21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

glasuva ulogata na ustavot i na zakonot vo strukturata na pravniot<br />

poredok na oddelna zemja.<br />

I. USTAVNOST<br />

1. Denes e op{toprifateno deka ustavot vo formalna smisla e<br />

najvisok praven akt koj ima najgolema pravna sila i koj, spored toa ne<br />

mo`e da se menuva so nitu eden drug praven akt, pa nitu so zakon. Ustavot<br />

vo formalna smisla e zna~i opredelen so pomo{ na dva bitni elementi<br />

na formata na sekoj praven akt - nadle`nosta na subjektot za negovoto<br />

donesuvawe i postapkata za donesuvaweto. Taka i subjektot koj<br />

go donesuva ustavot i postapkata na donesuvaweto mo`at da bidat razli~ni<br />

od onoj koj go donesuva zakonot, odnosno spored koja se donesuva<br />

zakonot, ili mo`e da bide razli~en samo eden od ovie dva elementi,<br />

naj~esto vtoriot, {to zna~i deka subjektot koj go donesuva ustavot e<br />

istiot onoj koj go donesuva zakonot, a samo postapkata e poinakva.<br />

Pritoa, se misli deka ustavot vo formalna smisla e pi{an akt. 384<br />

2. <strong>Ustavn</strong>osta zna~i soglasnost na site poniski akti so ustavot<br />

kako najvisok praven akt. Toa e ustavnost vo najop{ta smisla i op{t<br />

poim na ustavnosta. <strong>Ustavn</strong>osta e neposredno sodr`ana vo samiot fakt<br />

na postoeweto na ustavot vo formalna smisla kako najvisok praven<br />

akt. Taa ne zna~i ni{to drugo, tuku efikasnost na dejstvuvawe na samiot<br />

ustav, kako i na~in na negovoto deluvawe. Postoeweto na ustav ne<br />

mo`e da se zamisli bez postoewe na ustavnosta. Za{to, ustavot e zamislen<br />

i donesen kako takov, t.e. kako najvisok praven akt, tokmu zatoa<br />

site ostanati (pravni kako i materijalni) akti da bidat vo soglasnost<br />

so nego. Inaku, negovoto donesuvawe ne bi imalo nikakva cel, za{to ne<br />

bi imalo nikakvo dejstvo. Kako takva ustavnosta e oru`je za odr`uvawe<br />

na odnosnata pravna hierarhija, bez koja podelbata na pravniot<br />

poredok na oddelni stepeni bi bila besmislena, a so toa taa ednovremeno<br />

e sredstvo za odr`uvawe na soodvetna hierarhija me|u dr`avnite<br />

organi, kako i me|u ovie i drugi, nadle`ni subjekti, odnosno za odr`uvawe<br />

na soodvetna politika, klasna i op{testvena ramnote`a na silite.<br />

Ottamu, povredata na ustavnosta ne zna~i samo povreda na nekoj<br />

apstrakten praven poredok, nekoj svet na normi, koj e daleku od op{testvenata<br />

stvarnost i vistinskiot odnos na silite, tuku tokmu povreda<br />

na dadenite op{testveni odnosi na sili me|u `ivite, vistinski lu|e,<br />

t.e. povreda na nivnite ~esto osnovni interesi. 385<br />

3. Formalna ustavnost e soglasnost na odnosniot akt koj posredno<br />

ili neposedno e odreden so ustavot, so propis na ustavot vo pogled<br />

na negovata forma. Ova forma e razli~na za praven i materijalen akt.<br />

Za pravniot akt taa se sostoi od tri elementi: nadle`nost na subjekt-<br />

648<br />

384<br />

Ibid,, str. 19.<br />

385<br />

Ibid, str. 42.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!