21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Penitencijarni ustanovi vo Makedonija (p.717)

Studija

Studija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

2. OSNOVNI FAKTORI ZA JAVUVAWETO I RAZVOJOT NA KAZNITE<br />

LI[UVAWE OD SLOBODA<br />

Vo penolo{kata teorija e dominantno misleweto deka <strong>vo</strong>veduvaweto<br />

na kaznata li{uvawe od sloboda e vrzano za osumdesetite<br />

godini na XVIII vek. Ottuka, so pra<strong>vo</strong> se postavuvaat i dve me|usebno<br />

tesno povrzani pra{awa: pr<strong>vo</strong>, koi se op{testvenite pri~ini i uslovi<br />

{to dovele do ova no<strong>vo</strong> sredst<strong>vo</strong> na krivi~no pravnata represija, i<br />

vtoro, koi se okolnostite {to pridonesoa tokmu o<strong>vo</strong>j oblik na kaznuvawe<br />

mnogu brzo da se zacvrsti <strong>vo</strong> pravniot sistem i da se stekne so<br />

{iroka primena <strong>vo</strong> borbata protiv kriminalitetot.<br />

Za odgo<strong>vo</strong>r na ovie pra{awa se osobeno bitni slednive elementi.<br />

1. Kaznata li{uvawe od sloboda se javuva po francuskata bur`oska<br />

re<strong>vo</strong>lucija od 1789 godina. Toa e period {to dovede do burni i<br />

dlaboki promeni <strong>vo</strong> op{testvenoekonomskite odnosi i drugite sferi<br />

od op{testveniot `i<strong>vo</strong>t vklu~uvaj}i ja i oblasta na pravnopoliti-<br />

~kata i idejnata nadgradba. Vnatre{nite sprotivnosti {to dovedoa do<br />

re<strong>vo</strong>lucionizirawe na op{testvenite odnosi i ru{ewe na staroto feudalno<br />

op{test<strong>vo</strong> dovedoa do nu`ni promeni i na seto ona {to ne mu<br />

odgovara{e na novite proiz<strong>vo</strong>dni sili i nivniot raz<strong>vo</strong>j preku <strong>vo</strong>spostavuvawe<br />

na eden nov sistem na vrednosti <strong>vo</strong> koi {to li~nosta na<br />

~ovekot dobi posebno mesto. Kapitalisti~kiot na~in na prozi<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong><br />

zasnovan na privatnata sopstvenost <strong>vo</strong>de{e kon baraweto makar i na<br />

formalno doveduvawe na rabotnikot <strong>vo</strong> ramnopravna polo`ba so sopstvenikot<br />

na sredstvata za proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>. Vo novite uslovi na stopanisuvawe<br />

be{e potrebno rabotnata sila da stane stoka {to slobodno<br />

}e se prodava na pazatot, a nejziniot sopstvenik ~ovek koj slobodno }e<br />

raspolaga so nea. Na toj na~in slobodata na li~nosta stana posebna<br />

vrednost {to ne be{e poznata <strong>vo</strong> dotoga{nite op{testveno - ekonomski<br />

formacii. A toku <strong>vo</strong> takviot karakter na slobodata kako najvisok<br />

atribut na gra|aninot, kako najgolema ~ovekova vrednost mo`e{e<br />

da se sogledaat posledicite od nejzinoto odzemawe i zna~eweto na toa<br />

odzeamawe <strong>vo</strong> oblik na kazna. Ili nakratko, naglasenoto uva`uvawe na<br />

slobodata na ~ovekot <strong>vo</strong> bur`oaskiot poredok dovede do promeni <strong>vo</strong><br />

sistemot na vrednostite i o<strong>vo</strong>zmo`i nov vid kaznuvawe so koe na izvr-<br />

{itelite na krivi~nite dela im se odzema ona kon {to <strong>vo</strong> novite uslovi<br />

posebno se te`nee, kako od onie {to go nudat s<strong>vo</strong>jot, taka i od onie<br />

{to go koristat tu|iot trud.<br />

2. Eden od su{tinskite faktori so zna~ewe za javuvaweto a<br />

osobeno za zacvrstuvaweto na kaznata li{uvawe od sloboda treba da se<br />

bara i <strong>vo</strong> dlabokata povrzanost me|u na~inot na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong>to i op{-<br />

testvenite odnosi od edna, i sistemot na kazni od druga strana. Vakvata<br />

povrzanost na kapitalisti~kite uslovi na proiz<strong>vo</strong>dst<strong>vo</strong> so osta-<br />

88

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!