebian, krajnje neracionalan i nerazuman. U proseku, jedan Afrikanac troši dnevno oko 10–30, Evropljanin oko 300, a prosean Amerikanac ak 600 litara vode dnevno. 19 Ove razlike nisu posledica samo nejednake dostupnosti vode ve i siromaštva pojedinih delova sveta. Dok je za jedne (u prvom redu privatne kompanije) eksploatacija i prodaja vode sve unosniji biznis koji donosi astronomski profit (svaki dolar uložen u dobijanje ili preišavanje vode uvea se 8 puta), za druge je obezbeenje potrebnih koliina vode pitanje života ili smrti. Neracionalno gazdovanje vodom, porast broja ljudi u svetu, zagaenje sredine i dr. doveli su do toga da ve sada dovoljne koliine pitke vode nema oko 1,5 mlrd. ljudi, što znai više od 20% stanovnika planete. 20 Nedostatak vode dovodi do sve veeg broja izbeglica iz sušnih podruja (tzv. vodene izbeglice). Neke procene govore da ih je ve oko 25 mil., što znai da uveliko premašuju broj izbeglica zbog ratova. Jedan od velikih problema je i pitanje kvaliteta vode. Prema podacima UN, zbog bolesti od zagaene vode godišnje umre oko 7 mil. ljudi, što je 10 puta više nego u svim ratovima širom planete. Svakih 8 sekundi jedno dete umre od oboljenja izazvanog manjkom zdrave vode. Pošto se potrošnja vode u svetu udvostruuje svakih 20 godina, smatra se da e do 2025. tražnja za vodom premašiti ukupnu ponudu za 56%. Po procenama UN, do 2050. ak 54 sadašnje države, odn. oko 2/3 svetskog stanovništva (7 mlrd. od oko 9,5 mlrd. koliko se smatra da e tada živeti) ostae bez dovoljnih koliina vode. To ukazuje da je nestašica vode izuzetno ozbiljan planetarni problem koji ima i egzistencijalnu, i ekonomsku, i socijalnu, i politiku i bezbednosnu dimenziju. Voda je neophodna za život, a njene rezerve su ograniene, potrošnja je u stalnom porastu i, za razliku od nafte, ne može se zameniti alternativnim izvorima ili materijama. Države su odavno shvatile da, ako se na vreme ne reši, ovaj problem vodi meunarodnim sporovima i sukobima. Stoga je samo u poslednjih 12 vekova (od 805. do 16 Voda ini oko 80% ljudskog organizma. 17 Od ukupno 1.400 mil. km 3 , koliko zauzima voda na našoj planeti, voda za pie ini tek 35 mil. km 3 , tj. jedva 2,5%! Od toga se daleko najvei deo od oko 24 mil. km 3 (68,9%) nalazi u obliku leda u lednicima na planinama i Zemljinim polovima, oko 8 mil. km 3 (30,8%) ine podzemne vode, dok se u rekama i jezerima nalazi oko 105.000 km 3 (svega 0,3% svetske slatke vode). 18 Primera radi, na Aziju otpada 36% reka i jezera, a u njoj živi ak 60% svetskog stanovništva. 19 Drugi statistiki podaci govore da je godišnja potrošnja vode po glavi stanovnika u Severnoj Americi 1.280 m 3 , u Evropi i Australiji – 694 m 3 , u Aziji 535 m 3 , u Latinskoj Americi 311 m 3 i u Africi samo 186 m 3 . 20 Smatra se da minimalne potrebe savremenog oveka za vodom iznose 50 litara dnevno po osobi, od ega 5 litra za pie (koje unosi kroz hranu ili kao razne tenosti), 20 litara za sanitarne potrebe, 15 litara za kupanje i 10 litara za pripremu hrane. U tom svetlu zanimljivo je primetiti da prema nekim procenama (podaci za 2000.g.) u pojedinim državama nema dovoljno vode ni za elementarne potrebe stanovništva – tvrdi se da je dnevna potrošnja vode po stanovniku svega 3 litra u Gambiji i na Haitiju, 4 litra u Džibutiju, 6 litara u Somaliji, Maliju, Kambodži, 7 litara u Mozambiku, 8 litara u Ugandi i Tanzaniji, itd. Vidi: Gleick Peter: “The Human Right to Water”, Water Policy 1/1998, 497-498.
- Page 56 and 57: , . , , , e
- Page 58 and 59: , e . : ;
- Page 60 and 61: . e - , .. .
