SUVREMENO POGANSTVO

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
HRVATSKI STUDIJI
Marijana Pecoja
SUVREMENO POGANSTVO
DIPLOMSKI RAD
Zagreb, 2013.

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
HRVATSKI STUDIJI
MARIJANA PECOJA
SUVREMENO POGANSTVO
DIPLOMSKI RAD
Mentor:
prof. dr.sc. Ivan Markešić
Zagreb, 2013.

Sažetak
Cilj ovog diplomskog rada bio je dobiti osnovni uvid u suvremeno poganstvo, što taj
pojam podrazumijeva te koliko on odstupa od starog poganstva kojeg poznajemo iz Starog i
Novog zavjeta.
Jednako tako, cilj je bio i uvidjeti kako moderno hrvatsko društvo percipira poganstvo,
ali i (neo)poganske religije, koje su sve više i više prihvaćene na Zapadu, a kojem mi kao
nacija toliko težimo.
Rad je koncipiran u nekoliko cjelina: u prvom dijelu ukratko je naveden razlog odabira
tematike, te uvod u problematiku i predmet istraživanja. Osim na pojam poganstvo,
napravljen je kratki osvrt i na glavne tradicije suvremenog poganstva – Wiccu i druidizam.
U drugom dijelu naglasak je na rezultatima istraživanja na reprezentativnom uzorku
građana Republike Hrvatske. Istraživanjem i interpretacijom rezultata nastojalo se dobiti uvid
koliko su Hrvati svjesni postojanja ne samo (neo)poganskih religija, već i modernih religijskih
oblika, na što ih asocira pojam suvremeno poganstvo te kakve su navike građana kada je u
pitanju religija, odnosno vjera – koliko im ona znači, u kojoj mjeri je prihvaćaju te uopće
prakticiraju.
Ključne riječi: poganstvo, suvremeno poganstvo, Wicca, druidizam, istraživanje,
hrvatski građani.
2

Zahvala
Zahvaljujem mentoru, prof. dr. sc. Ivanu Markešiću na znanju koje mi je usadio tijekom
studija i pomoći tijekom izrade ovog diplomskog rada.
Zahvaljujem prijateljima i kolegama iz Hendala koji su mi omogućili provedbu istraživanja i
savjetovali me prilikom izrade nacrta istraživanja.
A najviše od svega zahvaljujem svojim roditeljima koji su bili jedni od kreatora moje
znatiželjne osobnosti i beskompromisna podrška i potpora, ne samo tijekom studija, već kroz
cijeli dosadašnji život.
3

Sadržaj:
1. UVOD 5
2. PREDMET ISTRAŽIVANJA 5
2.1. Pojam „Suvremeno poganstvo“ 6
2.2. Poganstvo u novom dobu 9
2.3. Glavne tradicije suvremenog poganstva 10
2.3.1. Wicca 12
2.3.2. Druidizam (neodruidizam) 16
3. Ciljevi istraživanja i osnovne hipoteze 18
3.1. Metodologija istraživanja 18
3.2. Ostvarena struktura uzorka po socio-demografskim obilježjima 20
4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 21
4.1. Općenito poznavanje religija 22
4.1.1. Općenito poznavanje religija – socio-demografske razlike 23
4.2. Poznavanje novih religijskih oblika – spontano navođenje 28
4.2.1. Spontano navođenje novih religijskih oblika – socio-demografske razlike 29
4.3. Poznavanje novih religijskih oblika – potaknuto dosjećanje 31
4.3.1. Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – socio-demografske razlike 32
4.4. Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“ 37
4.4.1. Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“ – socio-demografske razlike 38
4.5. Spomenute asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“ 40
4.6. Religioznost Hrvata: važnost religije, vjere 42
4.6.1. Religioznost Hrvata: važnost religije, vjere – socio-demografske razlike 43
4.7. Religioznost Hrvata: stav prema religiji, vjeri 46
4.7.1. Religioznost Hrvata: stav prema religiji, vjeri – socio-demografske razlike 47
4.8. Religioznost Hrvata: prakticiranje religije, vjere 51
4.8.1. Religioznost Hrvata: prakticiranje religije, vjere – socio-demografske razlike 51
4.9. Religioznost Hrvata: učestalost prakticiranja religije, vjere 54
4.9.1. Religioznost Hrvata: učestalost prakticiranja religije, vjere – socio-demografske
razlike 55
4.10. Religioznost Hrvata: dominantne religije u Republici Hrvatskoj 57
4.10.1. Religioznost Hrvata: dominantne religije u Republici Hrvatskoj – sociodemografske
razlike 58
5. ZAKLJUČAK 61
6. LITERATURA 62
4

1. UVOD
Sjećam se kad sam ušla u drugi krug prijamnog ispita za studij sociologije i kroatologije
na Hrvatskim studijima, na usmenom dijelu ispita profesor Ivan Markešić me pitao znam li
razliku između vjere i religije. Uz napomenu da sam na pravom putu, dok sam odgovarala na
to pitanje, Profesor mi je zaželio puno sreće i izrazio nadu da ćemo se susresti na
predavanjima. I zaista smo se susretali…
Zanimanje za religiju i religiozne tematike javile su se na četvrtoj godini fakulteta, na
kolegiju Sociologija religija upravo kod profesora Markešića. Iako me religija više-manje
okružuje cijeli život, svijest o „urođenoj“ religiji (katoličanstvu) i ostalim religijama –
njihovim razlikama, isprepletenosti i svojevrsnim borbama – razvio mi je upravo taj kolegij.
Dugo sam razmišljala što odabrati kao tematiku diplomskog rada (možda i predugo), dok
jedan dan nisam vidjela članak u novinama s udarnim naslovom Zbog Buffy ubojice vampira
velik broj žena u Britaniji napušta tradicionalnu religiju. Tada sam se prvi puta susrela s
pojmom Wicca, wichcraft, neopoganizam i sl. Uz pomoć „prijatelja“ Google-a i moje
znatiželje počela sam istraživati, čitati, tražiti, pregledavati blogove, forume i razne portale
vezane za tematiku i otkrila (za mene) novi i neotkriveni svijet.
U meni su se pojavila mnogobrojna pitanja, a prvenstveno me zanimalo jesam li ja među
rijetkima koja nije čula za ove religijske pokrete; jesam li jedina koja vještice izjednačuje sa
zločestim staricama crvenih očiju, metlom i bradavicom na nosu, a pogane izjednačuje s
prethistorijskim čudacima koje ujedno zovu i nevjernicima. Uostalom tko su to nevjernici?
Jesmo li mi Hrvati zaista toliki vjernici te koliku pogani imaju „šansu“ da „uspiju“ i budu
prihvaćeni, samo su neka od pitanja na koja sam si (barem donekle) morala odgovoriti.
Rad u istraživačkoj agenciji omogućila mi je da djelomično pokušam dobiti odgovore na
svoja pitanja, a tko će li bolje odgovoriti na njih, nego sredina koja me okružuje - sredina koja
se zove hrvatsko društvo.
2. PREDMET ISTRAŽIVANJA
Prije ulaska u temeljne hipoteze, ciljeve i rezultate istraživanja, potrebno je dati kratki
teorijski uvid i pozadinu predmeta istraživanja. U tu svrhu, potrebno je krenuti od definicije
ključne riječi, odnosno generalnog pojma zbog kojeg je pokrenuto ovo istraživanje –
suvremeno poganstvo.
5

2.1. Pojam „Suvremeno poganstvo“
Poganstvo modernog doba neki nazivaju i neopoganstvo ili novo poganstvo, pri čemu
neo (novo) označava suvremenu notu starog poganstva. U ovome radu, bit će korišten
jednostavniji termin poganstvo, po uzoru na Partrigde-a i njegovo djelo Enciklopedija novih
religija.
Etimologija riječi poganstvo, odnosno neopoganstvo je izuzetno intrigantna i složena.
Moderni rječnici hrvatskog jezika definiraju riječ pogan s nekim od sljedećih termina:
politeist, ne-kršćanin, ne-židov, ne-musliman, nereligiozna osoba, nevjernik, ateist, hedonist,
ali i kao prljav, zao, izmet i sl. Na prvi pogled odmah je vidljivo da navedene definicije
prezentiraju poganina kao nekog tko nije religiozan ili nekog tko je protivan religiji
(nereligiozna osoba, nevjernik, ateist). Jedino termin politeist se u određenoj mjeri neutralno
povezuje s religijom. Istovremeno, termini hedonist, koja u suštini označava osobu bez
morala, kao i pridjevi prljav, zao vuku na drugu krajnost. Većina definicija je stoga ili
negativna ili pejorativna.
Anićev „Veliki rječnik hrvatskoga jezika“ 1 definira riječi poganin na tri načina:
- U povijesnom kontekstu to je pripadnik jedne od mnogobožačkih religija, kultura ili
vjerovanja u grčko-rimskom svijetu (prema kršćanima i Židovima)
- kršćansko-pejorativno: skupni naziv za nekršćane (osim Židova 2 ); neznabožac,
krivovjerac
- preneseno-pejorativno: onaj koji je loša karaktera; pokvarenjak, varalica
Klaićev „Rječnik stranih riječi“ 3 navodi da je riječ pogan latinskog porijekla – nastala od
riječi paganus (seoski, neuk), a objašnjava je kao: 1. prljav, nečist, ružan, sramotan:
pokvaren, zao, rđav, opak, gadan; 2. bijesan, goropadan, silovit; 3. krivovjeran, nekršćanski,
bezboštvo.
Zapravo je teško pronaći moderan rječnik u kojem se može naći pozitivna impresija na
pojmove pogan ili poganstvo. Ova negativna klasifikacija posljedica je vremena religijskih
ratova i progona u europskoj povijesti kada je razlika vlastite vjere od službeno postavljene
religije ponekad podrazumijevala osudu za zločin protiv religije i crkvenih autoriteta te tanku
liniju između života i smrti.
1 Anić, Vladimir (2003) Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb, str. 1073.
2 Moj dodatak i muslimana
3 Klaić, Bratoljub (2007) Rječnik stranih riječi, Školska knjiga, Zagreb, str. 991 - poganstvo, str. 1061 - pogan
6

Naznake ovakvog neprijateljstva prema neortodoksnim vjernicima mogu se pronaći u
Bibliji, naročito Starom zavjetu, gdje se često spominje riječ koja je sinonim za poganstvo i
pogane: idolopoklonstvo ili idolatrija 4 . Stari zavjet opisuje narode koja su štovala ostala
božanstva, a ne Jahvu, kao štovatelje ispraznih kipova koji bludniče sa svojim bogovima.
Jedna od najpoznatijih priča koja se povezuje s poganstvom je ona iz knjige Izlaska prema
kojoj je Mojsijev narod, za vrijeme dok je Mojsije na brdu u sinajskoj pustinji primao 10
zapovijedi i propise, napravio zlatno tele i počeo ga veličati. Uvidjevši da se dio Naroda ne
želi odreći novog, zlatnog boga, Mojsije, na Jahvin zahtjev, okupi svoje sljedbenike (sinove
Levijeve) te im naredi pa ubiju one koji su se odali idolopoklonstvu: „Neka svatko pripaše
mač o bedro i pođe taborom od vrata do vrata pa neka ubije tko svoga brata, tko svoga
prijatelja, tko svoga susjeda.' Sinovi Levijevi izvršiše Mojsijev nalog, i toga dana pade naroda
oko tri tisuće ljudi. (Izl 32:26-28). Narod je napravio težak grijeh; napravio je ono što je
zabranjeno po 2. zapovijedi: „Ne pravi sebi lika ni obličja bilo čega što je gore na nebu, ili
dolje na zemlji, ili u vodama pod zemljom. Ne klanjaj im se niti im služi. Jer ja, Jahve, Bog
tvoj, Bog sam ljubomoran. Kažnjavam grijeh otaca - onih koji me mrze - na djeci do trećeg i
četvrtog koljena, a iskazujem milosrđe tisućama koji me ljube i vrše moje zapovijedi.“ (Izl
20:4-6).
Mojsije je molio Boga za oprost i blagonaklonost prema svojem narodu. Iako je narod
grešan, Jahve pristaje na to i najavljuje progon drugih poganskih naroda: "sklapam Savez.
Pred cijelim tvojim pukom činit ću čudesa kakva se nisu događala ni u kojoj zemlji, ni u
kojem narodu. Sav narod koji te okružuje vidjet će što može Jahve, jer ono što ću s tobom
učiniti bit će strašno… protjerat će ispred tebe Amorejce, Kanaance, Hetite, Perižane, Hivijce
i Jebusejce. Čuvaj se da ne praviš saveza sa stanovnicima zemlje u koju ideš; da ne budu
zamkom u tvojoj sredini. Nego porušite njihove žrtvenike, oborite njihove stupove, počupajte
im ašere! Jer ne smiješ se klanjati drugome bogu. Ta Jahve - ime mu je Ljubomorni - Bog je
ljubomoran. Ne pravi saveza sa stanovnicima one zemlje da te oni, kad se odaju bludnosti sa
svojim bogovima i žrtve im budu prinosili, ne bi pozivali, a ti pristao da jedeš od prinesene
žrtve; da ne bi uzimao njihove djevojke za žene svojim sinovima, da one - odajući se
bludništvu sa svojim bogovima - ne bi za sobom povele i tvoje sinove. Ne pravi sebi livenih
bogova! (Izl 34:10-17).
4 Klaić definira idolatriju/idolopoklonstvo kao štovanje kipova, mnogoboštvo, neznaboštvo, poganstvo
7

