21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

tranil kakov i da e konflikt so vladeeweto na me|unarodnoto pravo.<br />

v) Site dr`avi, a osobeno onie koi me|unarodnoto pravo go postavuvaat<br />

na isto ramni{te so doma{nite zakoni, mora da prezemat<br />

~ekori preku zakonodavnite i izvr{nite organi, za da se obezbedi<br />

deka nema da se usvojuvaat novi zakoni koi bi gi naru{ile odredbite<br />

od postojnite dogovori koi se ve}e prifateni i se vo sila.<br />

g) Pri primenata i tolkuvaweto na nekoj me|unarodn dogovor,<br />

sekoja dr`ava - osobeno nejzinata sudska vlast - treba da ovozmo`i<br />

prevenstvo na dogovorot sekade kade {to e toa izvodlivo. Inaku,<br />

treba da se napravi napor praviloto do doma{noto pravo da se usoglasi<br />

so me|unarodniot dogovor, za da ne dojde do kr{ewe na dogovorot.<br />

d) Dokolku konflikotot me|u me|unarodniot dogovor i nekoe<br />

pravilo od doma{noto pravo e neizbe`en, dr`avata mora da izvr{i<br />

dopolnuvawe na doma{noto pravo {to e mo`no pobrgu, za da se usoglasi<br />

so me|unarodnata obvrska.<br />

|) Pri usvojuvawe zakoni koi reguliraat odnosi koi se ili mo-<br />

`at da bidat regulirani so me|unaroden dogovor na koj e ili mo`e da<br />

stane potpisnik, sekoja dr`ava vo takvite zakoni treba da vklu~i i<br />

za{titni klauzuli koi }e go za{titat me|unarodniot dogovor: na<br />

primer, neprimenlivost na zakonot dokolku e sprotiven na dogovorot.<br />

428 6. Vo pravniot sistem na Republika Makedonija odnosot me|u<br />

vnatre{noto i me|unarodnoto pravo pretstavuva ustavna materija<br />

koja e regulirana so odredbiteod ~l. 8, 429 118, 119, 120, 121, a osobeno so<br />

odredbata od ~l. 98 st. 2. Spored ovaa odredba "Sudovite sudat vrz<br />

osnova na Ustavot i na zakonite i me|unarodnite dogovori ratifikuvani<br />

vo soglasnost so Ustavot." Od navedenata odredba proizleguva<br />

deka pokraj Ustavot i zakonite i me|unarodnite dogovori pretstavuva-<br />

428<br />

Ibid, str 17-18.<br />

429<br />

So ~l. 8 st. 1 al. 1 od Ustavot kako temelna vrednost na ustavniot<br />

poredok se opredlena: "osnovniote prava i slobodi na ~ovekot i gra|aninot<br />

priznati vo me|unarodnoto pravo i utvrdeni so Ustavot." Od ovaa odredba<br />

proizleguva deka me|unarodnoto pravo, vo delot na osnovnite slobodi i prava<br />

na ~ovekot i gra|aninot e postaveno na isto ramni{te so Ustavot. Primenata<br />

na nekoja od odredbite na ovoj del dozvoluva istovremena primena na pravoto<br />

na me|unarodnoto pravo va`e~ko za odnosniot predmet dokolku istovremenata<br />

primena bi mo`ela da se usoglasi. Od druga strana, imaj}i ja, osobeno predvid<br />

sporedbenata ustavna praktika, op{toto me|unarodno pravo ne bi mo`elo<br />

da ima primat vrz odredbite na Ustavot. Vo sekoj slu~aj, vo najmala raka,<br />

op{toto me|unarodno pravo bi moralo da najde upotreba kako dopolnitelno<br />

sredstvo za tolkuvawe na ustavnite odredbi pri nivnata konkretna primena<br />

od sudot, bidejki samoto e "transformirano" vo niv. Georgievski, S. Primena<br />

na me|unarodnoto pravo vo ustavniot poredok na Republika Makedonija, Zbornik<br />

vo ~est na Evgeni Dimitrov, Pravni faklultet Skopje, 1999, str. 491.<br />

672

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!