- Page 62 and 63: The protection and rescue systems f
- Page 64 and 65: se preduzimaju radi spreavanja opas
- Page 66 and 67: 4. Elementi modela sistema zaštite
- Page 68 and 69: Tabela 1. Velike katastrofe u svetu
- Page 70 and 71: spreavanju prirodnih nepogoda, kata
- Page 72 and 73: Zoran Miloševi Fakultet politikih
- Page 74 and 75: 2010. godine poginuo je presednik P
- Page 76 and 77: STATISTIKA VEIH AVIO-KATASTROFA U C
- Page 78 and 79: 2004 28 431 2005 36 1062 2006 27 88
- Page 80 and 81: Ni najvee avionske katastrofe nisu
- Page 82 and 83: Uvod U posljednje vrijeme svjedoci
- Page 84 and 85: - pojaano dejstvo vjetra i nagla pr
- Page 86 and 87: Na slikama od 1 do 7 , prikazane su
- Page 88 and 89: Tabela 1. Preliminarne procjene št
- Page 90 and 91: Prof. dr Faruk Sinanovi UTICAJ PR
- Page 92 and 93: koordinirajuu ulogu izmeu entitetsk
- Page 94 and 95: Tehniko-tehnološke nesree podrazum
- Page 96 and 97: Ovako ustrojena i organizirana zaš
- Page 98 and 99: osnovne obaveze poslodavca vezane s
- Page 100 and 101: Poslovi zaštite i spašvanju ljudi
- Page 102 and 103: Prof. dr Boris Krivokapi 1 ŽIVOTN
- Page 104 and 105: Ovako shvaene, katastrofe se povrem
- Page 108 and 109: 1984) zakljueno više od 3.600 meun
- Page 110 and 111: znaajno smanjenje broja gladnih. 38
- Page 112 and 113: 5.Epidemije Jedan od uslova života
- Page 114 and 115: - izazivanju i širenju radijacije;
- Page 116 and 117: Doc.dr. Bajro Imširovi Služba za
- Page 118 and 119: 1. Uvod Upravljanje rizicima od pop
- Page 120 and 121: - preduzimanje mjera u cilju spreav
- Page 122 and 123: uklanjanjem posljedica njenog štet
- Page 124 and 125: Na prijedlog federalnog ministra, V
- Page 126 and 127: esursa na ovaj nain omogui, u posto
- Page 128 and 129: pravna lica i jedinice civilne zaš
- Page 130 and 131: Gligorije Perovi Profesor, doktor,
- Page 132 and 133: Znaaj topografskih karata i planova
- Page 134 and 135: Inženjer geodezije, po obrazovanju
- Page 136 and 137: Proraun pozicije Rastojanje - Ugao
- Page 138 and 139: . Ravni signali (Flat targets) Leic
- Page 140 and 141: UTVRIVANJE UZROKA OTKIDANJA I KLIZA
- Page 142 and 143: Vrijednosti fiziko-mehanikih svojst
- Page 144 and 145: Bušotina B-3 je izvedena u nožici
- Page 146 and 147: 4. PRORAUN DOZVOLJENOG OPTEREENJA T
- Page 148 and 149: - stanje podzemne vode, prvenstveno
- Page 150 and 151: Water table Nr. Layer Vertices.....