Levitski zakonik ponavlja istu stvar: Ne pravite sebi kumira; ne podižite sebi ni kipa ni
spomen-stupa; ne postavljajte u svojoj zemlji kamenja s likovima da pred njih padate (Lev
26:1), a Ponovljeni zakon objašnjava zašto Narod ne vidi Boga dok im se on ne obraća: „da se
ne biste pokvarili te da ne biste pravili sebi kakva klesana lika, kipa muškoga ili ženskoga
obličja, ni obličja kakve životinje što je na zemlji, ni obličja kakve ptice što pod nebom lijeta,
ni obličja bilo čega što po zemlji gmiže, ni obličja kakve ribe što je u vodi pod zemljom i da
se ne bi, kad digneš svoje oči prema nebu te vidiš sunce, mjesec i zvijezde - svu nebesku
vojsku - dao zavesti da im se klanjaš i da im iskazuješ štovanje. (Pnz 4:16-19) Ukoliko se
ogluše na zakone, Jahve će ih raspršiti po ostalim narodima, koji veličaju bogove od kamena i
drveta što ne mogu ni vidjeti, ni čuti, ni jesti, ni mirisati te će nestati i neće doživjeti dolazak u
obećanu zemlju. Idolatrija je tako postala sinonim za zlo i perverzno (bludničenje).
Stari zavjet dakle razlikuje Izraelce (Židove) i ostale narode, i za njih rabi dvije riječi
am ili gojim, pri čemu prva označava srodan odnos između Boga i naroda, dok je druga
politički pojam. 5 Narodi su ti čiji bogovi imaju privlačnu moć; njima se Jahve koristi kako bi
kaznio svoj „odabrani“. Odatle taj pojam narodi“ dobiva negativan naglasak. 6
Za razliku od Starog zavjeta, odnosno pretkršćanskog razdoblja u kojem nema
misijskog djelovanja kod tadašnjih, uvjetno rečeno, pogana, u razdoblju širenja kršćanstva
pristup se potpuno mijenja. No, negativna konotacija prema poganima i poganstvu prisutna je
kroz cijeli „novi“ dio Biblije - Novi zavjet - pa do, slobodno se može reći, današnjih dana.
Postigavši 313. godine priznanje rimske države kao ravnopravne religije 7 , te
sedamdeset godina kasnije na crkvenom saboru u Carigradu kada je proglašeno jedinom
državnom religijom 8 , kršćanstvo se počinje nesmetano širiti i stvarati čvrste crkvene
organizacije u gradovima Rimskog carstva. Cijelo to vrijeme, selo u rimskoj državi živjelo je
svojim životom, čuvajući svoju tradiciju i stare običaje i nepokolebljivo vjerujući u stare
bogove. Stoga crkvene zajednice usmjeravaju svoju pažnju na selo – pagus i njegove
stanovnike – paganus. Vjera u stara, većinom poljoprivredna i stočarska, božanstva je u
velikoj mjeri otežavala prodiranje kršćanstva na selo, stoga riječ paganus postaje sinonim ne
samo za one koji ne pripada kršćanskoj religiji, već i one koji joj se protive.
5 Grabner-Maider, Anton (1997) Praktični biblijski leksikon, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, str. 29
6 Isto
7 Rimski car Konstantin Veliki (306. – 337.) legalizirao je kršćanstvo zakonskim aktom poznatim kao Milanski
edikt. Njime je proglašena vjerska ravnopravnost i prestanak progona kršćana, kojima je dozvoljeno da javno
ispovijedaju svoju vjeru, a da za to ne snose nikakve posljedice.
8 381. godine car Teodozije I. proglasio je kršćanstvo jedinom državnom religijom, ali je uz to zabranio da se na
području carstva ispovijeda bilo koja druga religija, što se ujedno smatra i početkom (kršćanskih) vjerskih
progona
8

Otpor seljaka bio je toliko snažan, da je crkva bila prisiljena služiti se zaobilaznim
sredstvima i taktikama kako bi ih privukla. O tome najbolje svjedoči „instrukcija pape Grgura
I. godine 601. misionarima, koji šire kršćanstvo u zabačenim krajevima: Neka ne ruše svetišta
njihovih lažnih bogova; mjesto toga neka se samo unište fetiši, koji se tamo nalaze; neka se
svetišta poprskaju svetom vodom i neka se tamo sagrade novi oltari. Tako će narod, koji će
vidjeti, da njegove crkve i nadalje stoje, prenijeti svoju potrebu da vjeruje sa lažnog na istiniti
predmet. 9 Uz to dodaje: Imaju običaj da svojim đavlima žrtvuju volove, a mi im nudimo
obrede, koji su podesni da zamijene te njihove žrtve… Nadalje treba slaviti kršćanske
blagdane u iste dane, kada se održavaju njihove svečanosti.“ 10 Drugim riječima, preporuka
Grgura I. je postepeno uvođenje kršćanstva na način da se poganski hramovi pretvaraju u
kršćanske u kojima ne treba ometati prinošenje žrtava poganskim bogovima, jer će neuki
seljaci lakše prihvatiti novu religiju ukoliko bude uklopljena u njihovu staru religiju.
Otpor seljaka prisilio je tadašnje crkvene organizacije da prihvate mnoge elemente
poganskih religija. Funkciju nekadašnjih totema preuzimaju ikone i kipovi Isusa, Marije i
ostalih svetaca. Tako mnoga poganska božanstva postaju kršćanski sveci čije se svetkovine
održavaju u iste dana koji su nekada bili posvećeni upravo tim božanstvima, a i danas su
vidljive mnoge sličnosti između glavnih kršćanskih i poganskih svetkovina.
2.2. Poganstvo u novom dobu
Novo zanimanje za poganska vjerovanja, povijest i simbole javilo se na prelasku iz
starog u novo doba, u renesansi, kada se umjetnici svojim djelima vraćaju u antičko doba i
uključuju u njih poganske elemente i motive. U romantizmu se budi interes za staro-galsku i
staro-norvešku literaturu, a u 19. stoljeću porastao je interes za njemačkim i vikinškim
poganstvom, posebno u Velikoj Britaniji i skandinavskim zemljama. Interes za
(neo)poganstvom poklopio se s interesom za folklor, zanimanjem za okultno i razvojem
nacionalizma.
Počinju se razvijati nove poganske grupacije, poput druidizma, Hermetičnog Reda
Zlatna Zora (1888. godine) i Reda Orijentalnih Templara koji u svoja vjerovanja
ukomponirali dijelove egipatske kozmologije i kabale. Dodatni interes porastao je djelom
Zlatna grana J. G. Frazera iz 1890. godine koja je sadržava magična i religijska vjerovanja.
9 Mandić, Oleg (1954) Od kulta lubanje do kršćanstva, Matica Hrvatska, Zagreb, str. 258.
10 Isto
9

Budi se sve veći interes za natprirodnim, okultnim i magijom, a usporedno s time razvija se
feminizam i pacifizam.
Četrdesetih godina 20. stoljeća sve se veći broj ljudi okupljao radi prakticiranja magije
i okultnih vještina, a pravi bum doživljava šezdesetih godina prošlog stoljeća nakon što je
Gardner osnovao Wiccu, danas najrašireniji oblik poganstva. Osamdesetih godina
organiziraju se vrlo popularna poganska okupljanja i festivali. Godine 1982. državni vrhovni
sud u Georgiji (State Supreme Court) proglasilo je Wiccu religijom, nakon čega je uslijedilo
priznavanje i u ostalim saveznim državama SAD-a 11 . Iako američki Vrhovni sud (U.S.
Supreme Court) nikada nije priznao Wiccu kao religiju, ona se danas smatra jednom od
najbrže rastućih religija u SAD-u i Velikoj Britaniji, a sve više raste broj pripadnika i u
ostalim zemljama Zapada. Prema istraživanju The American Religious Identity Survey
(ARIS) u suradnji s profesorima sa City University of New York, 2001. godine čak se 307
000 Amerikanaca izjasnilo kao wiccan, poganin ili druid, te je tako ta religija postala jedna od
dvadeset najvećih religija SAD-a 12 . Slična istraživanja provedena 1991. godine nisu uopće
spomenula wiccane, pogane ili druide, što potvrđuje koliko je poganstvo ojačalo i koliko se
širi. Godine 2005. bilo je milijun pogana u svijetu 13 , no budući da još mnogi redovi, ali i
vjernici djeluju u tajnosti, ne zna se točan broj ljudi koji prakticiraju neku od vrsta poganstva
od kojih su najrašireniji Wicca i druidizam.
2.3. Glavne tradicije suvremenog poganstva
Prije nego što dobijemo uvid u glavne tradicije, potrebno je napraviti jasnu distinkciju
između Wicce, odnosno bilo kojeg oblika (neo)poganstva i sotonizma, budući da se
poganstvo kroz cijelu povijest povezuje sa sotonom, a često se smatra da je to rezultat
nastojanja Crkve da demonizira religije koje se razlikuju od kršćanstva, a koje se temelje na
štovanju prirode. Upravo zato se pogane često povezivalo s obožavateljima vraga.
11 http://www.religioustolerance.org/wic_rel.htm
12 http://www.adherents.com/rel_USA.html
13 http://www.adherents.com/Religions_By_Adherents.html
10

Slika 1:
Sotonistički pentagram
I danas je uvriježeno mišljenje da je poganin sinonim za sotonistu i
obratno 14 . Tome je pridonijela i komercijalna uporaba tih pojmova, te
brojni filmovi strave, romani i popularne publikacije koje se bave pojmom
okultnog, ali i sami sotonisti koji često o sebi govore kao o poganima. 15
Pogani pak inzistiraju da se sotoniste naziva kršćanskim hereticima,
budući da se bave izopačivanjem kršćanskih gledišta, dok je poganstvo u
suštini prirodna religija u kojoj biblijska figura sotone nema udjela te se uopće ne spominje.
Ocem modernog sotonizma smatra se Aleister Crowley (1875.-1947.), engleski književnik,
okultist i astrolog, čija djela su i danas raširena među obožavateljima okultnog. Ipak, najveći
sotonistički pokret modernog doba se (kao i Wicca) pojačano širi šezdesetih godina prošlog
stoljeća pod vodstvom Antona Szandora LaVeya (1930-1997.) koji 1966. osniva Sotonističku
crkvu u San Franciscu 16 .
Kako Partridge navodi, sotonizam se općenito shvaća kao kult suprotnosti te kao
svojevrsni otpor zapadnoj kršćanskoj religiji i kulturi 17 . Filozofija i vjera sotonizma temelji se
na prihvaćanju demona kao prirodne sile. Smatraju da je prava ljudska priroda požudna,
sklona pretjeranom ponosu, hedonizmu i svojeglavosti, te da ne treba nijekati tjelesne potrebe,
već ih slaviti, a sve one koji se protive takvom poretku treba prokleti. Lik sotone, ili
svojevrsni bog kojeg štuju, preuzet je iz Biblije, zbog čega su neki sotonisti nezadovoljni te su
skloniji imenima koja su zapravo imena poganskih bogova i božanstava iz drugih religija -
Set, Hekata, Lilit, Pan i drugi. Često se stoga zaključuje kada pogani govore o svojim
božanstvima da zapravo štuju sotonu. Do zabune dolazi i zbog sličnih simbola, budući da su
sotonisti preuzeli poganski pentagram kojeg prikazuju izokrenuto 18 , jer svi simboli okrenuti
prema dolje u sotonizmu predstavljaju energiju koja odozgo silazi i daje život te tako jača
ljudsku dušu.
Kao i kod modernih oblika poganstva, postoje naznake da moderno društvo (naročito
Zapad) tolerantnije gleda na sotonistička vjerovanja. Unatoč teškim kritikama od drugih
vjerskih skupina, sotonizam je tako dozvoljen u Kraljevskoj ratnoj mornarici Ujedinjenog
Kraljevstva (Royal Navy). Što se Hrvatske tiče, sotonička sljedba organizirana je u Varaždinu
1977. godina, a smatra se da ima nekoliko tisuća pripadnika.
14 Potvrđeno i u rezultatima istraživanja
15 Partridge, str. 336.
16 http://hr.wikipedia.org/wiki/Sotonizam
17 Partridge, str. 336
18 Slika 1: izokrenuti pentagram, izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Sotonizam
11

