21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

I koga pod pravoto na pripadnicite na nacionalnostite slobodno<br />

da go izrazuvaat svojot etni~ki identitet bi se podrazbiralo isklu~ivo<br />

izrazuvawe na nacionalnata pripadnost, toa sepak spored ocenata<br />

na Sudot ne mo`e da zna~i deka istoto }e go vr{at preku nacionalno<br />

zname koi sami }e go opredeluvaat, a u{te pomalku takvoto zname<br />

da mo`e da se sovpa|a so znameto na druga dr`ava.<br />

Inaku, {to se odnesuva do toa dali ~l. 48 od Ustavot go regulira<br />

pra{aweto na pravoto na nacionalnostite kako kolektivitet<br />

ili kako poedinci, spored Sudot, toj go regulira pra{aweto na nivnite<br />

prava kako poedinci, {to ne zna~i deka poedinecot mo`e da odlu-<br />

~uva dali i koga }e upotrebuva nacionalno zname, a negovata upotreba<br />

ne mo`e da se kvalifikuva ni kako fakti~ko pra{awe, tuku kako pra-<br />

{awe so koe se povreduva suverenitetot na Republika Makedonija koj<br />

e nedeliv, neotu|iv i neprenosliv.<br />

Toa {to Ustavot zboruva za dr`aven suverenitet, a ne za suverenitet<br />

na makedonskiot narod, spored Sudot, ne im dava pravo na pripadnicite<br />

na nacionalnostite da upotrebuvaat nacionalno zname od<br />

pri~ina {to i tie se gra|ani i dr`avjani na Republika Makedonija,<br />

poradi {to dr`avnoto zname e i nivno zname.<br />

Toa {to ~l. 5 od osporeniot zakon predviduva tamu kade {to<br />

pripadnicite na edna nacionalnost se mnozinstvo od naselenieto, vo<br />

denovite na praznicite na Republika Makedonija, pred objektite na<br />

edinicite na lokalnata samouprava da mo`e da go istaknat i znameto<br />

na nacionalnostite ({to prakti~no bi zna~elo nekolku pati vo godinata),<br />

spored Sudot e sporno od pri~ina {to ne e biten brojot na upotrebata<br />

na znameto, tuku principielno treba da se re{i dali mo`e ili<br />

ne mo`e da se upotrebuva takvo zname kako nacionalen simbol. Ova dotolku<br />

pove}e {to brojot na upotrebata na znameto na nacionalnostite<br />

e samo pretpostavka i toj mo`e da se namaluva ili zgolemuva vo zavisnost<br />

od situacijata.<br />

Nesomneno e deka Ustavot vo st. 1 na ~l. 48 im dava pravo na<br />

pripadnicite na nacionalnostite slobodno da go izrazuvaat, neguvaat<br />

i razvivaat svojot identitet i nacionalnite osobenosti no, spored Sudot,<br />

na~inot na izrazuvaweto ne mo`e da bide sprotiven na pravniot<br />

poredok na Republika Makedonija.<br />

Vo ovoj kontekst Sudot ja ima predvid odredbata od ~l. 8 st. 1<br />

al. 11 od Ustavot spored koja edna od temelnite vrednosti na ustavniot<br />

poredok na Republika Makedonija e po~ituvaweto na op{to prifatenite<br />

normi na me|unarodnoto pravo.<br />

Faktot deka ne postoi me|unaroden standard koj vo korpusot na<br />

pravata na nacionalnostite predviduva vakvo pravo naveduva na zaklu-<br />

~ok deka i me|unarodnite i ustavnite standardi ne opredeluvaat deka<br />

izrazuvaweto, neguvaweto i razvivaweto na identitetot i nacionalnite<br />

osobenosti na nacionalnite malcinstva treba da se vr{i preku<br />

zname.<br />

523

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!