21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

fikuvan ustav i koja ja prifa}a teorijata na suverenitetot na parlamentot,<br />

ne postoi telo nadvor od parlamentot koe se gri`i za obezbeduvawe<br />

na ustavnosta. Zakonodavecot e toj {to so svojata rabota treba<br />

da vnimava na zapazuvaweto na postojnite normi od ustaven karakter.<br />

Ottamu, ovoj vid kontrola na ustavnosta na zakonite pretstavuva preventivna<br />

(prethodna) kontrola na ustavnosta na zakonite, 412 za{to zakonot<br />

se usoglasuva so ustavot pred negovoto vleguvawe vo sila. Ovoj<br />

vid kontrola se ozna~uva i kako vnatre{na kontrola na ustavnosta na<br />

zakonite, za{to ja vr{i organot {to e nadle`en za donesuvawe na zakonot,<br />

a ne nekoj drug organ nadvor od parlamentot. 413<br />

Samokontrolata kako metod na obezbeduvawe na ustavnosta ja<br />

prifa}aat i pomal broj drugi sovremeni dr`avi koi, iako imaat pi-<br />

{ani i kodifikuvani ustavi (Kina, Peru), sepak ne predviduvaat posebni<br />

organi za kontrola na ustavnosta.<br />

2. SISTEM NA POLITI^KA, SUDSKA KONTROLA I KONTROLA OD<br />

POSEBEN USTAVEN ORGAN<br />

1. Tipi~en primer na kontrola od strana na posebno politi-<br />

~ko telo e <strong>Ustavn</strong>iot Sovet (Conseil Constitutionel) na Republika Francija,<br />

predviden so Ustavot od 1958. 414<br />

^lenovite na Sovetot gi imenuvaat: pretsedatelot na Republikata<br />

(3), pretsedatelot na Nacionalnoto sobranie (3) i pretsedatelot<br />

na Senatot (3). Pokraj ovie 9 ~lena, do`ivotni ~lenovi na Sovetot se<br />

i porane{nite pretsedateli na Francija. Podnositeli na inicijativa<br />

za ocena na ustavnosta mo`at da bidat samo navedenite najvisoki dr`avni<br />

funkcioneri i odreden broj pratenici i senatori od parlamentot.<br />

<strong>Ustavn</strong>iot Sovet e nadle`en isklu~ivo za prethodna kontrola na<br />

zakonite, odnosno za ocenuvawe na ustavnosta na zakonite pred nivnoto<br />

stapuvawe vo sila. Pritoa, organskite zakoni i delovnicite za rabota<br />

na dvata doma na francuskoto pretstavni~ko telo zadol`itelno<br />

podle`at na ocena na nivnata ustavnost. Za obi~nite zakoni preventivnata<br />

ocena na ustavnosta e fakultativna. Po vleguvawe vo sila na zakonot,<br />

ne postoi na~in za negovo preispituvawe.<br />

[to se odnesuva do preventivnata kontrola na ustavnosta, vo<br />

nekoi zemji, postoi obvrska na ustavnite sudovi na barawe na ovlasteni<br />

organi da dadat sovetodavno mislewe za ustavnosta na zakonot vo<br />

tekot na postapkata za negovo donesuvawe. Drug nid na preventivna<br />

412<br />

Preventivnata kontrola me|utoa e mo`na i vo sistemot na ustavnosudska<br />

kontrola na ustavnosta, za koj }e stane zbor podolu.<br />

413<br />

[kari}, S. <strong>Ustavn</strong>o pravo, vtora kniga, str. 112.<br />

414<br />

<strong>Ustavn</strong>iot sovet na Francija e institucija {to e ovlastena da go<br />

nadgleduva, kontrolira po~ituvaweto na Ustavot i na Deklaracijata za pravata<br />

na ~ovekot i gra|aninot od 1789. Sozdaden so Ustavot na V-ta Republika<br />

na 4. 10 1958.<br />

660

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!