2.3.1. Wicca
Wicca, wiccanism, witchcraft, kod nas bi je ujedno mogli zvati i suvremeno vještičarstvo,
je najutjecajniji, a zbog medija i najpoznatiji oblik poganstva na Zapadu. Ujedno se naziva i
'starom religijom', 'mudrošću' ili jednostavno 'umijećem' 19 .
Riječ Wicca upotrijebio je Gerald Brosseau Gardner (1884.–1964.), no ne za religiju, već
za sljedbenike njegovog reda. Sama riječ potječe od anglosaksonske riječi wicca koja tvori
današnju englesku riječ za vješticu - witch, a ujedno znači i mudra žena. Gerald Gardner
osim što je dao ime, učinio je Wiccu dostupnom i praktičnom kada je 1954. godine objavio
knjigu Witchcraft Today, u kojoj ne samo da je pokrio povijest vještica i vještičarstva, već i
jasno dao do znanja da vještice postoje te podrobnije opisao njihova uvjerenja i karakteristike.
Iz početnog Gardnerovog oblika, takozvane Gardnerove Wicce proizašlo je mnogo frakcija, a
prema Partridge-u 5 je glavnih: već spomenuta Gardnerova Wicca, zatim Alexandrijska
Wicca, Hereditary Craft, Traditional Craft i feministička Wicca.
Wicca – temeljna načela i vjerovanja
Većina 'wiccanaca' (Gardner, Cunningham, Starhawk i ostali) navode da Wicca može, ali i
ne mora biti shvaćena religijom – ona je u prvom redu način života ili kako Scott Douglas
Cunningham (1956. – 1993.), autor nekoliko knjiga o Wicci i alternativnim religijama, u
uvodu svojeg djela Wicca, A Guide for the Solitary Practitioner navodi: „Wicca se živi, a ne
ispovijeda“ 20 . Cunningham kao razlog sve većem broju pristaša i sljedbenika Wicce navodi
kontinuirani porast nezadovoljstva sa strukturama tradicionalnih religija zbog čega mnogi
kreću u potragu za religijama u kojima i sami mogu sudjelovati, te za onima koje slave oboje:
i fizičku i duhovnu stvarnost, pri čemu se povezanost s božanstvom ostvaruje kroz rituale i
magiju 21 .
Osobe koje prakticiraju Wiccu uglavnom to rade u užem krugu ljudi: „sastaju se u malim
skupinama ili 'vještičjem zboru' ljudi sličnih sklonosti i društvenih, religijskih i obrazovnih
ciljeva 22 .“ Kako Partridge navodi, na tim sastancima ili samostalno „prakticiraju magiju koja
19 Partridge, str. 295.
20 Cunningham, Scott (2007) Wicca, A guide for the Solitary Practitioner, Llewllyn Publications Woodbury,
Minnesota, str. ix
21 Cunningham, str. xiii
22 Partridge, str. 295.
12

dolazi u dva oblika – 'prirodna magija' i 'visoka magija'“ 23 , a obje spadaju u kategoriju „bijela
magija“, odnosno dobru magiju kojoj je prvenstveno svrha iscjeljenje, savjetovanje i pomoć.
Visoka magija sadrži rituale i inicijacije i primarni cilj joj je osobna transformacija kroz dodir
s božanstvom, dok je prirodna magija materijalistička i izvodi se uz pomoć trava, kristala i
drugih prirodnih tvari za koje se vjeruje da mogu dovesti do fizičkih promjena i liječenja
uma 24 .
Za razliku od tradicionalnih i vodećih religija svijeta, u Wicci nema monoteizma i
naglaska na jednom (muškom) bogu. Dapače, Wicca stavlja jednaki naglasak na božicu (koju
se ujedno zove i Velika majka, Majka priroda, odnosno Zemlja), ali i na boga (često zvan i
Rogati bog, Pan, Seth), a zajedno predstavljaju božansko. Božica simbolizira prirodu na tri
načina: prikazuje se kao djevica, majka i na kraju kao starica. S druge strane, bog je prikazan
kao partner i dijete; on nakon što oplodi božicu umire u jesen te se ponovno rađa u proljeće, a
sve se to događa kroz takozvano „kolo godine“.
Wicca – simboli i svetkovine
Glavni simboli Wicce su pentagram 25 i triquetra 26 .
Slika 2: Wiccanski pentagram
Slika 3: Triquetra (triangle)
Pentagram simbolizira četri osnovna elementa (vodu, zrak, zemlju i vatru) te peti
element – dušu, dok ocrtani krug je simbol vječnosti i ciklusa života i prirode. Triquetra
(trokut) pak simbolizira trojnu prirodu božice – djevicu, majku i staricu, kao i tri prirodna
elementa: zrak, vodu i zemlju.
23 Isto
24 Isto
25 Slika 2 - izvor: http://en.wikipedia.org
26 Slika 3 – izvor: isti
13

Postoji ukupno 8 glavnih svetkovina koji čine wiccansku godinu poznatu kao i kolo
godine. Među njima 4 su povezane s astronomskim pojavama – održavaju se u vrijeme
zimskog i ljetnog solsticija te proljetnog i jesenskog ekvinocija, a čine ga Yule (oko 21.
prosinca), Ostara (oko 21. ožujka), Midsummer ili Ljetni solsticij (oko 21. lipnja) i Mabon
(oko 21. rujna). Preostale 4 povezane s agrokulturom i ciklusom rođenja životinja 27 , a to su:
Imbolc (1. ili 2. veljače), Beltane (30.travanj ili 1. svibanj), Lughnasadh (1. kolovoz) i
Samhain (31. listopad).
Svaki od navedenih datuma ima u pozadini priču o bogu i božici te njihovom odnosu i
utjecaju koji ima na zemlju, odnosno prirodu, a u nekima od njih mogu se razaznati i elementi
kršćanskih svetkovina. Ili možda bolje da kažemo u svetkovinama rimokatoličke crkve mogu
se razaznati elementi poganstva.
Slika 4: Wiccanske svetkovine („kolo godine“) 28
Kolo godine počinje s Yule-om koji se svetkuje na zimski solsticij, najkraći dan u
godini, kada božica rađa boga. Wiccani ponekad svetkuju ovaj dan prije zore tako što čekaju
izlazak sunca, jer budući da je bog sunce, na ovaj dan se ponovno rodio bog, ali i sunce. Velik
dio wiccana povezuje značenje ovog datuma s kršćanskim Božićem, dok Cunningham kaže da
su ga kršćani prisvojili oko 273. godine ovog stoljeća 29 .
27 Cunningham, str. 65
28 Slika 4: Wiccanske svetkovine („kolo godine“) – izvor: http://gothicred1992.blogspot.com
29 Cunningham, str. 67
14

Imbolc, koji se po nekim wiccanima slavi 1., a po nekima 2. veljače, označava
oporavak božice od rođenja. Duži dani je bude, a bog postaje sve snažniji dječak. Ovaj dan
svetkuje se kao dan svjetlosti i plodnosti. U katoličkoj crkvi na taj se dan (2. veljače) slavi
blagdan svjetla – Svijećnica.
Treći blagdan u wiccanskoj godini je Ostara - svetkovina koja se slavi na proljetni
ekvinocij. To je trenutak kada svjetlost počinje nadvladavati tamu; božica se potpuno budi i
podaruje zemlji plodnost, a bog je snažan i sve jači. Ovo je dan kada se slavi plodnost, a česti
simboli za Ostaju su jaja i zečevi, odnosno elementi koje nalazimo u proslavi katoličkog
Uskrsa.
Beltane (30. travnja ili 1. svibnja) slavi ujedinjenje božice i boga te također slavi plodnost.
Bog je na vrhuncu snage i zaljubljuje se u božicu te ona ostaje trudna. U zapadnoj kulturi,
osobito u Velikoj Britaniji, ovaj je dan poznat je kao May day, gdje se, naročito u sklopu
seoskih rituala, podižu stupovi oko kuća koji se kite cvijećem i raznobojnim trakama, pri
čemu stupovi simboliziraju plodnost, odnosno falus. U hrvatskoj etnologiji poveznicu
možemo pronaći u Jurjevu (poznat kao i Đurđevdan) koji se slavi 23. travnja, kada mladići uz
pjesmu nose mladu brezovu granu kao simbol plodnosti, a koja se potom ukrašava i kiti
raznobojnim vrpcama.
Oko 21. lipnja, odnosno ljetnog solsticija slavi se midsummer, Ta se svetkovina također
zove i Litha, a u wiccanskom kolu godine predstavlja dan kada su snaga i plodnost prirode na
samom vrhuncu. Jedan od simbola ovog dana su krijesovi, pri čemu vatra označava snagu
sunca u vrijeme najdužeg dana u godini. Paralela ovome je dan rođenja svetog Ivana Krstitelja
(24. lipnja) na koji se pale takozvani ivanjski krijesovi.
Lughnasadh je svečanost povodom prve žetve ili berbe. Plodovi i bilje proljeća vene i
ispušta usjev, ali i sjemenke iz kojih će niknuti novi život. Bog također gubi svoju snagu,
kako sunce slabi, a dani ponovno postaju sve duži. Božica je tužna jer shvaća da bog umire, a
istovremeno živi u njenoj utrobi.
Mabon se održava u vrijeme jesenskog ekvinocija (oko 21. rujna), a označava vrijeme
kada se bog priprema za skoru smrt. Božica kunja na oslabljenom suncu, ali osjeti plamen u
utrobi. Njihovo stanje utječe i na prirodu koja slabi i priprema se za zimu i mračno doba
godine.
I posljednji dan u wiccanskom kolu godine – Samhain, svetkuje se 31. listopada. To je dan
kada bog privremeno napušta božicu. Tama nadjačava svjetlost, slijedi doba zime i mraka.
Ovo je ujedno i period kada je granica između živih i mrtvih najtanja te se stoga štuju predci.
15

U američkoj kulturi ovaj je dan poznatiji po imenomo Halloween (noć vještica), dok se u
kršćanskim zemljama svetkuje idući dan (1. studenog) kao sveti dan, Dan svih svetih, ali i 2.
studenog kada se obilježava dušni dan ili dan mrtvih.
2.3.2. Druidizam (neodruidizam)
Počeci neodruidizma sežu u 1717. godinu kada je osnovan druidski red, a krajem 18.
stoljeća samoproglašeni druidi u Walesu i Cornwellu pokreću kulturna i lingvistička
događanja s ciljem da potaknu ponos i samoodređenje. Slični kulturno-mistični pokreti
osnivaju se i djeluju širom Velike Britanije te postaju nadahnuće poeziji i umjetnosti. U 20.
stoljeću poganski druidski pokret potpuno oživljava, a iz njega nastaju novi oblici suvremene
duhovnosti. „Danas su dio šireg poganskog pokreta, proslavljaju svečanosti godišnjih doba i
iskazuju počast svetim mjestima predaka“ 30 . Ostaci tog vjerovanja u velikoj mjeri miješaju s
vještičjim vjerovanjima, iako postoje velike razlike između ta dva vjerska pogleda na svijet.
Sama riječ druid je izvedena iz korijena „DR“ što označava drvo, posebno hrast, na
nekoliko arijskih jezika. Ovo se općenito uzima kao dokaz – premda ga ne prihvaćaju svi
znanstvenici – da su posebno štovali kralja drveća 31 , a imela kao parazit hrasta i biljka s
moćima imala je veliku ulogu u njihovim ritualima. S druge strane, neki smatraju da je riječ i
starija – povezuje se sa staroirskom riječi druí od čega nastaje riječ draoi (čarobnjak) u
suvremenom irskom jeziku. Također se smatra da postoji veza između druida i druhyus koji
se spominju u indijskoj Rig Vedi.
„Nosioci“ druidizma bili su druidi. Druidi su bili poprilično zatvorena organizacija,
koja je u narodu uživala povlašteni položaj te su stoga po rangu bili odmah iza kraljeva i
vođa. „Bili su svećenici, liječnici, čarobnjaci, proroci, teolozi, znanstvenici i povjesničari
svoga plemena 32 “. Posjedovali su svu duhovnu moć i kompletno ljudsko znanje te su u svojoj
zajednici smatrani iskusnim, pametnim i mudrim ljudima. Bili su svojevrsni učitelji moralne
filozofije i postavljani su za socijalne i religiozne autoritete, zbog čega su bili oslobođeni bilo
kakve državne službe (sudstva ili vojske).
O učenjima druida se vrlo malo zna, budući da su zabranili zapisivanje njihovih
doktrina. Pretpostavlja se da su prvenstveno bili učitelji plemstvu. Poučavali su ih prirodnim
30 Partridge, str. 277
31 Sequire, Charles, 2005., Mitologija Kelta, Biblioteka Mitologica, Zagreb, str. 33
32 Sequire, Mitologija Kelta, str. 33
16

