21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

nacija, nacionalno malcinstvo ili etni~ka grupa.<br />

- Pod poimot nacija se podrazbira mnozinski narod konstituiran<br />

vo sopstvena dr`ava kako mati~na dr`ava.<br />

- Pod poimot nacionalno malcinstvo se podrazbira del od nacijata<br />

koj `ivee nadvor od mati~nata dr`ava na nacijata.<br />

Pod poimot etni~ka grupa se podrazbira nacionalna grupa ~ii<br />

pripadnici nemaat konstituirano sopstvena mati~na dr`ava." 319<br />

"Statusot na nacionalnoto malcinstvo ne zavisi od goleminata<br />

na brojot na negovite pripadnici, tuku isklu~ivo zavisi od faktot<br />

{to toa e del od nacijata koja ima svoja mati~na dr`ava." 320<br />

b) Spored Prof. d-r \or|i Caca: "<strong>Ustavn</strong>ata obvrska na Republikata<br />

da im ja garantira na nacionalnostite za{titata na etni~kiot,<br />

kulturniot, jazi~kiot i verskiot identitet e pove}estruka i pove}estrana.<br />

Taa treba da se ostvaruva vo normativna, funkcionalna, organizaciona<br />

i finansiska nasoka. Sevkupnosta na ovie nasoki treba da<br />

bide obezbeduvawe na ostvaruvaweto na ovoj identitet...<br />

Ovaa za{tita ednovremeno se odnesuva i na spre~uvawe na zloupotrebata<br />

na ustavnite prava na nacionalnostite od strana na nivnite<br />

pripadnici vo vid na sozdavawe zdru`enija i institucii ~ija dejnost,<br />

otvorena ili prikriena, e naso~ena kon razgoruvawe na nacionalnata<br />

omraza ili netrpelivost. Najposle, aktivnosta na dr`avata treba da<br />

se izrazuva i so nejzinata me|unarodna politika i odnosi so mati~nata<br />

dr`ava na nacionalnostite, zaradi ostvaruvawe na delotvorni vrski i<br />

odnosi na nacionalnostite so nivnite mati~ni narodi. Pri ova odnosite<br />

mora da se ostvaruvaat vo soobraznost so me|unarodnite normi i<br />

bez sekakvo me{awe na mati~nite dr`avi vo suverenosta i vnatre{nite<br />

odnosi i rabota na Republikata." 321<br />

"... Zna~eweto na ova razlikuvawe me|u nacijata i nacionalnostite<br />

vo edna dr`ava, bez ogled na jazinoto ustrojstvo i so polno<br />

po~ituvawe na nejzinito karakter na gra|anska dr`ava, se sostoi vo<br />

toa {to nacionalnostite koi `iveat nadvor od nivnata mati~na dr`ava<br />

kako "nacionalni, etni~ki, kulturni, verski i jazi~ni malcinstva<br />

(~l. 1 od Deklaracijata za pravata na licata koi pripa|aat na nacionalni<br />

ili etni~ki, verski i jazi~ni malcinstva - pod 2) nemaat pravo da<br />

sozdavaat svoja dr`ava vo dr`avata vo koja `iveat ili da se oddelat od<br />

319<br />

[kari}, S. <strong>Ustavn</strong>o pravo, vtora kniga, Union Trade, Skopje, 1995,<br />

str. 198 i Sporedbeno i makedonsko ustavno pravo, Matica, Skopje, 2004, str.<br />

396.<br />

320<br />

[kari}, S. <strong>Ustavn</strong>o pravo, vtora kniga, str. 209.<br />

321<br />

Caca, \. Slobodite i pravata na ~ovekot i gra|aninot vo Republika<br />

Makedonija, Studentski zbor, Skopje, 1994, str. 240-241 i Caca, \. Polo`bata<br />

i pravata na nacionalnostite vo Republika Makedonija, Pet godini od Ustavot<br />

na Republika Makedonija, Zdru`enie za ustavno pravo na Makedonija,<br />

Skopje, mart, 1998, str. 47.<br />

495

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!