21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Imeno, nesporno e deka spored ~l. 91 al. 8 i 9 od Ustavot Vladata<br />

na Republika Makedonija ima neposredno ustavno ovlastuvawe da<br />

priznava dr`avi i vladi i da vospostavuva diplomatski i konzularni<br />

odnosi so drugi dr`avi. Spored ocena na Sudot, aktite so koi Vladata<br />

gi ostvaruva ovie ovlastuvawa, imaat izrazit karakter na akti so koi<br />

se vodi opredelena me|unarodna politika vo opredeleno vreme i deka<br />

imaat politi~ki karakter, nezavisno od nivnata forma. Posledicite<br />

od tie akti vo me|unarodnite odnosi na dr`avata nesomneno imaat i<br />

praven karakter, soglasno ~l. 2 od Vienskata konvencija za diplomatski<br />

odnosi, no ne pretstavuvaat del od vnatre{niot praven poredok<br />

bilo kako izvori na pravoto (propisi), bilo kako akti ~ija sodr`ina e<br />

ograni~ena so pravoto, osven vo pogled na nadle`nosta za nivno donesuvawe.<br />

Osporenata odluka, pa i ozna~enoto Zaedni~ko soop{tenie za<br />

vospostavuvawe na diplomatski odnosi pome|u Republika Makedonija<br />

i Republika Kina, nesomeneno potpa{aat pod ozna~enite politi~ki<br />

ovlastuvawa na Vladata od ~l. 91 al. 8 i 9 od Ustavot.<br />

Od druga strana, ~l. 118 i 119 od Ustavot reguliraat drug kontekst<br />

od me|unarodnite odnosi povrzani so me|unarodnite dogovori koi,<br />

pod uslovite utvrdeni so Ustavot, mo`at da stanat del od vnatre{niot<br />

praven poredok, a so toa i da potpadnat pod nadle`nost na <strong>Ustavn</strong>iot<br />

sud. Vo toj kompleks na odnosi, Vladata ima sosema druga polo`ba od<br />

onaa utvrdena vo ~l. 91 alineja 8 i 9, koja osven so Ustavot, e utvrdena<br />

i so zakon vo soglasnost so Ustavot. Razgleduvaj}i ja osporenata odluka,<br />

pa i zaedni~koto soop{tenie od aspekt na ovie ustavni odredbi,<br />

Sudot oceni deka tie akti ne mo`at da se podvedat pod re`imot na ~l.<br />

118 i 119 od Ustavot kako od formalni, taka i od sodr`inski pri~ini.<br />

Vo prv red osporenata odluka, nitu Zaedni~koto soop{tenie,<br />

ne se "ratifikuvani me|unarodni dogovori" kako uslov na nivnoto<br />

va`ewe kako propisi vo vnatre{niot praven poredok, a osven toa tie<br />

akti ne sodr`at odredbi za konkretni prava i obvrski na dr`avite<br />

koi mo`at da imaat implikacii vrz vnatre{niot praven poredok.<br />

Vrz osnova na iznesenoto, Sudot smeta deka prirodata na ovlastuvaweto<br />

na Vladata od ~l. 91 al. 8 i 9 od Ustavot neposredno ja opredeluva<br />

i prirodata na osporenata Odluka, kako i na ozna~enoto Zaedni~ko<br />

soop{tenie, kako izraz na politi~ka volja na edna dr`ava,<br />

odnosno na nejzinite ovlasteni organi da vospostavi diplomatski<br />

odnosi so druga dr`ava, bez pritoa da dobijat karakater na propis vo<br />

vnatre{niot praven poredok. Kontrolata na toj akt, spored toa, e mo-<br />

`na samo preku oblicite na politi~ka kontrola vo parlamentarnata<br />

demokratija.<br />

644

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!