znanostima, vjerovanjima, moralnosti, povijesti, matematici te magiji. Posjedovali su uvide u
astronomiju i astrologiju, fizionomiju biljaka, anatomiju ljudi i životinja. Za druide se
smatralo da su izravni posrednici bogova neba i bogova munja , odnosno posrednici između
svijeta bogova i svijeta ljudi, a za velikih godišnjih svečanosti vjerovalo se da uspostavljaju
obredne veze s drugim svijetom – svijetom mrtvih.
Druidizam - svetkovine, vjerovanja, običaji
Druidi su danas rasprostranjeni na širokom geografskom području, a međusobno su
povezani redovitim biltenima, web stranicama i elektroničkom poštom, dok su drugi pak
povezani za određena mjesta koja su štovali njihovi predci poput Stonehenge-a ili
Glastonbury-a 33 gdje se redovito okupljaju.
U nekim stvarima se vrlo malo razlikuju od wiccana; slave iste godišnje svečanosti
(solsticije i ekvinocije te Imbolc, Beltain, Lughnasad i Samhain) jedino što ih ritualno
drugačije izvode; magija je u pozadini, dok su pjesma i glazba u prvom planu. Sve svečanosti
se obično odvijaju u krugovima, a rituali započinju pozdravom pojedine strane svijeta (istok -
jug – zapad - sjever) 34 . Pri tom su druidi obično obučeni u bijelu odjeću.
Za razliku od wiccana, koji obrede vrše u poprilično zatvorenom i više-manje
intimnom krugu ljudi sličnih svjetonazora, druidi svoje svetkovine izvode javno, tako da su
njihova okupljanja i svečanosti na neki način i turistička, ali i novinarska atrakcija, te često
znaju biti popraćena i u hrvatskim medijima. Jedna od najvećih i najpoznatijih svetkovina je
ona u vrijeme ljetnog solsticija koja se održava u Stonehenge-u.
Slika 5: Proslava ljetnog solsticija 35 Slika 6: Proslava ljetnog solsticija 2012. 36
33 Partridge, str. 278
34 Isto
35 Izvor: http://blog.stonehenge-stone-circle.co.uk
17

3. Ciljevi istraživanja i osnovne hipoteze
Primarni cilj istraživanja bio je dobiti osnovni uvid u stavove građana Republike
Hrvatske prema suvremenom poganstvu kroz njihove asocijacije te uopće izmjeriti koliko su
građani upoznati s oblicima suvremenog poganstva koji u zapadnjačkoj kulturi pokazuju
neprestani rast kako u broju sljedbenika, tako i po broju država koje i službeno priznaju te
religijske oblike.
Dodatni cilj bio je uvidjeti ima li među građanima onih koji se izjašnjavaju kao
pogani, odnosno onih koji otvoreno i javno prakticiraju neki moderni religijski oblik, poput
scijentologije, sotonizma i sl. Budući da je Hrvatska isključivo katolička zemlja, jedan od
ciljeva je bio dobiti uvid koliku ulogu ima religija u životu građana, te općenite stavove prema
religiji i vjeri.
Obzirom na navedene ciljeve postavljene su sljedeće hipoteze:
1. Građani imaju negativnu percepciju i stavove prema suvremenom poganstvu
2. Građani Republike Hrvatske imaju relativno nizak stupanj poznavanja modernih
religijskih oblika, s time da najviše prepoznaju sotonizam, scijentologiju i kabalu
3. Religija i vjera imaju veliki značaj i ulogu kod Hrvata
4. Mali je i beznačajni udio građana koji će otvoreno priznati da prakticiraju neki oblik
suvremenog poganstva
3.1. Metodologija istraživanja
Istraživanje je provedeno koristeći metodu telefonskog intervjua, tzv CATI 37 metodu u
siječnju 2012. godine na nacionalno-reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske
starijih od 15 godina. Kućanstvo je birano slučajnim odabirom fiksnog telefonskog broja iz
kompjutorski generirane baze telefonskih brojeva. Telefonski brojevi su birani automatskim
biranjem po slučaju, a kako bi se ujedno osigurao i slučajan odabir ispitanika unutar samog
kućanstva, ispitanik je biran metodom rođendanskog ključa; ispitanik je bio osoba starija od
15 godina, koja je među osobama koje su u trenutku poziva bile prisutne, posljednja imala
rođendan.
Ograničenje slučajnom odabiru ispitanika, kao i činjenici da svaka osoba starija od 15
godina ima jednaku vjerojatnost da bude obuhvaćena ovim istraživanjem, je što su pozivani
36 Izvor: http://www.dailymail.co.uk
37 Computer Assisted Telephone Interviewing
18

isključivo fiksni telefonski brojevi. Na taj način su isključeni oni građani koji u svojem
kućanstvu nemaju fiksnu liniju, već samo mobilni telefon 38 .
U cilju da se ostvari nacionalno-reprezentativni uzorak, postavljen je kvotni uzorak
obzirom na spol, dob, regiju i veličinu naselja. Kako bi se osigurao da se u uzorku obuhvate
sve razine obrazovanja, određene su i dodatne neformalne (tzv. „soft“) kvote po obrazovanju,
odnosno stručnoj spremi ispitanika.
Udjeli pojedinih socio-demografskih skupina (kvote), određene su prema rezultatima
popisa stanovništva Republike Hrvatske iz 2001. godine.
Ispitanici su, ovisno o županiji u kojoj žive, svrstani u 6 regija:
1. Regija Zagreb, koju čine Grad Zagreb i Zagrebačka županija
2. Sjeverna Hrvatska u koju ulaze ispitanici iz Varaždinske, Međimurske, Krapinskozagorske,
Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske te Virovitičko-podravske
županije
3. Slavonija, odnosno ispitanici iz Požeško-slavonske, Brodsko-posavske, Osječkobaranjske
i Vukovarsko-srijemske županije
4. Regija Lika, Kordun i Banija koju čine tri županije: Karlovačka, Sisačko-moslavačka
te Ličko-senjska
5. Regija Istra, Gorski kotar i
Hrvatsko primorje u koju ulaze
stanovnici Istarske i Primorskogoranske
županije
6. Dalmacija koja se sastoji od
sljedećih županija: Zadarske,
Šibensko-kninske, Splitskodalmatinske,
te Dubrovačkoneretvanske
Slika 7: sastav regija – izvor: Hendal
Osim regije, uzorak je također bio stratificiran po veličini naselja, na sljedeći način:
naselja do 2.000 stanovnika, 2.001 do 10.000 stanovnika, 10.001 do 100.000 stanovnika te
gradovi veći od 100.000 stanovnika.
38 Oko 5% kućanstva, uglavnom iz urbanih područja; Izvor: Hendal d.o.o., istraživanje iz svibnja 2011.
19

3.2. Ostvarena struktura uzorka po socio-demografskim obilježjima
Tablica 1: Ostvarena struktura uzorka po regiji i veličini naselja.
N %
Regija
Veličina naselja
Zagreb 199 24,5
Sjeverna Hrvatska 140 17,2
Slavonija 146 18,0
Lika, Kordun, Banija 73 9,0
Istra, Gorski kotar, Hrvatsko primorje 96 11,8
Dalmacija 158 19,5
Do 2.000 stanovnika 327 40,3
2.001-10.000 stanovnika 126 15,5
10.001-100.000 stanovnika 165 20,3
Više od 100.001 194 23,9
Tablica 2: Ostvarena struktura uzorka po spolu, dobi i stupnju obrazovanja.
Spol
Dobna skupina
Obrazovanje
N %
Muški 388 47,8
Ženski 424 52,2
15-24 113 13,9
25-34 124 15,3
35-44 147 18,1
45-54 150 18,5
55-64 117 14,4
65+ 161 19,8
Bez školske spreme, nezavršena osnovna škola 26 3,2
Završena osnovna škola 295 36,3
Završena srednja škola 385 47,4
Viša škola, fakultet (+ mr., dr .) 106 13,1
20

4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Sva pitanja iz upitnika prikazana su na skupnim rezultatima (rezultatima dobivenim na
ukupnom uzorku ispitanika).
Dodatno su svi rezultati križani po demografskim varijablama (regija i veličina
naselja, te spol, dob i obrazovanje ispitanika), pojedini rezultati su prikazani grafički ili u
tablicama, dok su ostale statistički značajne razlike navedene i interpretirane u tekstu.
Sve statistički značajne razlike izračunate su uz 5% rizika (p

4.1. Općenito poznavanje religija
Na samom početku upitnika, građani Republike Hrvatske stariji od 15 godina su uvodno
priupitani koje sve religije poznaju 39 . Pitanje je bilo spontano, drugim riječima, ispitanicima
nisu nuđeni odgovori, već su ih sami navodili po dosjećanju.
Grafikon 1: Spontano dosjećanje religijskih oblika. Baza: svi ispitanici (N=812)
Spontano navođenje religija
%
0 20 40 60 80 100
Kršćanstvo
Katoličanstvo
Islam
Pravoslavlje
Budizam
Hinduizam
Judaizam
Protestantizam
Jehovini svjedoci
Neka druga
Bez odgovora
2,1
2,5
21,3
19,5
19,2
11,2
33,5
72,8
62,6
57,6
55,0
Statistički značajno više; p

4.1.1. Općenito poznavanje religija – socio-demografske razlike
Križanjem ukupnih rezultata obzirom na mjesto stanovanja, odnosno po regiji
utvrđene su sljedeće statistički značajne razlike:
Tablica 3: Spontano dosjećanje religijskih oblika – regionalne razlike
Zagreb
Spontano navođenje religija - regionalne razlike
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun,
Banija
Istra, Gorski
kotar, Primorje
Dalmacija
Kršćanstvo 72,3 75,5 71,2 69,9 73,4 73,4
Katoličanstvo 64,4 52,5 63,7 72,6 63,8 62,7
Islam (Muslimani) 58,4 54,0 52,1 64,4 56,4 62,7
Pravoslavlje 52,0 49,6 52,1 68,5 58,5 58,2
Budizam 36,1 31,7 23,3 39,7 36,2 36,7
Hinduizam 20,3 16,5 19,2 23,3 28,7 23,4
Judaizam (Židovska religija) 23,3 13,7 15,1 24,7 20,2 20,9
Protestantizam 22,8 10,8 19,2 23,3 22,3 18,4
Jehovini svjedoci 10,4 5,8 10,3 17,8 14,9 12,7
Neka druga 7,9 5,8 4,1 1,4 2,1 2,5
Statistički značajno manje od...; p

Usporedbom rezultata obzirom na veličinu naselja, općenito je vidljivo da ispitanici iz
većih i najvećih gradova (gradovi veći od 10.001 stanovnika) imaju znatno veću razinu
svjesnosti te na postavljeno pitanje navode mnogo više religijskih oblika od ispitanika iz
manjih gradova i ruralnih područja.
Tablica 4: Spontano dosjećanje religijskih oblika – razlike obzirom na veličinu naselja
Spontano navođenje religija - razlike obzirom na veličinu naselja
do 2.000 2.001-10.000 10.001-100.000 100.000+
Kršćanstvo 71,0 75,6 74,8 72,2
Katoličanstvo 59,6 53,5 67,5 69,2
Islam (Muslimani) 57,7 49,6 62,6 58,6
Pravoslavlje 54,3 49,6 59,5 56,1
Budizam 27,8 24,4 41,7 41,9
Hinduizam 15,7 20,5 28,2 25,3
Judaizam (Židovska religija) 13,9 15,0 28,2 24,2
Protestantizam 14,8 17,3 22,1 25,3
Jehovini svjedoci 8,3 10,2 14,1 14,1
Neka druga 4,0 5,5 1,2 7,6
Statistički značajno manje od...; p

Pregled po spolu pokazuje da se muškarci spontano dosjećaju više vrsta religija, nego
žene. Kao što se može vidjeti iz tablice 5, muškarci statistički značajno više navode islam,
pravoslavlje, budizam, hinduizam, judaizam, protestantizam te Jehovine svjedoke.
Tablica 5: Spontano dosjećanje religijskih oblika – razlike obzirom na spol
Spontano navođenje religija - razlike po spolu
Muškarci
Žene
Kršćanstvo 75,8 70,4
Katoličanstvo 65,7 60,0
Islam (Muslimani) 63,0 53,4
Pravoslavlje 60,4 50,8
Budizam 38,2 29,8
Hinduizam 26,7 17,0
Judaizam (Židovska religija) 24,0 15,9
Protestantizam 23,1 16,1
Jehovini svjedoci 13,6 9,3
Neka druga 5,0 4,2
Statistički značajno više nego žene; p

