21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

edovniot sud mo`e da ja ocenuva ustavnosta na propis koj se primenuva<br />

samo ako strankata istakne prigovor za neustavnost (ekscepcija<br />

na neustavnost), odnosno prigovor na nezakonitost (ekscepcija na ilegalnost).<br />

485 Toga{ redovnito sud kako prethodno pra{awe ja razgleduva<br />

ustavnosta na zakonot. Odlukata za neustavnosta nema za posledica<br />

stavawe nadvor od sila na toj zakon, tuku samo odbivawe na negovata<br />

primena. Zakonot i natamu ostanuva vo sila i se primenuva na drugi<br />

konkretni slu~ai, pa duri i na takvi koi se istovidni so onoj po ~ij<br />

povod e vr{ena ocena na ustavnosta na toj zakon. So ogled na toa {to<br />

sudovite vo re{avaweto na konkretni sporovi ne se vrzani so odluki<br />

na drugi sudovi, pa duri ni so svoite, postoi mo`nost eden sud odreden<br />

zakon da go oglasi za nesutaven, a drug za ustaven ili pak eden ist sud<br />

eden ist zakon vo edna{ go oglasi za neustaven a drug pat za ustaven. Vo<br />

toa nevoedna~enost se sostoi i osnovnata slabost i nedostatok na sudskata<br />

kontrola na ustavnosta vo forma na ekscepcija na neustavnosta<br />

od strana na redovnite sudovi.<br />

- Amerikanskoto akcesorno ispituvawe na ustavnosta na zakonite<br />

osobeno se pro{iri vo Argentina (Ustav od 1860), Meksiko<br />

(Ustav od 1875) i Brazilija (Ustav od 1891). Od ovie zemji posebno e<br />

interesen sistemot na za{tita predviden vo Meksiko vo koj gra|anite<br />

imaat pravo neposredno so tu`ba, nezavisno od konkretnot spor, da ja<br />

osporuvaat ustavnosta na zakonite. Celta na toj tn. "amparo sistem"<br />

ili "sistem na za{tita" e obezbeduvawe na sudska za{tita na li~nite<br />

prava i slobodi utvrdeni vo Ustavot i za{tita na odnosite me|u<br />

sojuznata dr`ava i nejzinite posebni delovi.<br />

- Po primerot na amerikanskiot sistem, sudskata kontrola na<br />

ustavnosta od strana na redovnite sudovi se razvi i vo Kanada, Avstralija<br />

i Nov Zeland.<br />

- Vo evropskite dr`avi akcesornoto ispituvawe na ustavnosta<br />

na zakonite najpove}e se ra{iri vo nordiskite dr`avi, potoa vo [vajvcarija,<br />

486 vo Grcija i Romanija (samo od strana na Vrhovniot sud) 487 i<br />

vo Portugalija.<br />

na zakonot. Vidi: Krbek, I. op. cit. str. 47-49.<br />

485<br />

Posebna osobena na amerikanskata sudska praktika e deka sudot<br />

vleguva vo ocena na ustavnosta na zakon samo po povod izre~en predlog na strankata.<br />

Zgora na toa, ako samata stranka vo potkrepa na svoite prava se povikala<br />

na zakonot, taa pove}e ne mo`e da go pobiva zakonot kako protivustaven.<br />

486<br />

[vajcarskiot sistem na posredna kontrola na ustavnosta e sli~en<br />

na meksikanskiot "amparo sistem." Vo [vajcarija federalnite zakoni, kako<br />

i uredbite so zakonska sila ne podle`at na sudska ocena na ustavnosta, tuku<br />

samo zakonite na kantonite.<br />

487<br />

Ovde se raboti za centralizirana ustavna kontrola vo forma na<br />

ekscepcija na neustavnosta.<br />

764

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!