- Page 152 and 153: 7. ZAKLJUAK Saglasno rezultatima is
- Page 154 and 155: Doc. dr Miroslav Baljak 1 KLIZIŠT
Premda u ovom trenutku izgleda da se tempo rasta stanovništva sveta iz raznih raloga<br />
usporava, tako da e ubudue za dostizanje nove milijardu trebati sve više vremena, 10 stoji<br />
injenica da e, osim u sluaju neke užasne tragedije neverovatnih razmera, broj ljudi na<br />
planeti nastaviti da raste.<br />
Uostalom, procene koje dolaze od UN sugerišu da e ve 2050. Zemlja imati 9,6 mlrd.<br />
stanovnika. 11 Dakle, isti prostor, iste prirodne resurse koristie skoro 5 puta više ljudi nego<br />
što ih je bilo na poetku XX v, samo vek i po pre toga. Ili, gledano iz drugog ugla, broj<br />
stanovnika e za samo jedan vek (u poreenju sa 1950) porasti za ak 7 mlrd. 12<br />
Poseban problem je vezan za to gde e, u kojim podrujima, ti ljudi živeti.<br />
Ve sada samo 1,25 mlrd. ljudi (17,5%) živi u razvijenim zemljama, a ak 5,9 mlrd.<br />
(82,5%), znai skoro 5 puta više, u zemljama u razvoju. 13<br />
Ako se ostane kod umerene procene o “samo” 9,6 mlrd. ljudi 2050. godine, smatra se<br />
da e u tom sluaju broj stanovnika u razvijenim zemljama ostati skoro isti (oko 1,3 mlrd.) ali<br />
da e za skoro 50% porasti u siromašnim zemljama, posebno u zemljama Afrike. 14 Bude li<br />
kako se predvia, znatno e se promeniti redosled najmnogoljudnijih država sveta. 15<br />
Po sebi se razume da ako stvari ostanu takve kakve su danas, porast stanovništva, koje<br />
treba nahtaniti, obui, leiti, obrazovati, zaposliti, udomiti itd. vodie porastu sukoba i u<br />
državama i izmeu država. Ako se nešto ne preduzme, prenaseljenost i siromaštvo jednih<br />
zemalja izazvae tendenciju da se stanovništvo (milom ili silom) seli tamo gde su prirodni,<br />
ekonomski i drugih uslovi za njegov opstanak i razvoj povoljniji. Znai – u razvijene zemlje,<br />
u zemlje sa ouvanom prirodom, blagom klimom i sl. Sve to lako može da dovede do<br />
lokalnih, pa i veih oružanih sukoba.<br />
Meutim, ako se stvari postave drugaije, porast stanovništva može biti nova šansa<br />
oveanstva. Što je više ljudi, više je i radnih ruku, umova, vea je šansa da se pojave<br />
vanserijski, genijalni pojedinci, koji e svojim doprinosom suštinski poboljšati sudbinu<br />
itavog ljudskog roda. Pored toga, pred nama su godine u kojima treba da pone kolonizacija<br />
kosmosa, što podrazumeva da e deo stanovnika Zemlje sreu potražiti u drugim svetovima.<br />
Šta e se u stvarnosti dogoditi, tek ostaje da vidimo.<br />
3.Voda<br />
Voda nije luksuz, nešto što ulepšava život, ali bez ega se može. Ona je sam život.<br />
Bez hrane ovek može da izdrži danima, ali ne i bez vode – neophodno je da u hladne<br />
dane unosi u organizam minimum 1,5 litara, a u tople 3 litra vode. U protivnom, dolazi do<br />
10 Da bi svetsko stanovništvo poraslo sa 5 na 6 mlrd. trebalo je da proe 12 godina, ali je za poveanje sa 6<br />
na 7 mlrd. trajalo godinu duže. Veruje se da e za poveanje sa 7 na 8 mlrd. trebati još više vremena (14 godina,<br />
od 2012. do 2026) a za poveanje sa 8 na 9. i itavih 16 godina (od 2026. do 2042). “World Population”, Ibid.<br />
11<br />
World Population Prospects – The 2012 Revision, “Volume I: Comprehensive Tables”,<br />
ST/ESA/SER.A/336, United Nations, New York 2013, p. XVI.<br />
12 Postoje i drugaije procene. Citirana studija UN (World Population Prospects…) kao “višu varijantu”<br />
projekcije uzima broj od 10,9 mrd. ljudi 2050, a ima i onih koji procenjuju da e te godine Zemlja imati i itavih<br />
13 mlrd. stanovnika!<br />
13 World Population Prospects – The 2012 Revision, op. cit., 1; 2014 World Population Data Sheet,<br />
Population Reference Bureau, 2014, 1, http://www.prb.org/pdf14/2014-world-population-data-sheet_eng.pdf.<br />
14 Veruje se da e u razvijenim zemljama živeti 1,3 mlrd. (13,6%), a ak 8,3 mlrd. (86,4%) u zemljama u<br />
razvoju. Dakle, dok e ukupan broj stanovnika razvijenih zemalja ostati približno isti, broj stanovnika zemalja u<br />
razvoju poraše sa 5,9 na 8,3 mlrd. (za 2,4 mlrd.). World Population Prospects – The 2012 Revision, op. cit., 1.<br />
15 Pored ostalog, sa 1,66 mlrd. stanovnika Indija e na prvom mestu zameniti Kinu (1,31 mlrd.), SAD e sa<br />
treeg pasti na etvrto mesto, Nigerija e se sa sedmog popeti na tree mesto, meu prvih 10 najmnogoljudnijih<br />
zemalja nee biti Rusije i Japana, ali e se zato tu pojaviti DR Kongo i Etiopija, itd. 2014 World Population Data<br />
Sheet, op. cit., 2.