• Najstariji građani, ali i građani u dobi od 15-24 te od 35-44 u statistički značajno
manjem postotku navode dominantnu religiju Republike Hrvatske (katoličanstvo) u
odnosu na ispitanike između 45 i 54 godina. Dobna skupina 45-54 godine također u
mnogo većem postotku se dosjećaju Jehovinih svjedoka u usporedbi s mladima (15-34
godine) te najstarijima (65+)
• Isto tako, najstariji ispitanici (65+) se u značajno manjem udjelu dosjećaju islama,
budizma i hinduizma, nego građani mlađi do 55 godina starosti, te judaizma u odnosu
na ispitanike u dobi od 15-34 i 45-64 godina.
• Pravoslavlje znatno više navode srednje dobne skupina 35-54 u odnosu na najmlađu
(15-24), ali i najstariju dobnu skupinu.
• Ispitanici od 25-34 godine imaju veću spontanu svjesnost za protestantizam u
usporedbi s najstarijim građanima.
Pregled rezultat po stupnju obrazovanja građana otkriva nam statistički značajno nižu
razinu navođenja religijskih oblika među ispitanicima nižeg stupnja obrazovanja – završena
osnovna škola.
Tablica 7: Spontano dosjećanje religijskih oblika – razlike po obrazovanju
Spontano navođenje religija - razlike po obrazovnim strukturama
Nezavršena
osnovna škola*
Završena osnovna
škola
Završena srednja
škola
Viša škola, fakultet
Kršćanstvo 74,1 72,9 71,3 77,6
Katoličanstvo 55,6 63,1 62,7 62,6
Islam (Muslimani) 59,3 52,2 61,9 57,0
Pravoslavlje 44,4 52,5 57,2 57,0
Budizam 11,1 23,1 40,2 43,9
Hinduizam 14,8 15,3 22,7 34,6
Judaizam (Židovska religija) 11,1 12,5 22,5 29,9
Protestantizam 14,8 15,6 20,9 24,3
Jehovini svjedoci 14,8 8,1 12,8 13,1
Neka druga 11,1 2,7 5,0 6,5
* Mali udio osoba bez formalnog obrazovanja (n=27) - rezultati su indikativni te stoga nisu interpretirani
Statistički značajno manje od...; p

• Građani najvišeg stupnja obrazovanja (u kojeg su uključeni magistri i doktori
znanosti) u statistički značajno većem postotku navode hinduizam, nego niže
obrazovne strukture.
• Islama se dosjećaju više osobe srednjoškolske spreme, nego osobe sa završenom
osnovnom školom.
• Sve obrazovne strukture u jednakom omjeru (bez statistički značajnih razlika) navode
dominantnu religiju Republike Hrvatske, katoličanstvo, ali i kršćanstvo te pripadnike,
kako sami sebe nazivaju, jedine prave kršćanske crkve - Jehovine svjedoke.
27

4.2. Poznavanje novih religijskih oblika – spontano navođenje
Cilj sljedećeg pitanja bio je dobiti uvid koliko ljudi uopće imaju znanja o novim
religijskim pokretima 41 .
Grafikon 2: Poznavanje novih religijskih oblika. Baza: svi ispitanici (N=812)
Grafikon 3: Spontano navođenje novih religijskih pokreta. Baza: ispitanici koji su naveli neki religijski oblik,
N=93
Poznavanje novih religijskih oblika
Da
12%
Spontano navođenje novih religijskih
pokreta
0 10 20 30 40 % 50
Ne
88%
Scijentologija
Jehovini svjedoci
29,0
29,0
Kabala
10,8
New Age
4,3
Budizam
4,3
Adventisti, subotari
Hinduizam
4,3
4,3
Statistički značajno više; p

Regija
Veličina naselja
spomenulo je po 4% građana. Po 3% ispitanika navelo je baptiste i šintoizam, dok je indijskog
gurua Sai Babu 43 te općenito sekte spomenulo 2% ispitanika.
4.2.1. Spontano navođenje novih religijskih oblika – socio-demografske razlike
Kada usporedimo rezultate dvije varijable dosjećanja novih religijskih oblika – oni
koji nisu spomenuli niti jednu religiju i onih koji su naveli (pa makar pogrešno) neki novi
religijski oblik – i križamo po regiji i veličini naselja ispitanika, iskaču dva podatka:
Grafikon 4: Spontano dosjećanje novih religijskih oblika – regionalne razlike i razlike po veličini naselja
Dosjećanje novih religijskih oblika
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Zagreb
80,7
19,3
Sjeverna Hrvatska
94,2
5,8
Slavonija
90,4
9,6
Lika, Kordun, Banija
91,8
8,2
Istra, Gorski kotar, Primorje
91,5
8,5
Dalmacija
88,6
11,4
do 2.000
92,3
7,7
2.001-10.000
91,3
8,7
10.001-100.000
88,3
11,7
100.000+
80,8
19,2
Ne navode niti jedan religijski oblik
Navode barem jedan religijski oblik
Statistički značajno više od…; p

Spol
Dob
Stupanj obrazovanja
• Isto tako, stanovnici najvećih gradova Republike Hrvatske, odnosno gradova s više od
100.000 stanovnika imaju znatno veću svjesnost, nego stanovnici gradova veličine do
10.000 stanovnika.
Usporedbom demografskih karakteristika obzirom na spol, dob i obrazovanje, uočeno je
sljedeće:
Grafikon 5: Spontano dosjećanje novih religijskih oblika – razlike po spolu i dobi i stupnju obrazovanja
ispitanika
Dosjećanje novih religijskih oblika
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Muški
89,4
10,6
Ženski
15-24 godina
25-34 godina
35-44 godina
87,9
89,4
81,3
86,4
12,1
10,6
18,7
13,6
45-54 godina
55-64 godina
65 godina i više
Nezavršena osnovna škola*
87,5
91,2
94,5
96,3
12,5
8,8
5,5
3,7
Završena osnovna škola
Završena srednja škola
Viša škola, fakultet
85,9
81,3
93,9
14,1
18,7
6,1
Ne navode niti jedan religijski oblik
Navode barem jedan religijski oblik
* Mali udio osoba bez formalnog obrazovanja (n=27)- rezultati su indikativni te stoga nisu interpretirani
Statistički značajno više od…; p

dosjećanja je u korelaciji s godinama ispitanika: razina spontanog dosjećanja pada s
porastom godina
• Osobe s osnovnoškolskim obrazovanjem imaju značajno lošiju razinu dosjećanja od
osoba sa srednjom i višom/visokom stručnom spremom
4.3. Poznavanje novih religijskih oblika – potaknuto dosjećanje
U sljedećem pitanju od ispitanika se tražilo da navedu za koje su religijske oblike oni
osobno čuli 44 . Na listi koja im se čitala nalazilo se 12 religijskih oblika: asatru, crkva
ujedinjenja, druidizam, kabala, neopoganstvo, rastafarijanizam, scijentologija, sotonizam,
spiritizam, šamanizam, Wicca te dodatno suvremeno vještičarstvo. Svakom ispitaniku su se
pročitali navedeni religijski oblici, a kako bi se osiguralo nasumični poredak, lista religijskih
oblika se rotirala 45 od ispitanika do ispitanika.
Grafikon 6: Potaknuto dosjećanje religijskih oblika. Baza: svi ispitanici (N=812)
Potaknuto dosjećanje religijskih oblika
0 20 40 60 80 % 100
Sotonizam
Spiritizam
Šamanizam
Kabala
Scijentologija
Crkva ujedinjenja
Druidizam
Neopoganstvo
Suvremeno vještičarstvo
Asatru
Rastafarijanizam
Wicca
Niti jedna
23,2
20,9
20,7
20,2
12,4
12,2
6,9
22,7
67,2
48,2
44,8
41,9
40,5
Statistički značajno više; p

Sotonizam je spomenut kod statistički najznačajnijeg broja ispitanika (67%). Ispitanici se
u podjednako dosjećaju spiritizma, šamanizma, kabale i scijentologije, koje poznaje nešto
manje od polovine građana Republike Hrvatske, te statistički značajno više nego crkve
ujedinjenja, druidizma, neopoganstva te suvremenog vještičarstva kojih se pak dosjeća tek
jedna petina ispitanika. S Wiccom je upoznato značajno najmanje građana – tek 7% njih
potvrdno odgovara da su čuli za taj religijski oblik.
4.3.1. Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – socio-demografske razlike
Pregledom poznavanja pojedinih novih religijskih oblika po mjestu stanovanja već je
na prvi pogled vidljivo se da je razina upoznatosti s barem nekim religijskim oblikom veća u
regijama Zagreb i Dalmacija nego u Lici, Kordunu i Baniji.
Tablica 8: Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – regionalne razlike
Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika - regionalne razlike
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun,
Banija
Istra, Gorski
kotar, Primorje
Dalmacija
Sotonizam 73,8 64,7 64,4 58,9 67,0 67,7
Spiritizam 52,0 40,3 44,5 41,1 53,2 53,8
Šamanizam 52,0 38,1 32,9 50,7 42,6 51,3
Kabala 52,5 31,7 32,9 45,2 34,0 48,7
Scijentologija 52,0 35,3 30,1 30,1 41,5 44,3
Crkva ujedinjenja 25,2 23,7 24,0 20,5 19,1 22,8
Druidizam 24,8 20,9 15,8 15,1 24,5 21,5
Neopoganstvo 24,3 15,8 15,1 23,3 18,1 25,9
Suvremeno vještičarstvo 19,8 15,1 13,7 16,4 26,6 29,1
Asatru 14,4 11,5 9,6 4,1 12,8 17,1
Rastafarijanizam 15,8 9,4 5,5 13,7 16,0 13,3
Wicca 8,9 6,5 6,2 4,1 5,3 7,6
Niti jedna 17,8 25,9 24,7 31,5 23,4 19,6
Statistički značajno manje od...; p

Sjeverne Hrvatske, ali i sa scijentologijom u usporedbi sa stanovnicima Slavonije te
Like, Korduna i Banije.
• Druidizma se češće dosjećaju stanovnici regije Zagreb nego Slavonci. Zagrepčani, ali i
Dalmatinci u značajno većem omjeru raspoznaju pojam neopoganstvo od stanovnika
Sjeverne Hrvatske i Slavonije, dok je poznavanje suvremenog vještičarstva veće u
Dalmaciji i Istri, Primorju i Gorskom kotaru nego u ostalim regijama (osim Zagreba).
• Asatru češće prepoznaju stanovnici Zagreba i okolice i Dalmatinci nego Slavonci.
• Slavonci su značajno manje upoznati s rastafarijanizmom nego stanovnici ostalih
regija (osim Sjeverne Hrvatske).
Kada analiziramo razlike obzirom na veličinu mjesta stanovanja, vidljivo je da stanovnici
najmanjih naselja Republike Hrvatske (do 2.000 stanovnika) su znatno manje upoznati s
nekim novim religijskim oblikom nego stanovnici gradova većih od 10.000 stanovnika.
Tablica 9: Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – razlike obzirom na veličinu naselja
Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika - razlike obzirom na veličinu naselja
do 2.000 2.001-10.000 10.001-100.000 100.000+
Sotonizam 63,0 60,6 71,8 74,7
Spiritizam 38,0 43,3 57,7 60,1
Šamanizam 35,8 43,3 54,6 52,5
Kabala 30,2 37,0 56,4 52,0
Scijentologija 31,8 33,1 47,2 54,0
Crkva ujedinjenja 21,3 17,3 28,8 25,3
Druidizam 15,1 18,1 27,6 26,8
Neopoganstvo 18,2 17,3 22,7 25,3
Suvremeno vještičarstvo 16,7 17,3 26,4 22,7
Asatru 9,9 14,2 12,9 15,2
Rastafarijanizam 7,7 8,7 17,8 17,2
Wicca 5,9 5,5 8,0 8,6
Niti jedna 29,0 24,4 16,0 16,7
Statistički značajno manje od...; p

• U odnosu na stanovnike manjih gradova i naselja (do 10.000 stanovnika), stanovnici
gradova većih od 10.000 stanovnika u značajno većem postotku se na spomen
dosjećaju sotonizma, spiritizma, kabale, scijentologije te rastafarijanizma.
• Stanovnici gradova ujedno pokazuju veću razinu poznavanja druidizma i šamanizma
nego stanovnici najmanjih naselja (do 2.000 stanovnika). Stanovnici najmanjih naselja
ujedno imaju i nižu razinu poznavanja pojma suvremeno vještičarstvo nego građani iz
naselja od 10.001-100.000 stanovnika.
• Razina svjesnosti za crkvu ujedinjenja veća je u gradovima i naseljima s 10.001-
100.000 nego u gradovima s 2.001-10.000 stanovnika.
Pregled po spolu iz tablice 10 pokazuje veću razinu upoznatosti muškaraca nego žena
kada je u pitanju šamanizam, scijentologija, crkva ujedinjenja i rastafarijanizam. Kod ostalih
religijskih oblika nisu ustanovljene statistički značajne razlike.
Tablica 10: Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – razlike obzirom na spol
Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika - razlike po
spolu
Muškarci
Žene
Sotonizam 67,7 66,9
Spiritizam 50,4 46,4
Šamanizam 50,4 40,4
Kabala 43,2 40,8
Scijentologija 45,1 36,9
Crkva ujedinjenja 26,5 20,5
Druidizam 23,7 18,8
Neopoganstvo 20,9 20,5
Suvremeno vještičarstvo 18,9 21,2
Asatru 12,8 12,1
Rastafarijanizam 15,6 9,5
Wicca 8,1 6,0
Niti jedna 19,5 25,2
Statistički značajno više nego žene; p

