21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Penitencijarni ustanovi vo Makedonija (p.717)

Studija

Studija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Platon dal i konkretni predlozi za primena na izvesni kazni.<br />

Predlaga{e smrtna kazna za davawe zasolni{te na progonetite, za<br />

primawe podaroci zaradi storeni uslugi na dr`avata, za <strong>vo</strong>l{ebni-<br />

{tva so koi nekomu mu se pravi {teta. 94 Mo{ne interesno i zna~ajno e<br />

i nego<strong>vo</strong>to zalagawe za prifa}awe na zat<strong>vo</strong>raweto kako redovna kazna.<br />

Toj predlagal tri <strong>ustanovi</strong>: edna za prit<strong>vo</strong>r, druga za nepopravlivite<br />

(ku}i na kaewe) i tretta za popravlivite zlostornici. 95<br />

Spored Aristotel (384-322) prestapni~koto povedenie na ~ovekot<br />

e rezultat od vlijanieto na osum okolnosti: "slu~aj, prirodna<br />

nu`nost, nad<strong>vo</strong>re{ni sili, navika, re{enie, gnev i pohotli<strong>vo</strong>st. 96 Sekoj<br />

zlostornik e neprijatel na op{test<strong>vo</strong>to i treba da se kazni za{to<br />

so s<strong>vo</strong>jot prestap ja naru{il ednak<strong>vo</strong>sta me|u lu|eto i so toa ja povredil<br />

konkretnata pravednost. 97 Kaznata e sredst<strong>vo</strong> {to treba povrotno<br />

da ja <strong>vo</strong>spostavi ednak<strong>vo</strong>sta, odnosno pravi~nosta. Ako na eden mu<br />

se nanesat rani, a drug gi predizvikal, ako nekoj ubil, a drug i podlegnal<br />

na smrtta, toga{ me|u onoj {to go podnesuva i onoj {to go izvr-<br />

{il deloto nastanal odnos na neednakva podelba i sudijata so pomo{<br />

na kaznata se obiduva da <strong>vo</strong>spostavi ednak<strong>vo</strong>st na na~in {to na onaa<br />

strana koja {to ima vi{ok na dobivka, toj vi{ok go odzema. 98 Su{tinata<br />

na tak<strong>vo</strong>to kaznuvawe e odmazda ("vra}awe milo za drago"). 99<br />

Odmazdata, veli Aristotel, e <strong>vo</strong> ~ovekovata priroda za{to go smiruva<br />

~ovekoviot gnev i nego<strong>vo</strong>to ~uvst<strong>vo</strong> na bolka go zamenuva so zado<strong>vo</strong>lst<strong>vo</strong>.<br />

100 Neprezemaweto na odmazdata e <strong>vo</strong> sprotivnost so ~ovekovata<br />

~uvstvitelnost i nagonot za samoodbrana, za{to samo robovite mo`at<br />

da podnesuvaat navredi bez da se nalutat. Dokolku ne e glup ili so roppridr`uva<br />

pri ocenkata za poedine~nite slu~ai {to podle`at na zakonite"<br />

Platon, op. cit, str. 482.<br />

94<br />

Ibid, str. 378.<br />

95<br />

Ibid, str. 482.<br />

96<br />

Vidi: \uri}, M. Predgo<strong>vo</strong>r na deloto na Aristotel, Nikomanova etika,<br />

Kultura, Beograd, 1970, str. XXXIII.<br />

97<br />

Konkretnata pravi~nost se postignuva so izedna~uvawe po pat na<br />

aritmeti~ka proporcija. Taa pravi~nost pretstavuva sredina me|u dobivkata<br />

i {tetata i tuka sekoj e ednakov bez ogled na toa dali e ~esen ili lo{ -<br />

"va`no e samo toa da se utvrdi deka eden trpi nepravda, a drug ja nanesuva,<br />

deka eden napravil {teta, a drug ja o{teten" (str. 125). Korektivno pravi~no<br />

postapuvawe zna~i sredina me|u vr{eweto nepravda i trpeweto nepravda.<br />

Pr<strong>vo</strong>to zna~i da ima{ pove}e, a vtoroto da ima{ pomalku (str. 126). "Nepravednosta<br />

ednovremeno e i vi{ok i nedo<strong>vo</strong>lnost, i toa za nepravedniot li~no<br />

vi{ok na ona {to <strong>vo</strong>op{to e korisno, a nedo<strong>vo</strong>lnost na ona {to e {tetno".<br />

Aristotel, Nikomhova etika, Kultura, Beograd, 1970, str. 127.<br />

98<br />

Ibid, str. 120.<br />

99<br />

Ibid, str. 123.<br />

100<br />

Ibid, str. 101.<br />

64

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!