kvalitet
Vol.55 - Izbis Vol.55 - Izbis
24 M. Arsenijević i sar. grančica i grana obolelog platana (Graf.1, Tab. 1). Tako se tokom prohladnog i vlažnog proleća 1985. godine bolest pojavila u vrlo jakom intenzitetu prouzrokujući veoma izrazite promene ispoljene u vidu vrlo jakog sušenja grana. Nasuprot ovome, u proleće 1986. godine , kada su temperaturni uslovi i vlažnost bili nepovoljni (toplo i suvo vreme), bolesti gotovo da nije ni bilo. Prema Cellerino-u i Anselmi-u (1978) obilne padavine i/ili visoka vlažnost u proleće od početka bubrenja pupoljaka i temperatura od 9-12°C favorizuju infekciju koja se širi na mlade mladare sve dok temperatura ne pređe granicu od 14-16°C. Spore patogena klijaju već pri 8°C (Chauvel, 1991), odnosno za 6 sati pri 20°C prema Jurcu (2006). Karadžić (1992) navodi literaturne podatke koji ukazuju na ostvarenje infekcije za vreme listanja platana ako je temperatura tada tokom dve nedelje niža od 12.8°C. Razvoja bolesti nema ako je temperatura u to vreme veća od 15.5°C. Za ostvarenje infekcije nisu neophodne kapi kiše - dovoljna je i visoka vlažnost. Dakle, naši rezultati i oni iz literature u potpunom su skladu. I jedni i drugi ukazuju na to da je pojava bolesti povezana sa ekološkim činiocima. Prohladno i kišovito proleće početkom vegetacije omogućava jak stepen zaraze i jaku pojavu bolesti. I obrnuto, toplije i suvo proleće onemogućava razvoj parazita i ispoljavanje simptoma bolesti. Imajući ovo u vidu, jača ili slabija pojava bolesti može se predvideti na osnovu temperaturnih uslova i uslova vlažnosti, što može biti od praktičnog značaja. Jer, poznavanjem ovih ekoloških činilaca stepen zaraze može se prognozirati, a time i tretiranja platana fungicidima primeniti ili ih izostaviti ako se predviđa pojava nepovoljnih uslova za razvoj Apiognomonia veneta, čestog i značajnog parazita platana u našoj zemlji. LITERATURA Arsenijević M., Balaž Jelica, Popović L., Šikoparija Dobrila (1986): Istraživanje uzroka izumiranja platana u cilju njegove zaštite. Samoupravna interesna zajednica za naučni rad Vojvodine, Novi Sad; Poljoprivredni fakultet, Institut za zaštitu bilja, Novi Sad; Gradsko zelenilo, OOUR „Parkovi“, Novi Sad. Elaborat: 1-21, Novi Sad. Rezultati istraživanja na Projektu obavljenih u Novom Sadu tokom 1985. i 1986. godine. Arsenijević M., Balaž Jelica, Popović Tatjana (2006): Apiognomonia veneta – čest i značajan parazit platana u Vojvodini. Biljni lekar, 6, 486-489. Cellerino G.P., Anselmi N. (1978): Distribution of Gnomonia platani Kleb. and notes about host susceptibility, epiphytology and control. Informatore Fitopatologico 11/12 (XXVIII), Anno XXVIII: 53-64 (in Italian).
