21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

National Union Belgian Police Judgement (1975) i vo pove}e drugi slu~ai<br />

sindikatite se `alele pred organite na Konvencijata poradi odbivaweto<br />

na dr`avata zaradi nivnata nedovolna reprezentativnost da gi<br />

konsultira i so niv da sklu~uva kolektivni dogovori. Spored niv, takviot<br />

odnos na dr`avata prakti~no gi li{uva od pravoto da formiraat<br />

sindikati i pretstavuva nivna diskriminacija vo odnos na pogolemite<br />

sindikati. Me|utoa i Komisijata i Sudot zastanaa na stanovi{te<br />

deka izborot na sindikatite so koi dr`avata }e pregovara, ne e inkompatibien<br />

so sindikalnata sloboda vo smisla na ~l. 11, odnosno deka<br />

pravoto na sindikatot da bide konsultiran ne e neophodno za u`ivawe<br />

na sindikalnite prava. Od druga strana, so ~l. 11 se {titi pravoto na<br />

sindikatot da go izrazi svoeto mislewe vo pregovorite za kolektivni<br />

dogovori, no ne se garantira negovoto pravo da sklu~uva kolektivni<br />

dogovori. Imeno, i pokraj toa {to formulacijata za za{tita na svoite<br />

interesi zna~i deka sindikatite imaat pravo da bidat konsultirani,<br />

sekoja dr`ava ima pravo na sloboden izbor na sredstvata {to }e<br />

gi upotrebi za postignuvawe na taa cel (slu~aj Sidnikatot na [vedskite<br />

ma{inovoza~i - 1976).<br />

Me|unaroden pakt za gra|anskite i politi~kite prava od 1966<br />

~l. 22<br />

1. Sekoj ima pravo na sloboda na mirno sobirawe i zdru`uvawe<br />

so drugi vklu~itelno i pravo na osnovawe na sindikati ili da im pristapi<br />

zaradi za{tita na svoite interesi.<br />

2. Ostvaruvaweto na ovie prava mo`e da bide ograni~eno so neophodni<br />

zakonski merki potrebni vo demokratskoto op{testvo samo<br />

vo interes na dr`avnata ili javnata bezbednost, spre~uvaweto na neredi<br />

ili krivi~ni dela, za{titata na zdravjeto ili moralot ili za{titata<br />

na pravata i slobodite na drugite. So ovoj ~len ne se zabranuva<br />

postavuvawe na zakonski ograni~uvawa vo vr{eweto na tie prava na<br />

pripadnicite na vooru`enite sili, policijata ili dr`avnata administracija.<br />

3. Ni{to vo ovoj ~len ne gi ovlastuva dr`avite stranki na Konvencijata<br />

na Me|unarodnata organizacija na trudot od 1948 za slobodata<br />

na sindikalno zdru`uvawe i za{tita na pravoto na zdru`uvawe da<br />

prezemat zakonodavni merki koi bi bile na {teta na garanciite na<br />

taa Konvencija ili da go primenat zakonot na na~in koj bi bil na {teta<br />

na tie garancii.<br />

Me|unaroden pakt za ekonomskite, socijalnite i kulturni prava od<br />

1966<br />

~l. 8<br />

1. Dr`avite stranki na ovoj Pakt se obvrzuvaat deka }e obezbedat:<br />

338

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!