21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

stane sostaven del (izvor) na pravoto na Republika Makedonija, mora<br />

da zadovoli dva kriteriumi:<br />

Prvo, vo sodr`inska smisla, soodvetniot me|unaroden dogovor<br />

mora da bide vo soglasnost so konstitutivniot praven akt na dr`avata<br />

- Ustavot na Republika Makedonija,<br />

Vtoro, dogovorot mora da bide ratifikuvan od strana na Sobranieto<br />

na Republika Makedonija.<br />

So ogled na toa {to dvata kriteriumi se zadovoleni vo odnos<br />

na Evropskata Konvencija, jasno proizleguva deka taa e sostaven del na<br />

vnatre{niot praven poredok i kako takva pretstavuva izvor na pravoto.<br />

Vo prilog na vakvata konstatacija odi i ~lenot 98 stav 2 od Ustavot<br />

na Republika Makedonija koj gi naveduva formalnite izvori na<br />

vnatre{noto pravo koi se koristat vo rabotata na <strong>sudstvo</strong>to. Taka, sudovite<br />

sudat vrz osnova na Ustavot, zakonite i me|unarodnite dogovori<br />

ratifikuvani vo soglasnost so Ustavot. ^lenot 8 alineja 1 od Ustavot<br />

na Republika Makedonija, koj kako edna od osnovnite vrednosti na<br />

ustavniot poredok na dr`avata gi predviduva "osnovnite slobodi i<br />

prava na ~ovekot i gra|aninot priznati vo me|unarodnoto pravo i utvrdeni<br />

so Ustavot na Republika Makedonija." Vakvata formulacija e<br />

dizajnirana so cel da go verifikuva tretmanot na me|unarodnite pravila<br />

za ~ovekovi prava (vklu~itelno i na Evropskata Konvencija)<br />

kako vodi~ vo koj obem da se tolkuvaat ustavnopravnite normi posveteni<br />

na ~ovekovite prava, odnosno kako istite da se operacionaliziraat<br />

preku soodvetni zakonski re{enija.<br />

Analizata na ~ovekovite prava i slobodi neminovno ne upatuva<br />

na slednoto pra{awe: dali se tie apsolutni i neograni~eno aplikativni?<br />

Dali postoi na~in, mehanizam i uslovi pod koi slobodite i pravata<br />

na ~ovekot i gra|aninot mo`e i/ili treba da se ograni~at? Voop-<br />

{to, pra{aweto e dali postojat granici i ograni~uvawa i koi se kriteriumite<br />

za ograni~uvawe na ~ovekovite prava i slobodi?<br />

Granicite na ostvaruvaweto na ~ovekovite prava i slobodi<br />

proizleguvaat od nespornata vistina deka tie, kolku i da se demokratski<br />

i seopfatni, obemni i sodr`ajni, sepak ne se apsolutni. Pri-<br />

~inata za nivnata relativnost verojatno }e treba da se bara vo faktot<br />

{to tie ne se cel samite za sebe, potoa tie ne sekoga{ se ostvaruvaat<br />

individualno i individualisti~ki, tuku vo me|usebna zavisnost so<br />

pravata i slobodite na drugite. Apsolutna sloboda, kade i da e, vo<br />

kakvo i da e demokratsko op{testvo i organizirana dr`ava, nema i ne<br />

mo`e da ima.<br />

Funkcionalnata osnova vo utvrduvaweto granici ili restrikcii<br />

vo ostvaruvaweto na ~ovekovite prava i slobodi, verojatno }e treba<br />

da se bara pred sî vo soodnosot me|u poedine~niot interes, odnosno<br />

interesot na poedinecot i nesporniot interes na zaednicata koj istovremeno<br />

e interes na sekoj poedinec i kolektiv, kako sredina vo koja<br />

tie gi ostvaruvaat svoite individualni interesi. Pritoa, celta na<br />

886

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!