Dejstvo raznih temperatura i padavina na stepen zaraze platana 25 Chauvel G. (1991): Antraknoz platana. L'anthracnose du platane. Phytoma, 1991, No. 434, C. 57-58: 60-61. Kraći prikaz iz Referativnog žurnala 5, 1992. Jurc D. (2006): Apiognomonia veneta na platani. www.fito-info.bf.uni-lj.si Karadžić D. (1992): Gnomonia veneta (Sacc. & Speg.) Kleb. Zaštita šuma (Šumska fitopatologija). Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd; Zavod za udžbenike, Novi Sad; Zavod za školstvo, Podgorica, pp. 131. Neely D., Himelick, E.B. (1963): Temperature and Sycamore Anthracnose Severity. Plant Disease Reporter 47: 171-175. Spies J. I., Knösel D., Meier D. (1985): Anthracnose und Hitzeschäden an Platanen im Stadtgebiet von Hamburg. Nachrichtenblatt des Deutschen Pflanzenschutzdienstes 32(2): 17-21, Stuttgart. Wulf A., Butin H. (1987): Krankheiten und Schädlinge der Platane. Nachrichtenblatt des Deutschen Pflanzenschutzdienstes, 39(10): 145-148, Stuttgart. (Primljeno: 05.02.2007.) (Prihvaćeno: 08.08.2007.)
- Page 1 and 2: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 3 and 4: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 5 and 6: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 7 and 8: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 9 and 10: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 11 and 12: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 13 and 14: Ekološke i epidemiološke osobine
- Page 15 and 16: Dejstvo raznih temperatura i padavi
- Page 17 and 18: Dejstvo raznih temperatura i padavi
- Page 19: Dejstvo raznih temperatura i padavi
- Page 23 and 24: Uticaj hranljive podloge i temperat
- Page 25 and 26: Uticaj hranljive podloge i temperat
- Page 27 and 28: Uticaj hranljive podloge i temperat
- Page 29 and 30: Uticaj hranljive podloge i temperat
- Page 31 and 32: Uticaj hranljive podloge i temperat
- Page 33 and 34: Uticaj hranljive podloge i temperat
- Page 35 and 36: Anatomsko-histološke karakteristik
- Page 37 and 38: Anatomsko-histološke karakteristik
- Page 39 and 40: Anatomsko-histološke karakteristik
- Page 41 and 42: Anatomsko-histološke karakteristik
- Page 43 and 44: Anatomsko-histološke karakteristik
- Page 45 and 46: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 47 and 48: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 49 and 50: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 51 and 52: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 53 and 54: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 55 and 56: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 57 and 58: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 59 and 60: Odgajivačke odlike izolata Leucost
- Page 61 and 62: Uticaj načina zaštite semena ozim
- Page 63 and 64: Uticaj načina zaštite semena ozim
- Page 65 and 66: Uticaj načina zaštite semena ozim
- Page 67 and 68: Uticaj načina zaštite semena ozim
- Page 69 and 70: Uticaj načina zaštite semena ozim
Dejstvo raznih temperatura i padavina na stepen zaraze platana 25<br />
Chauvel G. (1991): Antraknoz platana. L'anthracnose du platane. Phytoma, 1991, No.<br />
434, C. 57-58: 60-61. Kraći prikaz iz Referativnog žurnala 5, 1992.<br />
Jurc D. (2006): Apiognomonia veneta na platani. www.fito-info.bf.uni-lj.si<br />
Karadžić D. (1992): Gnomonia veneta (Sacc. & Speg.) Kleb. Zaštita šuma (Šumska fitopatologija).<br />
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd; Zavod za udžbenike,<br />
Novi Sad; Zavod za školstvo, Podgorica, pp. 131.<br />
Neely D., Himelick, E.B. (1963): Temperature and Sycamore Anthracnose Severity. Plant<br />
Disease Reporter 47: 171-175.<br />
Spies J. I., Knösel D., Meier D. (1985): Anthracnose und Hitzeschäden an Platanen im<br />
Stadtgebiet von Hamburg. Nachrichtenblatt des Deutschen Pflanzenschutzdienstes<br />
32(2): 17-21, Stuttgart.<br />
Wulf A., Butin H. (1987): Krankheiten und Schädlinge der Platane. Nachrichtenblatt des<br />
Deutschen Pflanzenschutzdienstes, 39(10): 145-148, Stuttgart.<br />
(Primljeno: 05.02.2007.)<br />
(Prihvaćeno: 08.08.2007.)