21.11.2015 Views

Zoran Sulejmanov - Penitencijarni ustanovi vo Makedonija (p.717)

Studija

Studija

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Vo Francija postoe{e individuvalna i kolektivna relegacija.<br />

Individuvlnata relegacija zna~e{e upatuvawe na osudencite <strong>vo</strong> <strong>vo</strong>nevropskite<br />

kolonii. Osudenicite bile naseluvani na neobraboteni<br />

zemji{ni povr{ini so obvrska da gi pretvaraat <strong>vo</strong> plodna po~va. Tamu<br />

imaa sopstven dom i <strong>vo</strong>dea napolno samostoen `i<strong>vo</strong>t <strong>vo</strong> otsust<strong>vo</strong> na<br />

bilo kakva pogolema kontrola. Zabranata da se napu{ti odredi{teto<br />

be{e edinstvenoto ograni~uvawe. Kolektivnata relegacija se sostoe{e<br />

<strong>vo</strong> upatuvaweto na osudenicite isklu~i<strong>vo</strong> <strong>vo</strong> Nova Kaledonija<br />

kade {to bile smestuvani <strong>vo</strong> kazneni za<strong>vo</strong>di. Ovde im be{e ograni~eno<br />

dvi`eweto i bea anga`irani na opredeleni javni raboti. 63<br />

Spored eden zakon od 1885 godina be{e to~no opredeleno sprema<br />

koi osudenici doa|a predvid primenata na relegacijata a spored<br />

eden drug od 1907 godina, bea opredeleni i licata za koi taa se ukinuva<br />

64 Nejzinoto kone~no napu{tawe <strong>vo</strong> Francija e ostvareno <strong>vo</strong> 1942 godina.<br />

50<br />

1.3. Pra}awe na galii<br />

1. Poznato e deka prvite prekumorski brodovi bile konstruirani<br />

za plovidba {to se vr{ela isklu~i<strong>vo</strong> so pomo{ na vesla. Za taa<br />

cel u{te <strong>vo</strong> stariot Egipet, Grcija, i Rim bile koristeni robovite i<br />

<strong>vo</strong>enite zarobenici. Veslaweto bilo makotrpna rabota {to pretpostavuvala<br />

osobena fizi~ka sila i izdr`i<strong>vo</strong>st. So raz<strong>vo</strong>jot na <strong>vo</strong>enata<br />

flota i trgovskata plovidba <strong>vo</strong> uslovi na bavnoto pove}egodi{no<br />

plovewe i nemilosrdnoto deluvawe na vremenskite i drugi nepriliki<br />

doa|a{e do sî pogolemo iscrpuvawe, razni bolesti i umirawe na vesla~ite.<br />

Ottamu i postojanata potreba za nova rabotna sila i idejata<br />

za taa namena da se koristi neplateniot trud na zlostornicite. Na toj<br />

na~in pra}aweto na galii zaradi do`i<strong>vo</strong>tno veslawe stana kazna ~ija<br />

{to primena povtorno }e za~esti <strong>vo</strong> tekot na XV i XVI vek i toa<br />

najprvin <strong>vo</strong> Francija, a potoa <strong>vo</strong> Anglija i drugite pomorski zemji.<br />

O<strong>vo</strong>j vid kazna se izrekuva{e za najte{kite zlostorstva kako<br />

zamena za smrtnata kazna. Taa se izvr{uva{e na na~in {to osudenite<br />

lica vrzani so sinxiri okolu vratot se doveduvale do pristani{teto i<br />

se smestuvale na galiite kade {to bile okovuvani za klupite na koi<br />

sedele. Na edna klupa bile smestuvani po {est osudenici i site zaedno<br />

bile prisiluvani da veslaat so zaedni~ko veslo <strong>vo</strong> dol`ina od okolu<br />

17 metri. Zaradi zgolemuvawe na intenzitetot i podobruvawe na koordinacijata<br />

na veslaweto, no i za da ne dojde do bilo kakov prekin na<br />

veslaweto, ili poedine~no zabu{avawe na smetka na ostanatite osudenici<br />

se sproveduvalo kam{ikuvawe vrz grbot na sekoga{ do pola ra-<br />

63<br />

Vidi: Umi~evi}, D. Sistem izvr{enja kazni li{avanja slobode, Vlastita naklada,<br />

Saraje<strong>vo</strong>, 1938, str. 19, 32 i 109-110.<br />

64<br />

Vidi: Ibid, str. 110.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!