21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

4. USTAVNIOT SUD I PODELBATA NA VLASTA<br />

<strong>Ustavn</strong>iot sud ne e nitu zakonodaven, ni klasi~en sudski organ.<br />

Iako ima vlijanie vrz zakonite, toj nitu gi donesuva ni gi sproveduva.<br />

No, ako <strong>Ustavn</strong>iot sud ne pripa|a na eden od trite granki na vlasta, toga{<br />

logi~no se postavuva pra{aweto {to toj navistina e. Treba da se<br />

ima na um deka glavnata funkcija na ustavniot sud vo negovata teoriska<br />

dimenzija e da go za{titi edinstvoto na hierarhiskiot normativen<br />

sistem, ne vo negovite manifestacii, ne pravnata politika {to ja<br />

formulira parlamentot, ne konkretnite situcii koi treba da se re{avaat<br />

so primena na toj sistem. Ocenuvaweto na ustavnosta na zakonite<br />

zatoa e principielno pra{awe na normativniot sistem koj treba da se<br />

re{ava na principielen, apstrakten na~in. Obezbeduvaweto na edinstvoto<br />

na normativniot sistem t.e. za{titata na ustavot kako povisoka<br />

forma, e funkcija na ustavniot sud koja mo`e da se protegne na celokupnata<br />

sodr`ina na ustavot, pa i na normite koi garantiraat odreden<br />

koncept na podelba na vlasta i gi odreduvaat granicite pome|u razli~ite<br />

granki na vlasta. <strong>Ustavn</strong>iot sud vo ramkite na ovoj pristap ja<br />

pretstavuva suprematijata na ustavot i negovoto normativno va`ewe i<br />

teoretski ostanuva nadvor od sistemot na podelbata na vlasta.<br />

Me|utoa, zad teorijata postoi ustaven sud kako realna institucija<br />

koja e vo odredena relacija so drugite institucii i op{testvoto.<br />

Listata na nadle`nostite i tipovite odluki na <strong>Ustavn</strong>iot sud poka`uvaat<br />

deka toj ima re{ava~ka uloga vo ustavnite pra{awa, {to mu dava<br />

pozicija na realen sopira~ na sekoja od grankite na vlasta, dodeka ne<br />

postoi institucionalen oblik na negovo sopirawe. Zatoa ne iznenaduvaat<br />

mislewata deka <strong>Ustavn</strong>iot sud vo svojot razvoj vlijae na odnosite<br />

pome|u razli~nite graki na vlasta ne samo preku interpretaciite {to<br />

gi dava za razli~ni aspektina podelbata na vlasta, tuku i so faktot<br />

{to sebesi se kreira kako nova granka na vlasta, taka da se re~e ~etvrta<br />

vlast nad drugite koja obezbeduva tie da gi vr{at svoite funkcii vo<br />

granicite propi{ani so ustavot. Osven toa, tradicionalnoto uveruvawe<br />

deka ukinuvaweto na zakon e bitno politi~ki akt, kako {to zabele-<br />

`uva Kapeleti, na ustavnoto <strong>sudstvo</strong> mu dava kvazi politi~ka funkcija<br />

{to mo`e da se prepoznae kako vo na~inot na negoviot izbor, odnosno<br />

imenuvawe, taka i preku negovite nadle`nosti. Kone~no, ako e vistina<br />

deka samo vlast mo`e da sopira druga vlast, a <strong>Ustavn</strong>iot sud gi sopira<br />

site vlasti, dali e mo`no da se odre~e deka <strong>Ustavn</strong>iot sud e vistinska<br />

~etvrta vlast.<br />

rad, 1989/6-7, str. 1084.<br />

640

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!