Remont-motora-br3
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Akumulator<br />
Pojavom nisk ih te m p e ratura i p ribližavanje m z im sk og doba, dolaz i do p roble m a u p alje nju autom obile . Je dan<br />
od m ogućih uz rok a m ože biti ak um ulator. Dok su te m p e rature više , ak um ulator lak še obavlja svoju funk ciju, ali<br />
p ojavom nisk ih te m p e ratura m ane ak um ulatora dolaz e do iz ražaja. Da bi lak še raz um e li ovu p roble m atik u u<br />
ovom broju će m o uk ratk o objasniti p rincip rada ak um ulatora.<br />
Ak um ulator (k ak av danas p oz naje m o) p ronalaz ak je Francuz a Gastona Plante a nastao još1859 . godine . N o, iak o<br />
su do tada ve ćp ostojale raz ličite vrste iz vora struje , Plante se se tio da uroni olovne e le k trode u e le k trolit<br />
(raz re đe nu k ise linu) stvorivši tak o ak um ulator k oji se m ogao p uniti. Tak o je jošsre dinom p rošlog ve k a nastala<br />
bate rija k ak vu, iak o p rilično iz m e nje nu, k oristim o i u današnjim autom obilim a.<br />
Ak um ulator služi z a sk ladište nje e le k trične e ne rgije ,<br />
k ojom se nap ajaju e le k trični p ok re tač, sve tla, signalni ure -<br />
đaji i drugi p otrošači struje .<br />
Ak um ulator je sastavlje n od više će lija, od k ojih svak a im a<br />
naz ivni nap on 2 volta, k oje su m e talnim le tvam a<br />
(naz vanim i p uni m ostići) ve z ane je dna z a drugu u se rijsk u<br />
ve z u. V e ćina današnjih ak um ulatora u autom obilim a im a<br />
še st će lija odnosno nap on od 12 volti, a re tk i im aju sam o<br />
tri odnosno nap on od 6 volti.<br />
Svak a će lija im a p o je dan sk lop p oz itivnih i ne gativnih<br />
Svak a će lija im a p o je dan sk lop p oz itivnih i ne gativnih<br />
p loča k oje stoje u raz re đe nojsum p ornojk ise lini<br />
(e le k trolitu). Poz itivne p loče sadrže olovni ok sid k ao ak tivnu<br />
m ate riju a ne gativne olovnu p e nu.<br />
Kad se troši struja, k ise lina e le k trolita re aguje sa p ločam a, p ri če m u se h e m ijsk a e ne rgija p re tvara u e le k tričnu.<br />
Ele k trode od olovnog ok sida se nabijaju p oz itivno (p oz itivne p loče ), dok se olovne e le k trode nabijaju ne gativno<br />
(ne gativne p loče ).<br />
Ele k trična struja te če s ne gativnih p loča p o strujnom k rugu k roz p otrošače na p oz itivne p loče i natrag u k ise linu.<br />
H e m ijsk om re ak cijom se na p ovršinu obe e le k troda iz lučuje olovni sulfat. Pri tom e se sum p orna k ise lina ve z uje<br />
s p ločam a i e le k trolit se p re tvara u vodu. Ak um ulator se isp raz ni k ad se ak tivna m ate rija obe e le k trode p otp uno<br />
p re tvori u olovni sulfat. Pri p unje nju ak um ulatora e le k tričnom strujom re ak cija je up ravo obrnuta:olovni sulfat<br />
p loča se op e t raz gradi u olovnu p e nu i olovni ok sid, a oslobodi se sum p orna k ise lina.<br />
Svak i ak um ulator traje od 2 do 4 godine . N ak on toga se više ne m ože p uniti. N a p ločam a se nak up i k ora sulfata<br />
k oji de luje k ao iz olator.