21.11.2015 Views

Dejan Sulejmanov - Ustavn sudstvo (p.1082)

Uchebnik

Uchebnik

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>Ustavn</strong>ite odredbi vo pogled na slobodata na veroispovesta se<br />

operacionalizirani vo Zakonot za verskite zaednici i religioznite<br />

grupi, kako i vo ~l. 399 od Krivi~niot zakonik so koj e inkriminirano<br />

protivpravno spre~uvawe na verski obred.<br />

ME\UNARODNI DOKUMENTI<br />

Univerzalna deklaracija za pravata na ~ovekot od 1948<br />

~l. 18<br />

Sekoj ima pravo na sloboda na mislite, sovesta i veroispovesta:<br />

ova pravo ja vklu~uva i slobodata na promena na veroispovesta ili<br />

uveruvaweto i sloboda ~ovekot bilo samiot ili vo zaednica so drugi,<br />

javno ili privatno da ja manifestira svojata volja ili uveruvawewe<br />

preku nastava, so ispoveduvawe na verata i vr{ewe na obredi.<br />

Evropska konvecija za za{tita na ~ovekovite prava i osnovnite<br />

slobodi od 1950<br />

~l. 9<br />

1. Sekoj ima pravo na sloboda na mislata, sovesta i verata. Ova<br />

pravo ja vklu~uva slobodata na promena na verata i uveruvaweto, i<br />

sloboda sam ili zaedno so drugite, javno ili privatno, da ja manifestira<br />

svojata veroispovest preku obred, propoved, pouka, vr{ewe verski<br />

dol`nosti i rituali.<br />

2. Slobodata za izrazuvawe na svojata vera ili na svoite uveruvawa<br />

mo`e da bide podlo`ena samo na takvi ograni~uvawa koi se<br />

propi{ani so zakon i koi se potrebni vo demokratskoto op{testvo vo<br />

interes na javnata bezbednost, za{titata na javniot poredok, zdravjeto<br />

i moralot ili za{tita na pravata i slobodite na drugi. 248<br />

*<br />

Dosega Komisijata samo edna{ utvrdila povreda na ~l. 9 vo slu-<br />

~ajot Darby protiv [vedska, Izv. Kom. od 1989, a Sudot sî u{te toa ne<br />

go storil. Toa delumno proizleguva ottamu {to pravata na sloboda na<br />

mislata (uverenosta), sovesta i verata vo najgolema mera se ostvaruvaat<br />

vo ~ovekoviot vnatre{en `ivot (vo negoviot um). Samo toga{ koga<br />

nekoj javno gi iska`uva svoite misli ili uveruvawa dr`avata soznava<br />

za nivnoto poznavawe i priroda. Vo toj moment pak, javnoto iska`uvawe<br />

mo`e da zasegne vo slobodata na izrazuvaweto (~l. 10) ili nekoj<br />

drug ~len od Konvencijata. Koga so nekoja `alba se poveduvaat pra-<br />

{awa spored ~l. 9, a se vo vrska so drugite ~lenovi, Komisijata i Sudot<br />

sekoga{ se opredeluvale za toa da se ograni~at na ispituvawe na<br />

248<br />

Treba da se zabele`i deka od site ~lenovi na Konvencijata koi<br />

imaat ista struktura, samo so ovoj ~len na dr`avata ne í se dozvoluva da se povika<br />

na "nacionalnata bezbednost" za da go opravda ograni~uvaweto vo koristeweto<br />

na za{titenite prava.<br />

205

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!