21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

kontrola pretstavuva koga ustavnosta mo`e da bide osporena pred ustavniot<br />

sud otkako zakonot e donesen, no pred negovoto proglasuvawe.<br />

Preventivna kontrola na ustavnosta e mo`na i koga se bara da se ispita<br />

ustavnosta na me|unaroden dogovor pred negovoto ratifikuvawe.<br />

Celta na site preventivni kontroli na ustavnosta i zakonitosta koi<br />

se vr{at pred stapuvawe vo dejstvo na op{tite praveni akt se sostoi<br />

vo toa da se spre~i nivnoto donesuvawe.<br />

Najblag na~in na takva kontrola postoi vo slu~aite koga ustavnoto<br />

<strong>sudstvo</strong> ili drugite organi so takvo ovlastuvawe davaat samo mislewe<br />

za ustavnosta na zakonite koi sî u{te se vo faza na donesuvawe<br />

ili objavuvawe. Takvoto mislewe formalnopravno ne go obvrzuva zakonodavniot<br />

organ, me|utoa, ottamu {to obi~no postoi i mo`nost od<br />

dopolnitelno ispituvawe na zakonot i za negovo stavawe nadvor od<br />

sila, odnosno odbivawe na negovata primena, toa mislewe vo praktikata<br />

obi~no se uva`uva. Taka, na primer, vo Finska, vo koja postoi <strong>Ustavn</strong>iot<br />

odbor kako posebne ustaven organ, Vrhovniot sud, odnosno<br />

Vrhovniot upraven sud, mo`at na pretsedatelot na Republikata, na negovo<br />

barawe, da mu dadat mislewe za toa dali donesuvaweto na nekoj<br />

zakon spa|a vo nadle`nost na dr`avata, odnosno dali pokrainata podgotvuva<br />

donesuvawe zakon so koj se zagrozuva sigurnosta na dr`avata,<br />

kako i za ustavnosta na zakonski predlog {to mu e podnesen na Parlamentot.<br />

Vo Danska i Norve{ka, sli~no kako vo Finska, zakonodavnoto<br />

telo od Vrhovniot sud mo`e da bara mislewe za pravni pra{awa, a<br />

spored Ustavot na [vedska site nacrti na zakon se podnesuvaat na<br />

prethodno ocenuvawe na nivnata ustavnost do Zakonodavniot sovet.<br />

Zna~ajno e da se spomne deka postojat i zemji (Avstrija, Germanija<br />

i Italija) vo koi preventivnata kontrola na ustavnosta i zakonitosta<br />

e ograni~ena samo na opredeleni op{ti akti pri {to odlukite<br />

na ustavniot sud imaat obligatorno pravno dejstvo.<br />

2. Sistemot na sudska kontrola - nadzor na ustavnosta od strana<br />

na sudovite se javuva vo dva vida: a) centaraliziran i b) decentraliziran.<br />

a) Centraliziranata sudska kontrola pretpostavuva nadle`nost<br />

samo na eden, po pravilo, najvisokiot sud za ispituvawe na ustavnosta<br />

i zakonitosta. Vo [vajcarija, na primer, vrz osnova na Ustavot<br />

od 1874, toa e Vrhovniot sud. Ovoj oblik za prv pat go voveduva Romanija<br />

so Ustavot od 1923, a vo razviena forma go voveduva Japonija so<br />

Ustavot od 1946.<br />

Osnovna karakteristika na ovoj oblik na ekskluzivnoto pravo<br />

na vrhovniot sud kako najvisok redoven sud da ja ocenuva ustavnosta na<br />

zakonite i da prezema konkretni pravni sredstva za ukinuvawe ili poni{tivawe<br />

na protivustavnite zakoni. I ovoj oblik na kontrola e zastapen<br />

vo pove}e zemji, me|u koi spa|aat i slednive: Burma, Burundija i<br />

Gabon. 415<br />

415<br />

[kari}, S. <strong>Ustavn</strong>o pravo, vtora kniga, str. 116.<br />

661

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!