Razlike u poznavanju novih religijskih oblika obzirom na dobnu skupinu ispitanika
pokazuju sličan rezultat kao i kod općenitog navođenja religijskih oblika (1. pitanje); mlađi
građani imaju veću razinu svjesnosti i upoznatosti s novim religijskim oblicima nego stariji.
Kao što je vidljivo iz niže tablice razina upoznatosti barem s jednim oblikom veća je kod
građana u dobi od 15-44 godine, nego među starijim stanovništvom Republike Hrvatske
(stariji od 45 godina).
Tablica 11: Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – razlike obzirom na dobnu skupinu ispitanika
Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika - razlike po dobnim skupinama
15-24 godina 25-34 godina 35-44 godina 45-54 godina 55-64 godina
65 godina i
više
Sotonizam 77,0 77,2 78,9 63,8 65,8 46,6
Spiritizam 55,8 56,9 56,5 47,4 38,6 36,2
Šamanizam 46,9 58,5 55,1 44,7 39,5 27,6
Kabala 39,8 61,0 51,7 38,2 32,5 30,1
Scijentologija 50,4 57,7 49,7 42,1 27,2 20,2
Crkva ujedinjenja 22,1 33,3 27,9 17,1 19,3 20,2
Druidizam 19,5 28,5 22,4 22,4 18,4 15,3
Neopoganstvo 22,1 28,5 27,2 17,8 18,4 12,3
Suvremeno vještičarstvo 20,4 25,2 23,8 19,7 17,5 15,3
Asatru 13,3 16,3 15,0 11,8 11,4 8,0
Rastafarijanizam 14,2 20,3 13,6 13,8 9,6 3,7
Wicca 8,0 8,9 8,8 7,2 5,3 3,7
Niti jedna 10,6 10,6 10,2 23,7 32,5 43,6
Statistički značajno manje od...; p

• Wicca su podjednako spomenule sve dobne skupine (nisu utvrđene statistički značajne
razlike).
Kada uspoređujemo rezultate poznavanja pojedinih novih religijskih oblika obzirom
na stupanj obrazovanja, vidljivo je da razina poznavanja pojedinog oblika raste s porastom
obrazovnog stupnja ispitanika. Drugim riječima, ispitanici sa završenom osnovnom školom
imaju značajno najnižu razinu poznavanja – čak 1/3 njih nije čula niti za jedan od navedenih
religijskih oblika.
Tablica 12: Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika – razlike po obrazovanju
Potaknuto dosjećanje novih religijskih oblika - razlike po obrazovnim strukturama
Nezavršena
osnovna škola*
Završena osnovna
škola
Završena srednja
škola
Viša škola, fakultet
Sotonizam 29,6 54,9 75,2 82,2
Spiritizam 14,8 36,3 52,7 72,9
Kabala 18,5 24,1 49,1 71,0
Šamanizam 18,5 33,9 47,8 71,0
Scijentologija 18,5 26,8 44,6 69,2
Druidizam 11,1 13,9 21,7 40,2
Suvremeno vještičarstvo 11,1 14,2 22,2 31,8
Crkva ujedinjenja 7,4 23,4 22,7 28,0
Neopoganstvo 7,4 14,9 24,3 27,1
Rastafarijanizam 11,1 6,4 13,1 25,2
Asatru 7,4 8,5 14,1 18,7
Wicca 3,7 5,1 7,6 10,3
Niti jedna 70,4 33,9 15,7 4,7
* Mali udio osoba bez formalnog obrazovanja (n=27) - rezultati su indikativni te stoga nisu interpretirani
Statistički značajno manje od...; p

4.4. Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“
Osim što je cilj istraživanja bio utvrditi stupanj upoznati s pojedinim religijskim oblicima,
s naglaskom (naravno) na poganske oblike, dodatni cilj bio je i utvrditi koje sve asocijacije
ispitanici imaju na pojam suvremeno poganstvo 46 .
Pitanje je bilo postavljeno kao pitanje otvorenog tipa, odnosno, odgovori građana su
upisivani identično kako su ih ispitanici naveli. Nakon što su podatci prikupljeni, odgovori
ispitanika su svrstani u kategorije koje su formirane ovisno o učestalosti ponavljana istog ili
značenjem sličnih odgovora.
Grafikon 7: Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“. Baza: svi ispitanici (N=812)
Asocijacije na pojam suvremeno poganstvo
Ispitanici bez
asocijacija ili
odgovora
51%
Ispitanici s
asocijacijom
49%
Iz gornjeg grafičkog prikaza vidljivo je da polovina građana nema nikakvu
pretpostavku ili asocijaciju na pojam „suvremeno poganstvo“.
46 Pitanje je glasilo: Što vam sve pada na pamet, odnosno koje asocijacije imate, kada čujete pojam ”suvremeno
poganstvo”? Molim Vas navedite sve čega ste se sjetili.
37

Regija
Veličina naselja
4.4.1. Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“ – socio-demografske razlike
Usporedbom ispitanika po demografskim varijablama – regiji i veličini naselja,
vidljivo je da građani iz Like, Korduna i Banije, kao i građani koji žive u naseljima do 2.000
stanovnika u statistički značajno većem postotku nemaju nikakve asocijacije na navedeni
pojam od ispitanika iz Zagreba i Dalmacije te stanovnika naselja većih od 10.000 stanovnika.
Grafikon 8: Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“ – regionalne razlike i razlike po veličini naselja
Asocijacije na pojam suvremeno poganstvo
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Zagreb
46,0
54,0
Sjeverna Hrvatska
59,0
41,0
Slavonija
56,2
43,8
Lika, Kordun, Banija
53,4
46,6
Istra, Gorski kotar, Primorje
54,3
45,7
Dalmacija
40,5
59,5
do 2.000
54,6
45,4
2.001-10.000
57,5
42,5
10.001-100.000
46,6
53,4
100.000+
42,9
57,1
Ispitanici bez asocijacija ili odgovora
Ispitanici s asocijacijom
Statistički značajno više od…; p

Spol
Dob
Stupanj obrazovanja
Uz navedene regionalne razlike, odnosno razlike po veličini mjesta stanovanja,
vidljive su razlike i po dobnim skupinama kao i po stupnju obrazovanja ispitanika prikazane u
grafikonu 9:
Grafikon 9: Asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“ – razlike po spolu i dobi i stupnju obrazovanja
ispitanika
Asocijacije na pojam suvremeno poganstvo
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Muški
48,7
51,3
Ženski
15-24 godina
25-34 godina
35-44 godina
52,1
57,5
45,5
40,8
47,9
42,5
54,5
59,2
45-54 godina
55-64 godina
65 godina i više
Nezavršena osnovna škola*
46,7
51,8
61,3
51,9
53,3
48,2
38,7
48,1
Završena osnovna škola
Završena srednja škola
48,8
59,7
51,2
40,3
Viša škola, fakultet
31,8
68,2
Ispitanici bez asocijacija ili odgovora
Ispitanici s asocijacijom
* Mali udio osoba bez formalnog obrazovanja (n=27) - rezultati su indikativni te stoga nisu interpretirani
Statistički značajno više od…; p

4.5. Spomenute asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“
Grafikon 10: Spomenute asocijacije na pojam „suvremeno poganstvo“. Baza: ispitanici koji su naveli neku
asocijaciju (N=401)
Asocijacije na pojam suvremeno poganstvo
Nešto loše, loš čovjek
Zlo, zločesto
Nevjernici, bezboštvo, grijeh
Pogani, poganstvo
Nenormalno, bolesno, nemoralno
Nešto moderno, današnja situacija, okruženje
Sotona, vrag
Ostale negativne asocijacije
Kriminal, korupcija, poroci
Ružno, užas
Magija, okultno, vračanje
Glupost, izmišljotina
Povratak starim religijama, vrijednostima
Nešto mračno, crno
Neznanje, primitivizam
Političari, vlast
Ne sviđa mi se, izaziva loše emocije
Vjera u više bogova, objekte
Materijalizam, potrošačko društvo
Nova religija, vjera
Vještice
Nešto drugo
0 10 20 % 30
20,7
15,0
9,0
7,7
7,2
6,0
4,7
4,7
4,5
4,2
4,0
3,7
3,0
2,7
2,7
2,5
2,2
Statistički značajno najviše; p

S druge strane, 6% građana Republike Hrvatske pojam „suvremeno poganstvo“ asocira na
modernu, suvremenu pojavu i današnje okruženje, pri čemu se može pretpostaviti da su se
prilikom davanja odgovora fokusirali na riječ „suvremeno“, dok 1% građana navodi da je
riječ o novoj religiji, vjeri.
Pregled po demografskim varijablama ne otkriva mnogo statistički značajnih razlika,
no ono što se svakako može istaknuti je činjenica da žene značajno više nego muškarci
navode „ružno, užas“, „ne sviđa mi se, izaziva loše emocije“¸ ali i „nova religija, vjera“.
Osim toga, vidljivo je da ispitanici s višim ili visokim stupnjem obrazovanja znatno više nego
ispitanici s nižem stupnjem obrazovanja navode asocijacije „pogani, poganstvo“, „povratak
starim religijama, vrijednostima“ te da je riječ o vjeri u više bogova ili objekata.
41

4.6. Religioznost Hrvata: važnost religije, vjere
Kako bi se bolje razumjeli dobiveni podaci vezano uz poznavanje suvremenih religijskih
oblika, kao i same asocijacije koje građani Republike Hrvatske imaju na pojam „suvremeno
poganstvo“, dodatno su postavljena pitanja o njihovim osobnim stavovima prema religiji, kao
i prakticiranju religije.
Ispitanici su pitani koliko je njima osobno važna religija 47 .
Grafikon 11: Važnost religije. Baza: svi ispitanici (N=812)
Koliko vam je važna religija, vjera?
50
Važna mi je
70,0%
40
36,7
33,3
30
%
20
Nije mi važna
9,9%
17,0
10
6,2
3,7
3,2
0
Izrazito nevažna Donekle nevažna
Neutralno - niti
važna niti
nevažna
Donekle važna Izrazito važna Odbija odgovoriti
Većina građana navela je da im religija, odnosno vjera predstavlja važan dio života;
70% ispitanika navodi da im je religija/vjera vrlo ili donekle važna, dok 10% kaže da im je
religija/vjera potpuno ili donekle nevažna. 17% građana ima neutralan stav te izjavljuje da niti
im je religija/vjera važna, niti im je nevažna.
47 Pitanje je glasilo: Koliko je Vama osobno važna religija, odnosno vjera? Molim Vas dajte svoj odgovor na
skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači izrazito nevažna, 2 donekle nevažna, 3 neutralno – niti važna, niti nevažna, 4
donekle važna, a 5 izrazito važna.
42

4.6.1. Religioznost Hrvata: važnost religije, vjere – socio-demografske razlike
Građanima iz Zagreba i Zagrebačke županije, kao i ispitanicima iz Sjeverne Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije je religija/vjera izrazito važnija nego ispitanicima iz Istre, Gorskog
kotara i Hrvatskog primorja.
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun,
Banija
Istra, Gorski
kotar, Primorje
Dalmacija
Izrazito nevažna 7,4 7,2 3,4 5,5 11,7 3,2
Donekle nevažna 6,4 0,0 2,7 5,5 6,4 1,9
Neutralno - niti važna niti
nevažna
Tablica 13: Važnost religije, vjere – regionalne razlike
Važnost religije/vjere - regionalne razlike
14,4 22,3 11,6 17,8 28,7 13,3
Donekle važna 35,1 34,5 42,5 34,2 33,0 38,6
Izrazito važna 31,7 35,3 37,7 30,1 18,1 39,9
Odbija odgovoriti 5,0 0,7 2,1 6,8 2,1 3,2
Statistički značajno manje od...; p

Kao što je vidljivo iz tablice 15, žene u statistički značajno većem omjeru nego
muškarci izjavljuju da im je religija/vjera izrazito važna, dok muškarci znatno češće odbijaju
odgovoriti na ovo pitanje.
Tablica 15: Važnost religije, vjere – razlike obzirom na spol
Važnost religije/vjere - razlike po spolu
Muškarci
Žene
Izrazito nevažna 7,5 5,1
Donekle nevažna 5,0 2,6
Neutralno - niti važna niti
nevažna
19,5 15,0
Donekle važna 38,2 35,5
Izrazito važna 24,8 40,0
Odbija odgovoriti 5,0 1,8
Statistički značajno više od...; p

