21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

- ustavno garantirawe na osnovnite slobodi i prava na ~ovekot<br />

i gra|aninot, i<br />

- postoewe na ustavno ograni~ena dr`avna vlast. 390<br />

3. Nakratko, ustavnosta postoi koga pravniot poredok e zasnovan<br />

vrz hierarhiata na op{tite pravni akti i na nivnata me|usebna usoglasenost.<br />

Osnovata na taa hierarhija ja ~ini ustavot ne samo kako najvisok,<br />

tuku i kako osnoven zakon. Ili, vo osnova, ustavnosta vo Republika<br />

Makedonija se izrazuva niz slednive na~ela:<br />

1. Na~elo na suprematija na ustavot<br />

Ova na~elo zna~i deka site drugi propisi i drugi op{ti akti<br />

mora da bidat vo soglasnost so ustavot. Ustavot na~elno samo go ograni~uva<br />

slobodnoto podra~je na zakonot: zakonot mo`e da propi{e sî<br />

{to ustavot ne mu zabranuva (brani). Sosema poinaku e so pozdakonskite<br />

normativni akti. Tie se donesuvaat vrz osnova na posebno ovlastuvawe<br />

vo zakonot ili neposredno vo samiot ustav, a mo`at da go propi{at<br />

samo ona {to na toj na~in se ovlasteni.<br />

2. Na~elo na funkcionalna ustavnost<br />

Ova na~elo zna~i deka site osnovni funkcii na vlasta i upravuvawe<br />

se zasnovaat vrz ustavot.<br />

3. Na~elo na garantirawe na ustavnosta<br />

Ustavot predviduva sistem na za{tita na ustavnosta i zakonitosta<br />

vo oblik na ustaven sud. Protivustavnosta na zakonot treba da<br />

bide o~igledna, a vo slu~aj na somnevawe treba da se zeme deka zakonot<br />

e vo soglasnost so ustavot. Sli~no kako vo krivi~noto pravo, pomalo<br />

zlo e da se propu{ti formalno protivustaven zakon, odo{to za protivustaven<br />

da se proglasi zakon koj toa navistina ne î. 391 Takva o~iglednost<br />

nema koga golem del od sudiite glasale sprotivno vo predmet vo<br />

koj zakonot se proglasuva za protivustaven. Za odlukite so koi eden zakon<br />

se oglasuva za protivustaven bi trebalo da bara izvesna kvalifikuvano<br />

mnozinstvo. 392<br />

390<br />

[kari}, S. op cit., str. 89.<br />

391<br />

Moj stav e me|utoa deka vo odnos na ova pra{awe mora da se ima<br />

predvid i da po~ituva maksimata na Lajbnic spored koja: "Uti minus malum habet<br />

rationem boni, ita minus bonem habet rationem mali" (Kako {to pomaloto zlo<br />

sodr`i elementi na dobroto, taka i pomaloto dobro, sodr`i elementi na<br />

zloto). Da se dejstvuva pomalku sovr{eno odo{to se mo`e, toa zna~i da se dejstvuva<br />

nesovr{eno. da mu se poka`e na eden arhitekt deka svoeto delo mo`el<br />

da go izvede podobro, toa zna~i da se kritikuva samoto delo. Lajbnic, Godfrid-Vilhelm:<br />

Rasprava za metafizikata, Magor, Skopje, 2002. str. 11.<br />

392<br />

Poznato e deka vo periodot od 1933 do 1936 godina, Vrhovniot sud na<br />

650

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!