21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

oddelni dr`avi. 497<br />

3. Va`eweto na krivi~nata postapka so ogled na licata se regulira<br />

na toj na~in {to na{ite krivi~noprocesni zakoni se primenuvaat<br />

na doma{ni i stranski lica na na{ata teritorija dokolku ne postojat<br />

opredeleni ograni~uvawa utvrdeni so ~l. 117 - 119 KZ, ili so me|unarodnite<br />

propisi. Op{to pravilo e deka krivi~niot zakon va`i za<br />

site lica koi }e izvr{at krivi~no delo na teritorijata na opredelena<br />

dr`ava. Me|utoa, od ova pravilo na teritorijalno va`ewe na krivi-<br />

~niot zakon (na~elo na teritorijalitet), postoi isklu~ok od dr`avnopravni<br />

i me|unarodnopravni pri~ini, vo pogled na izvesni lica koi<br />

vr{at opredeleni funkcii, taka {to sprema niv ne se primenuva krivi~noto<br />

zakonodavstvo - tie lica u`ivaat krivi~nopraven imunitet.<br />

Taka od dr`avnopravni pri~ini makedonskoto krivi~no zakonodavstvo<br />

ne mo`e da se primenuva sprema pretsedatelot na Republikata<br />

(~l. 83 st. 2 od Ustavot), premierot i ministrite na Vladata<br />

(Amandman XXIII Ustav), pratenicite vo Sobranieto (~l. 64 od Ustavot),<br />

sudiite na <strong>Ustavn</strong>iot sud (~l. 111 st. 2 od Ustavot), sudiite na<br />

osnovnite, apelacionite i vrhovniot sud (Amandman XXVII t. st. 1 i 2<br />

Ustav) i sudiite porotnici (~l. 103 st. 4 od Ustavot). Obemot i sodr`inata<br />

na imunitetot na site ovie navedeni lica se opredeleni so ustavnite<br />

odredbi za imunitetot na pratenicite na Republika Makedonija.<br />

Dejstvoto na imunitetot mo`e da bide a) apsolutno - koga na<br />

za{titenoto lice ne mo`e da mu se odzeme imunitetot, pa sprema nego<br />

ne mo`e da se vodi krivi~na postapka, ili b) relativno - koga na za-<br />

{titenoto lice mo`e da mu se odzeme imunitetot i da dojde do negovo<br />

predavawe na organite na krivi~nata postapka.<br />

1 0 Apsolutnniot (materijalnopraven imunitet, indemnitet<br />

ili ednostavno krivi~en imunitet) se sostoi vo nevozmo`nost na kaznuvawe<br />

za delo koe edno lice go storilo vo vr{eweto na funkcijata<br />

koja e za{titena so imunitetot, a koe gi ima site obele`ja na krivi-<br />

~no delo. Takviot imunitet na ovie lica ja isklu~uva krivi~nata odgovornost<br />

i kaznivost i pretstavuva apsolutna pre~ka za poveduvawe na<br />

krivi~na postapka, odnosno obvrzuva na zapirawe na krivi~nata postapka<br />

ako dopolnitelno se utvrdi deka e vo pra{awe toj vid na imunitet.<br />

Takvoto trajno dejstvo ima i po prestanokot na mandatot na funkcionerot,<br />

no samo za dadeno mislewe i glasawe (za tn. verbalni kri-<br />

{ta~at, nitu vrz niv da se izvr{i porano izre~ena kazna. Nivniot imunitet<br />

prestanuva ako po svoja volja ne ja napu{atat dr`avata vo koja bile povikani<br />

da svedo~at, odnosno ve{ta~at po izminuvaweto na rokot opredelen so dvostraniot<br />

dogovor. Pove}e za toa vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z, Me|unarodna krivi~nopravna<br />

pomo{, Grafohartija, Skopje, 1999, str. 162-163.<br />

497<br />

Za imunitetot od me|unarodnopravni pri~ini vidi: <strong>Sulejmanov</strong>, Z.<br />

Krivi~noprocesno pravo, Institut za sociolo{ki i politi~ko-pravni istra-<br />

`uvawa, Skopje, 2002, str. 64-66.<br />

782

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!