Ispitanici s višim ili visokim stupnjem obrazovanja u značajno većem udjelu nego
ispitanici nižeg obrazovnog statusa navode da im je religija donekle ili izrazito nevažna
(tablica 17).
Tablica 17: Važnost religije, vjere – razlike obzirom na obrazovanje ispitanika
Nezavršena
osnovna škola*
Završena osnovna
škola
Završena srednja
škola
Viša škola, fakultet
Izrazito nevažna 7,4 4,4 5,5 13,1
Donekle nevažna 0,0 2,4 3,1 10,3
Neutralno - niti važna niti
nevažna
Važnost religije/vjere - razlike po obrazovnim strukturama
11,1 15,3 18,3 18,7
Donekle važna 37,0 39,0 37,1 29,0
Izrazito važna 40,7 34,9 33,4 26,2
Odbija odgovoriti 3,7 4,1 2,6 2,8
* Mali udio osoba bez formalnog obrazovanja (n=27) - rezultati su indikativni te stoga nisu interpretirani
Statistički značajno manje od...; p

4.7. Religioznost Hrvata: stav prema religiji, vjeri
Osim direktnog pitanja „koliko vam je važna religija/vjera“, jedan od načina uvida u
važnost religije u svakodnevnom živote te same religioznosti je i kroz propitivanje stavova
prema religiji/vjeri. Ispitanici su upitani da se uz samoprocjenu 48 smjeste na jednu od
navedenih tvrdnji 49 .
Rezultati na ukupnom uzorku pokazuju da 41% građana starijih od 15 godina za sebe
izjavljuju da su uvjereni vjernici te da prihvaćaju sve što uči njihova vjera. Nešto više od
jedne trećine građana (točnije 36%) navodi da su religiozni, iako ne prihvaćaju u potpunosti
sav nauk vjere. Udio ove dvije skupine je podjednak u populaciji - nema statistički značajne
razlike u broju onih koji su apsolutni vjernici i oni koji unatoč tome što su religiozni ne
prihvaćaju neke dijelove vjere/religije.
Grafikon 12: Odnos prema religiji. Baza: svi ispitanici (N=812)
Odnos prema religiji, vjeri
50
40
41,0
36,1
30
%
20
10
0
Uvjereni sam
vjernik(ica) i
prihvaćam sve
što moja vjera
uči
Religiozan(a)
sam premda ne
prihvaćam sve
što moja vjera
uči
6,9
Dosta
razmišljam o
tome, ali nisam
na čistu
vjerujem li ili ne
2,8
Prema religiji
sam
ravnodušan(a)
7,1
Nisam
religiozan(a)
iako nemam
ništa protiv
religije
1,4
Nisam
religiozan(a) i
protivnik(ica)
sam religije
4,7
Odbija
odgovoriti
Statistički značajno najviše; p

Također je jednak broj onih koji dosta razmišljaju o religiji, ali nisu na čistu vjeruju li
ili ne te onih koji kažu da nisu religiozni iako nemaju ništa protiv religije (po 7% građana
smjestilo je svoj stav na svaku od navedenih izjava). Najmanje je onih koji kažu da su
ravnodušni prema religiji (3%), odnosno onih koji izjavljuju da nisu religiozni i da su ujedno i
protivnici religije (1% građana). 5% građana odbilo je dati odgovor na ovo pitanje.
4.7.1. Religioznost Hrvata: stav prema religiji, vjeri – socio-demografske razlike
Regionalne razlike pokazuju da se Slavonci u značajno većem postotku nego ispitanici
iz regije Zagreb, Like, Korduna i Banije te Istre s Gorskim kotarom i Primorjem izjašnjavaju
kao uvjereni vjernici koji prihvaćaju nauk vjere.
Uvjereni sam vjernik(ica) i
prihvaćam sve što moja vjera uči
Religiozan(a) sam premda ne
prihvaćam sve što moja vjera uči
Dosta razmišljam o tome, ali
nisam na čistu vjerujem li ili ne
Zagreb
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun,
Banija
Istra, Gorski
kotar, Primorje
Dalmacija
38,6 44,6 52,7 32,9 24,5 43,7
32,2 40,3 34,2 35,6 40,4 36,7
7,4 4,3 5,5 5,5 9,6 8,9
Prema religiji sam ravnodušan(a) 4,5 3,6 4,1 1,4 1,1 0,6
Nisam religiozan(a) iako nemam
ništa protiv religije
Nisam religiozan(a) i
protivnik(ica) sam religije
Tablica 18: Odnos prema religiji – regionalne razlike
Odnos prema religiji - regionalne razlike
8,9 4,3 1,4 12,3 14,9 5,7
1,5 1,4 0,0 2,7 4,3 0,0
Odbija odgovoriti 6,9 1,4 2,1 9,6 5,3 4,4
Statistički značajno manje od...; p

Uvjereni sam vjernik(ica) i
prihvaćam sve što moja vjera uči
Religiozan(a) sam premda ne
prihvaćam sve što moja vjera uči
Dosta razmišljam o tome, ali
nisam na čistu vjerujem li ili ne
do 2.000 2.001-10.000 10.001-100.000 100.000+
46,3 44,1 34,4 35,9
34,0 36,2 43,6 33,3
5,9 4,7 6,1 10,6
Prema religiji sam ravnodušan(a) 2,8 2,4 0,6 5,1
Nisam religiozan(a) iako nemam
ništa protiv religije
Nisam religiozan(a) i
protivnik(ica) sam religije
Tablica 19: Odnos prema religiji – razlike obzirom na veličinu naselja
Odnos prema religiji - razlike obzirom na veličinu naselja
6,5 5,5 8,6 8,1
1,5 0,8 1,8 1,0
Odbija odgovoriti 3,1 6,3 4,9 6,1
Statistički značajno manje od...; p

Nema mnogo razlika u stavovima prema religiji kada promatramo odgovore po
dobnim skupinama.
Tablica 21: Odnos prema religiji – razlike obzirom na dobnu skupinu ispitanika
Uvjereni sam vjernik(ica) i
prihvaćam sve što moja vjera uči
Religiozan(a) sam premda ne
prihvaćam sve što moja vjera uči
Dosta razmišljam o tome, ali
nisam na čistu vjerujem li ili ne
Odnos prema religiji - razlike po dobnim skupinama
15-24 godina 25-34 godina 35-44 godina 45-54 godina 55-64 godina
65 godina i
više
38,9 39,8 36,1 43,4 40,4 46,0
38,1 35,0 44,9 34,2 34,2 30,7
8,8 7,3 8,2 5,9 6,1 5,5
Prema religiji sam ravnodušan(a) 1,8 2,4 2,7 3,3 3,5 3,1
Nisam religiozan(a) iako nemam
ništa protiv religije
Nisam religiozan(a) i
protivnik(ica) sam religije
8,8 8,9 2,7 7,9 8,8 6,7
0,0 1,6 1,4 0,7 1,8 2,5
Odbija odgovoriti 3,5 4,9 4,1 4,6 5,3 5,5
Statistički značajno manje od...; p

Kada pak uzmemo u obzir stupanj obrazovanja ispitanika te kroz tu varijablu se
proučavaju osobni stavovi građana prema religiji, vidljivo je da su ispitanici s višim i visokim
stupnjem obrazovanja značajno manje uvjereni vjernici koji u potpunosti prihvaćaju nauk
vjere nego ispitanici s nižim – srednjim ili osnovnim – stupnjem obrazovanja. Razlika u
potpunom prihvaćanju religije i nauka vjere je također značajna i između ove dvije skupine;
ispitanici sa osnovnoškolskim obrazovanjem u većoj mjeri „beskompromisno“ prihvaćaju
nauk vjere nego ispitanici sa srednjim stupnjem obrazovanja.
Ove razlike u apsolutnom prihvaćanju religije proizlaze iz nekoliko stvari:
• Visokoobrazovani značajno više nego građani s osnovnoškolskim i srednjoškolskim
obrazovanjem razmišljaju o religiji, no nisu na čistom vjeruju li ili ne.
• Visokoobrazovani također znatno više, dok građani s osnovnim obrazovanjem znatno
manje nego ostale obrazovne strukture izjavljuju da nisu religiozni, ali da nemaju ništa
protiv religije.
• Ispitanici s osnovnoškolskim obrazovanjem tek u udjelu od 0,3% izjavljuju da su
protivnici religije, što je značajno manje nego udio među visokoobrazovanima (3%).
50

4.8. Religioznost Hrvata: prakticiranje religije, vjere
koliko često.
Cilj sljedećeg seta pitanja bio je dobiti uvid koliki udio građana prakticira religiju 50 te
Grafikon 13: Prakticiranje religije. Baza: svi ispitanici (N=812)
Prakticirate li religiju?
Ne
14%
Da
86%
Iz grafikona 13 vidljivo je da 86% građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina
prakticira religiju, dok 14% ne prakticira religiju, odnosno ne moli i ne posjećuje religijske
institucije poput crkve i džamije.
4.8.1. Religioznost Hrvata: prakticiranje religije, vjere – socio-demografske razlike
Građani iz Sjeverne Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te građani iz naselja do 10.000
stanovnika u značajno većoj mjeri prakticiraju religiju nego građani iz Zagreba i Zagrebačke
županije, Istre, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja te najvećih gradova Republike Hrvatske
s više od 100.000 stanovnika.
50 Pitanje je glasilo: Prakticirate li vi osobno religiju, odnosno da se molite i/ili posjećujete religijske ustanove,
poput crkve, džamije i sl.?
51

Regija
Veličina naselja
Grafikon 14. Prakticiranje religije – regionalne razlike i razlike po veličini naselja
Prakticiranje religije
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Zagreb
80,2
19,8
Sjeverna Hrvatska
92,8
7,2
Slavonija
91,8
8,2
Lika, Kordun, Banija
83,6
16,4
Istra, Gorski kotar, Primorje
73,4
26,6
Dalmacija
89,2
10,8
do 2.000
90,4
9,6
2.001-10.000
88,2
11,8
10.001-100.000
83,4
16,6
100.000+
78,3
21,7
Prakticiraju religiju
Ne prakticiraju religiju
Statistički značajno više od…; p

Spol
Dob
Stupanj obrazovanja
Grafikon 15: Prakticiranje religije – razlike po spolu i dobi i stupnju obrazovanja ispitanika
Prakticiranje religije
0% 20% 40% 60% 80% 100%
Muški
80,8
19,2
Ženski
89,6
10,4
15-24 godina
85,8
14,2
25-34 godina
82,9
17,1
35-44 godina
92,5
7,5
45-54 godina
84,2
15,8
55-64 godina
86,8
13,2
65 godina i više
82,2
17,8
Nezavršena osnovna škola*
92,6
7,4
Završena osnovna škola
91,2
8,8
Završena srednja škola
85,1
14,9
Viša škola, fakultet
71,0
Prakticiraju religiju
29,0
Ne prakticiraju religiju
Statistički značajno više od…; p

4.9. Religioznost Hrvata: učestalost prakticiranja religije, vjere
Kako bi se dobila potpunija slika o religioznosti Hrvata, ispitanike koji su na
prethodnom pitanju odgovorili da prakticiraju religiju, odnosno da mole i/ili posjećuju
religijske institucije smo dodatno pitali koliko često prakticiraju religiju 51 .
Kao što se može vidjeti iz donjeg prikaza, među ispitanicima koji prakticiraju religiju
podjednaki je broj onih koji svakodnevno mole i/ili odlaze u crkvu, džamiju i sl.; onih koji to
čine jednom tjedno, par puta mjesečno kao i onih koji aktivno prakticiraju religiju samo o
većim blagdanima – nema statistički značajne razlike u broju ispitanika koji su naveli
navedene odgovore.
Grafikon 16: Učestalost prakticiranja religije. Baza:ispitanici koji prakticiraju religiju (n=696)
50
Učestalost prakticiranja religije, vjere
40
30
%
20
23,0
25,7
20,1 21,0
10
7,8
2,4
0
Svaki dan
Nekoliko puta
tjedno
Jednom tjedno
Par puta
mjesečno
Samo o većim
blagdanima
Odbija
odgovoriti
Najmanje je onih koji prakticiraju religiju nekoliko puta tjedno (8%), dok 2%
ispitanika je odbilo dati odgovor na ovo pitanje.
51 Pitanje je glasilo: Koliko često prakticirate religiju?
54

