kvalitet
Vol.55 - Izbis
Vol.55 - Izbis
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
24 M. Arsenijević i sar.<br />
grančica i grana obolelog platana (Graf.1, Tab. 1). Tako se tokom prohladnog i<br />
vlažnog proleća 1985. godine bolest pojavila u vrlo jakom intenzitetu prouzrokujući<br />
veoma izrazite promene ispoljene u vidu vrlo jakog sušenja grana. Nasuprot<br />
ovome, u proleće 1986. godine , kada su temperaturni uslovi i vlažnost bili nepovoljni<br />
(toplo i suvo vreme), bolesti gotovo da nije ni bilo.<br />
Prema Cellerino-u i Anselmi-u (1978) obilne padavine i/ili visoka vlažnost<br />
u proleće od početka bubrenja pupoljaka i temperatura od 9-12°C favorizuju infekciju<br />
koja se širi na mlade mladare sve dok temperatura ne pređe granicu od<br />
14-16°C. Spore patogena klijaju već pri 8°C (Chauvel, 1991), odnosno za 6 sati<br />
pri 20°C prema Jurcu (2006). Karadžić (1992) navodi literaturne podatke koji<br />
ukazuju na ostvarenje infekcije za vreme listanja platana ako je temperatura tada<br />
tokom dve nedelje niža od 12.8°C. Razvoja bolesti nema ako je temperatura u to<br />
vreme veća od 15.5°C. Za ostvarenje infekcije nisu neophodne kapi kiše - dovoljna<br />
je i visoka vlažnost.<br />
Dakle, naši rezultati i oni iz literature u potpunom su skladu. I jedni i drugi<br />
ukazuju na to da je pojava bolesti povezana sa ekološkim činiocima. Prohladno i<br />
kišovito proleće početkom vegetacije omogućava jak stepen zaraze i jaku pojavu<br />
bolesti. I obrnuto, toplije i suvo proleće onemogućava razvoj parazita i ispoljavanje<br />
simptoma bolesti.<br />
Imajući ovo u vidu, jača ili slabija pojava bolesti može se predvideti na osnovu<br />
temperaturnih uslova i uslova vlažnosti, što može biti od praktičnog značaja.<br />
Jer, poznavanjem ovih ekoloških činilaca stepen zaraze može se prognozirati,<br />
a time i tretiranja platana fungicidima primeniti ili ih izostaviti ako se predviđa<br />
pojava nepovoljnih uslova za razvoj Apiognomonia veneta, čestog i značajnog<br />
parazita platana u našoj zemlji.<br />
LITERATURA<br />
Arsenijević M., Balaž Jelica, Popović L., Šikoparija Dobrila (1986): Istraživanje uzroka<br />
izumiranja platana u cilju njegove zaštite. Samoupravna interesna zajednica za<br />
naučni rad Vojvodine, Novi Sad; Poljoprivredni fakultet, Institut za zaštitu bilja,<br />
Novi Sad; Gradsko zelenilo, OOUR „Parkovi“, Novi Sad. Elaborat: 1-21, Novi<br />
Sad. Rezultati istraživanja na Projektu obavljenih u Novom Sadu tokom 1985. i<br />
1986. godine.<br />
Arsenijević M., Balaž Jelica, Popović Tatjana (2006): Apiognomonia veneta – čest i značajan<br />
parazit platana u Vojvodini. Biljni lekar, 6, 486-489.<br />
Cellerino G.P., Anselmi N. (1978): Distribution of Gnomonia platani Kleb. and notes about<br />
host susceptibility, epiphytology and control. Informatore Fitopatologico 11/12<br />
(XXVIII), Anno XXVIII: 53-64 (in Italian).