21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

G l a v a I<br />

ORGANIZACIJA I PODELBA NA VLASTA<br />

I OSAMOSTOJUVAWE NA REPUBLIKA MAKEDONIJA,<br />

TEMELNI VREDNOSTI NA NEJZINIOT USTAVEN POREDOK<br />

I POIM NA ORGANIZACIJATA NA VLASTA<br />

1. Republika Makedonija nastana kako posledica na disolucijata<br />

(raspa|awe, prekinuvawe na asocijacija) na jugoslovenskata federacija<br />

vo po~etokot na devesettite godini od minatiot vek, so site atributi<br />

na dr`avnost: suverena vlast, teritorija, naselenie i me|unaroden<br />

subjektivitet.<br />

Osamostojuvaweto na Republika Makedonija od jugoslovenskata<br />

federacija se izvr{i vo tri fazi: 1 0 donesuvaweto na Deklaracijata<br />

za suverenost od strana na Sobranieto na SRM (januari 1991 godnina),<br />

2 0 sproveduvaweto na Referendumot za samostojnost na Republika Makedonija<br />

(8. 09. 1991 godina, so referendumskoto pra{awe: "Dali ste za<br />

suverena i samostojna dr`ava Makedonija so pravo da stapi vo iden<br />

sojuz so suverenite dr`avi na Jugoslavija."), i 3 0 donesuvaweto na Ustavot<br />

na Republika Makedonija (noemvri 1991 godina). Zavr{en proces<br />

na osamostojuvaweto na Republika Makedonija pretstavuva nejziniot<br />

priem za 181 ~lenka na Obedinetite nacii vo april 1993 godina.<br />

2. Ustavot od 1991 godina pretstavuva akt od koja mo`e da se zaklu~i<br />

deka Republika Makedonija moderna dr`ava so osnovi na ustaven<br />

poredok (temelni vrednosti) koi se zasnovaat vrz sledive postulati<br />

ili na~ela:<br />

- <strong>Ustavn</strong>o garantirawe na slobodite i pravata na ~ovekot<br />

(slobodarsko na~elo). Slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot imaat<br />

odreduva~ko dejstvo vrz polo`bata i nadle`nostite na organite na<br />

dr`avnata vlast. 376<br />

376<br />

Filozofski gledano, barawata za ~ovekovite prava sekoga{ se i<br />

barawa za ednakvost na lu|eto. Vo slu~ai koga ~ovekot glasno ka`uva "imam<br />

pravo," toj vsu{nost ka`uva deka e ednakov so onie lu|e od koi go bara svoeto<br />

pravo. Vo takov kontekst, pot~inetiot koga izjavuva "imam pravo da bidam<br />

sloboden," istovremeno mu ka`uva na gospodarot: "ti kako gospodar i jas kako<br />

pot~inet sme ednakvi." Od druga strana, gospodarot nikoga{ nema da mu ka`e<br />

na pot~inetiot: "daj mi go moeto pravo," bidej}i gospodarot ne go smeta pot-<br />

~inetiot za ednakov so nego. Ovie primeri slikovito go potvrduvaat karakterot<br />

na ~ovekovite prava kako instrument na ednakvosta. Toa e taka, za{to<br />

627

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!