21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

edna{ normata e donesena (koga vlegla vo sila), taa dobiva svoja samostojnost.<br />

Normata stanuva nezavisna od onoj koj ja proglasil. Poinaku<br />

ka`ano, normata zavisi od voljata na tvorecot samo do momentot<br />

vo koj toj go donesuva zakonot, propisot ili op{tiot akt. Potoa, zakonot,<br />

propisot ili op{tiot akt stanuva nezavisen od negoviot donositel.<br />

Objektivnata teorija e poprifatliva, no toa ne zna~i deka ne<br />

treba da se vodi smetka i za voljata na tvorecot na normata.<br />

3.2. Logi~ko tolkuvawe<br />

1. Mototo na ova tolkuvawe glasi: "Sledi go ras~lenuvaweto<br />

na mislite koi{to gi sodr`i normata." Do rezultatot na tolkuvaweto<br />

se doa|a preku zaklu~uvawe vrz osnova na logi~kata povrzanost<br />

na oddelni delovi na normata - utvrduvawe na zna~eweto na normata so<br />

pomo{ na logikata: zborovite na zakonodavecot treba da se posmatraat<br />

izolirno, tuku vo nivnata logi~na poimna povrzanost.<br />

Ova tolkuvawe pretstavuva utvrduvawe na smislata, na vistinskoto<br />

zna~ewe na pravnata norma so posredstvo na vnatre{niot sklop<br />

na izrazenite misli do koj se doa|a so pomo{ na zakonite na logikata:<br />

pravilata na misleweto, rasuduvaweto i zaklu~uvaweto.<br />

Logi~koto tolkuvawe e tesno povrzano so jazi~koto (gramati-<br />

~koto) tolkuvawe i voobi~aeno se primenuva zaedno so nego. Toa osobeno<br />

doa|a do izraz kaj restriktivnoto i ekstenzivnoto tolkuvawe.<br />

2. Vo procesot na upotrebata na logikata pri tolkuvaweto prviot<br />

element go so~inuva neposrednata primena na logi~kite pravila<br />

vo stroga smisla na zborot: praviloto na neprotivre~nost, praviloto<br />

na istovetnost i praviloto na isklu~uvawe na treto. 439<br />

Ovde e va`no da se istakne i toa deka primenata na logi~koto<br />

zaklu~uvawe vo procesot na primenata na op{ta norma na konkreten<br />

slu~aj ne spa|a vo tolkuvawe, tuku vo primena na pravoto. Tolkuvaweto<br />

ne pretstavuva utvrduvawe pod koja norma potpa|a konkreten slu~aj<br />

(toa e primena na normata, na pravoto) tuku utvrduvawe na vistinskoto<br />

zna~ewe na dadenata norma. So tolkuvaweto se odgovara na pra{aweto<br />

{to zna~i normata A vo primenata na slu~ajot B. So primenata<br />

na pravoto pak, se dava odgovor na pra{aweto koja norma treba da se<br />

primeni na slu~ajot B. Pritoa, koja norma }e bide primeneta, se razbira<br />

deka vo mnogu zavisi od rezultatot na nejzinoto tolkuvawe. 440<br />

3. Poradi doa|awe do razli~ni celi: proveruvawe na to~nosta<br />

na zna~eweto na normata do koe e dojdeno so jazi~ko tolkuvawe ili doa|awe<br />

do novo zna~ewe na normata do koe ne mo`elo da se dojde so jazi-<br />

~koto tolkuvawe, logi~koto tolkuvawe se deli na dva osnovni vida. 1 0<br />

702<br />

439<br />

Luki}, R. op. cit. str. 314.<br />

440<br />

Ibid, str. 313-314.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!