4.9.1. Religioznost Hrvata: učestalost prakticiranja religije, vjere – sociodemografske
razlike
Križanjem rezultata po mjestu stanovanja ispitanika koji prakticiraju religiju pokazuje
da ispitanike iz Istre, Gorskog kotara i Hrvatskog primorja možemo u statistički značajno
većoj mjeri smatrati prigodnim vjernicima – vjernicima koji mole i/ili posjećuju crkvu i slične
institucije samo o većim blagdanima – nego ispitanike iz ostalih regija. Broj prigodnih
vjernika također je veći u Lici, Kordunu i Baniji nego u Sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji.
Tablica 23: Učestalost prakticiranja religije – regionalne razlike
Zagreb
Učestalost prakticiranja religije - regionalne razlike
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun,
Banija
Istra, Gorski
kotar, Primorje
Dalmacija
Svaki dan 22,2 26,4 25,4 21,3 15,9 22,7
Nekoliko puta tjedno 6,2 7,8 10,4 8,2 5,8 7,8
Jednom tjedno 25,9 24,8 31,3 19,7 18,8 27,0
Par puta mjesečno 19,8 23,3 18,7 19,7 15,9 21,3
Samo o većim blagdanima 22,2 14,7 13,4 27,9 42,0 19,1
Odbija odgovoriti 3,7 3,1 0,7 3,3 1,4 2,1
Statistički značajno manje od...; p

Najstarija dobna skupina ispitanika (65 ili više godina) značajno češće prakticiraju
religiju - svakodnevno mole ili odlaze u institucije - nego mlađe dobne skupine (15-64 godina
starosti) koje u većem udjelu odgovaraju da prakticiraju religiju nekoliko puta mjesečno (15-
44 godina) i o većim blagdanima (15-64 godine).
Tablica 25: Učestalost prakticiranja religije – razlike obzirom na dobnu skupinu ispitanika
Učestalost prakticiranja religije - razlike po dobnim skupinama
15-24 godina 25-34 godina 35-44 godina 45-54 godina 55-64 godina
65 godina i
više
Svaki dan 5,2 19,6 22,8 21,9 24,2 38,8
Nekoliko puta tjedno 9,3 5,9 4,4 10,2 8,1 9,0
Jednom tjedno 27,8 23,5 26,5 25,0 23,2 27,6
Par puta mjesečno 25,8 25,5 22,1 19,5 17,2 12,7
Samo o većim blagdanima 27,8 24,5 22,8 20,3 23,2 10,4
Odbija odgovoriti 4,1 1,0 1,5 3,1 4,0 1,5
Statistički značajno manje od...; p

4.10. Religioznost Hrvata: dominantne religije u Republici Hrvatskoj
Posljednje, no ne i najmanje važno pitanje koje je postavljeno ispitanicima bilo je u što
oni osobno vjeruju 52 .
Grafikon 17: Dominantne religije u Hrvatskoj. Baza:ispitanici koji prakticiraju religiju (n=812)
100
Koju religiju prakticirate, u što vjerujete?
%
80
60
40
81,9
Statistički značajno više; p

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u populaciji svih građana Republike
Hrvatske je 86% katolika; 5% se izjašnjava kao ateisti, agnostici ili skeptici, dok se 0,06%
izjašnjava kao pripadnici istočnjačkih religija te dodatnih 0,06% kao pripadnici ostalih
religija, pokreta i svjetonazora 55 . Možemo tek pretpostaviti, da bi u tom malom udjelu
građana od 0,06% 56 mogli pronaći osobe koje otvoreno prakticiraju neki oblik suvremenog
poganstva.
4.10.1. Religioznost Hrvata: dominantne religije u Republici Hrvatskoj – sociodemografske
razlike
Regionalne razlike otkrivaju da je udio katolika značajno veći na području Sjeverne
Hrvatske i Slavonije te u najmanjim naseljima (do 2.000 stanovnika) nego na području
Zagreba, Like, Korduna i Banije te Istre s Gorskim kotarom i Hrvatskim primorjem te u
najvećim gradovima Republike Hrvatske (gradovima većim od sto tisuća stanovnika).
Tablica 27: Dominantne religije u Hrvatskoj – regionalne razlike
Zagreb
Religija u Hrvatskoj - regionalne razlike
Sjeverna
Hrvatska
Slavonija
Lika, Kordun,
Banija
Istra, Gorski
kotar, Primorje
Dalmacija
Katoličanstvo (katolik) 79,2 91,4 87,7 69,9 70,2 84,2
Pravoslavlje 1,0 2,2 2,7 4,1 1,1 1,3
Islam (Musliman) 0,0 0,0 0,0 1,4 1,1 1,3
Jehovini svjedoci 0,5 0,0 0,0 1,4 0,0 0,0
Evangelizam 0,0 0,0 0,0 1,4 0,0 0,0
Kršćanstvo 1,5 1,4 0,0 0,0 0,0 1,9
New Age 0,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ne prakticiram religiju; agnostik 7,9 3,6 4,1 6,8 14,9 2,5
Odbija odgovoriti 9,4 1,4 5,5 15,1 12,8 8,9
Statistički značajno manje od...; p

Tablica 28: Dominantne religije u Hrvatskoj – razlike obzirom na veličinu naselja
Religija u Hrvatskoj - razlike obzirom na veličinu naselja
do 2.000 2.001-10.000 10.001-100.000 100.000+
Katoličanstvo (katolik) 85,8 81,9 79,8 77,3
Pravoslavlje 2,5 1,6 1,8 1,0
Islam (Musliman) 0,6 0,8 0,6 0,0
Jehovini svjedoci 0,0 0,0 0,6 0,5
Evangelizam 0,3 0,0 0,0 0,0
Kršćanstvo 1,2 0,0 1,2 1,0
New Age 0,0 0,0 0,0 0,5
Ne prakticiram religiju; agnostik 4,9 5,5 6,1 8,6
Odbija odgovoriti 4,6 10,2 9,8 11,1
Statistički značajno manje od...; p

Tablica 30: Dominantne religije u Hrvatskoj – razlike obzirom na dobnu skupinu ispitanika
Religija u Hrvatskoj - razlike po dobnim skupinama
15-24 godina 25-34 godina 35-44 godina 45-54 godina 55-64 godina
65 godina i
više
Katoličanstvo (katolik) 81,4 80,5 86,4 81,6 84,2 77,9
Pravoslavlje 0,9 0,8 1,4 3,3 1,8 2,5
Islam (Musliman) 0,0 0,8 0,7 0,7 0,9 0,0
Jehovini svjedoci 0,0 0,0 0,0 0,0 0,9 0,6
Evangelizam 0,0 0,8 0,0 0,0 0,0 0,0
Kršćanstvo 0,0 2,4 1,4 2,0 0,0 0,0
New Age 0,9 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0
Ne prakticiram religiju; agnostik 6,2 5,7 2,7 6,6 7,0 8,6
Odbija odgovoriti 10,6 8,9 7,5 5,9 5,3 10,4
Religija u Hrvatskoj - razlike po obrazovnim strukturama
Nezavršena
osnovna škola*
Završena osnovna
škola
Završena srednja
škola
Viša škola, fakultet
Katoličanstvo (katolik) 77,8 85,1 83,0 70,1
Pravoslavlje 7,4 1,4 1,8 1,9
Islam (Musliman) 0,0 0,3 0,8 0,0
Jehovini svjedoci 0,0 0,0 0,5 0,0
Evangelizam 0,0 0,0 0,3 0,0
Kršćanstvo 3,7 0,0 1,3 1,9
New Age 0,0 0,0 0,3 0,0
Ne prakticiram religiju; agnostik 7,4 2,7 5,5 17,8
Odbija odgovoriti 3,7 10,5 6,5 8,4
* Mali udio osoba bez formalnog obrazovanja (n=27) - rezultati su indikativni te stoga nisu interpretirani
Statistički značajno manje od...; p

5. ZAKLJUČAK
Ovim radom dan je sažeti pregled pojma poganstvo: što je ono nekada
podrazumijevalo, što danas podrazumijeva i kako ga percipiraju hrvatski građani.
Poganstvo je općenito pojam kojim se, u doba širenja kršćanstva nazivalo stanovnike
sela, odnosno one koji nisu prihvatili tu religiju, te je stoga pojam dobio izrazito negativnu
konotaciju. Danas suvremeno poganstvo podrazumijeva nove religijske oblike, od kojih su
najpoznatije Wicca i druidizam. U svijetu ima sve veći broj pristaša i sljedbenika
(neo)poganskih religija, a neke od njih su i službeno priznate u pojedinim zemljama Zapada.
Kada je u pitanju Hrvatska, stavovi građana se više mogu prikloniti tradicionalnom gledištu –
„nešto loše, loš čovjek“ i „zlo, zločesto“ najčešće su asocijacije na taj pojam. Prilikom
pokretanja istraživanja, jedna od hipoteza je bila da građani imaju negativnu percepciju i
stavove prema suvremenom poganstvu, stoga možemo reći da je hipoteza potvrđena. Pri tom
ipak valja naglasiti da polovina građana nema nikakvu asocijaciju na navedeni pojam što je
relativno iznenađujući i neočekivani udio.
Rezultati istraživanja ujedno pokazuju da Hrvatski građani imaju nizak stupanj
poznavanja suvremenih poganskih religija, ali i drugih modernih religijskih oblika, pri čemu
je najmanje njih čulo za Wiccu. Osim sotonizma, za kojeg je čulo 2/3 građana, za ostale
oblike čulo je manje od polovine građana čime je potvrđena i druga hipoteza 57 .
Religija, odnosno vjera, ima važnu ulogu u životu prosječnog građanina Republike
Hrvatske – 77% građana su religiozni i u potpunosti ili donekle prihvaćaju nauk vjere, dok je
katoličanstvo dominantna religija. Od nekonvencionalnih religija, tek je jedna osoba izjavila
da prakticira new age što je svakako indikator da postoje ljudi koji prakticiraju nove religijske
oblike, pa tako i poganstvo. No valja naglasiti da osim što ih je općenito vrlo malo, još je
manje onih koji će to otvoreno i priznati.
57 Hipoteza: Građani Republike Hrvatske imaju relativno nizak stupanj poznavanja modernih religijskih oblika,
s time da najviše prepoznaju sotonizam, scijentologiju i kabalu
61

6. LITERATURA
Anić, Vladimir (2003) Veliki rječnik hrvatskoga jezika, Novi liber, Zagreb
Biblija (1976) Kršćanska sadašnjost, Zagreb.
Bedouelle, Guy (2004) Ilustrirana povijest crkve, Veliki izazovi, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb
Borovac, Ivanka (ur.) (1991) Vještice, vračevi i alkemičari, Mladinska knjiga Zagreb,
Zagreb
Cavendish, R., O. Ling, T. (1988) Mitologija, Mladinska knjiga, Ljubljana-Zagreb
Cunningham, Scott (2007) Wicca, a guide for the solitary practitioner, Llewllyn
Publications Woodbury, Minnesota
Faust, Viktoria (2000) Vještice: knjiga sjena, Zagrebačka naklada, Zagreb
Fouilloux, D.; Lauglois, A.; Le Moigné, A.; Spiess, F.; Thibault, M.; Trébuchon, R.
(1999) Rječnik biblijske kulture, AGM, Zagreb
Gardner, Gerard (2004) The meaning of Witchcraft, Red Wheel/Weiser, LLC, Boston
Grabner-Haider, Anton (1997) Praktični biblijski leksikon, Kršćanska sadašnjost, Zagreb
Hiller, Helmut (1989) Sve o praznovjerju, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb
Klaić, Bratoljub (2007) Rječnik stranih riječi, Školska knjiga, Zagreb
Leon-Dufour, Xavier (1988) Rječnik biblijske teologije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb
Levačić-Vidović, Zorka (2006) Biblijski leksikon i rodoslovlja, Impressum, Čakovec
Mandić, Oleg (1954) Od kulta lubanje do kršćanstva, Matica hrvatska, Zagreb
Mandić, Oleg, (1956) Kršćanstvo, Seljačka sloga, Zagreb
Michelet, Jules (2003) Vještica, Slovo, Zagreb
Partridge, Christopher (ur.) (2005) Enciklopedija novih religija: nove religijske sekte i
alternativni duhovni pokreti, Naklada Ljevak, Zagreb
Petersdorff, Egon von (2001) Demoni, vještice, spiritisti: sve o postojanju i djelovanju
mračnih sila, Verbum, Split
Starhawk (2000) Spiralni ples: preporod drevne religije Boginje, Liberata, Zagreb
Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb
Strmiska, M. F. (2005) Modern Paganism in World Cultures, ABC-Clio, Oxford, England
Squire, Charles (2005) Mitologija Kelta, Biblioteka Mitologica, Zagreb
Yamauchi, Edwin (1985) Svijet prvih kršćana, Duhovna stvarnost, Zagreb
62

Internetske stanice:
www.dzs.hr
http://zacat.gesis.org/webview/
www.europeanvaluesstudy.eu/
www.knjigasjenki.com
www.fantasy-hr.com
http://hr.wikipedia.org
http://en.wikipedia.org
www.dragon-witch.net
www.adherents.com
www.religioustolerance.org
blog.stonehenge-stone-circle.co.uk
www.dailymail.co.uk
63