21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

pravoto ima i primarna dol`nost i odgovornost da se gri`i za podignuvawe<br />

i razvojot na decata, dodeka Republikata, vo ramkite na svoite<br />

mo`nosti, vo zavisnost od ekonomskiot i socijalniot razvoj, im dava<br />

soodvetna pomo{ na roditelite vo obezbeduvaweto na finansiski sredstva<br />

zaradi podobruvaweto na uslovite za `ivot potrebni za razvojot<br />

na deteto.<br />

Imajki go predvid iznesenoto, Sudot oceni deka ~l. 19 st. 2 od<br />

Zakonot e soglasen so ~l. 40 st. 1 i ~l. 41 od Ustavot.<br />

So ogled na toa {to osporenata odredba od Zakonot bila predmet<br />

na ocena pred ovoj sud odnosno za istata rabota ve}e odlu~uval od<br />

aspekt na nejzinata ustavnost so ~l. 40 st. 1 i ~l. 41 st. 1 od Ustavot, a<br />

nema osnovi za poinakvo odlu~uvawe, soglasno ~l. 28 al. 2 od Delovnikot<br />

na <strong>Ustavn</strong>iot sud na Republika Makedonija, odlu~i kako vo t. 2 od<br />

ova re{enie.<br />

Potenciraweto na socijalniot karakter na dr`avata so Ustavot,<br />

vsu{nost, ja izrazuva ulogata na dr`avata vo oblasta na socijalnata<br />

i ekonomskata politika. Taa uloga se ostvaruva preku anga`iranosta<br />

na dr`avata za postignuvawe na celite za ekonomskiot razvoj, {to<br />

pogolema vrabotenost, ednakvi mo`nosti za `ivot i rabota, socijalno<br />

osiguruvawe i za{tita na minimalniot standard na gra|anite bez<br />

ogled na socijalnata i op{testvenata polo`ba. Spored toa, preku socijalniot<br />

karakter na dr`avata Ustavot gi akceptira realnite problemi<br />

na op{testvoto i gra|aninot vo zadovoluvaweto na negovite<br />

potrebi.<br />

Temelnite vrednosti na <strong>Ustavn</strong>iot poredok na Republika Makedonija<br />

pred sî go potenciraaat negoviot demokratski karakter zatoa<br />

{to na nov na~in go utvrduva odnosot na ~ovekot i gra|aninot so vlasta<br />

i nejzinite gra|ani. Vo princip slobodite i pravata se tretiraat<br />

kako granica koja vlasta ne mo`e da ja pre~ekori, ne{to koe spored<br />

voljata na vlasta se stesnuva ili eventualno se {iri, tuku tie se<br />

op{ta ramka za dejstvuvawe na vlasta.<br />

Utvrduvajki gi slobodite i pravata na ~ovekot i gra|aninot,<br />

Ustavot istovremeno utrduva i sistem za za{tita na ovie slobodi i<br />

prava. Prvo, deka slobodite i pravata utvrdeni so Ustavot se ostvaruvaat<br />

vrz osnova na nego i deka na~inot na ostvaruvawe na oddelni slobodi<br />

i prava mo`e da se propi{e samo so zakon i toa samo koga toa e<br />

predvideno so Ustavot ili koga toa e neophodno za nivnoto ostvaruvawe.<br />

Vtoro, slobodite i pravata garantirani so Ustavot ne mo`at da se<br />

odzemat ili da se ograni~at, odnosno mo`at da se ograni~at samo vo<br />

slu~ai utvrdeni so Ustavot.<br />

Poa|ajki od vakvoto sva}awe za socijalniot karakter na dr`avata<br />

i za osnovnite slobodi i prava na ~ovekot i gra|aninot priznati<br />

vo me|unarodnoto pravo i utvrdeni so Ustavot, spored mislewe na Sudot<br />

pravoto na dodatok na deca treba da se gleda vo kontekst na ustavnite<br />

garancii za posebnata gri`a i za{tita na semejstvoto i pravoto<br />

424

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!