Fojnička ahdnama

Download - Svjetlo riječi Download - Svjetlo riječi

svjetlorijeci.ba
from svjetlorijeci.ba More from this publisher
08.09.2015 Views

Posebni prilog Svjetla riječi – FOJNIČKA AHDNAMA Bilješke 1 »Il m’a paru opportun de présenter le système des institutions catholiques balkaniques, pratiquement inconnu dans l’historiographie européenne, et tout particulièrement les deux piliers de l’organisation des missions: l’activité commerciale de Raguse et la province franciscaine de Bosnie.« MOLNÁR 2007, str. 18. 2 Takav interpretativni obzor prevladava na pr. kod BUTURAC 1970. 3 O pojmovima Levant, levantinac i kolonija u značenju privilegiranih zapadnih naseobina u Osmanskom Carstvu SCHMITT 2005, str. 13-25. 4 BOJOVIĆ 1998, str. 19-20. 5 O ahd-nami kao kapitulaciji odnosno ugovoru između sultana i neislamskih partnera, bilo da se radilo o međudržavnim ugovorima ili pak ugovorima s neislamskim podanicima Osmanskog Carstva BOŠKOV 1979a, str. 279 bilj. 2; PAPP 2004, str. 54-55, 63, 77-89. 6 BOJOVIĆ 1998, str. 145-169. 7 Svečane vladarske povelje ispisane na pergamentu i zapečaćene zlatnim pečatom. 8 BOJOVIĆ 1998, str. 190; PAPP 2004, str. 66-67. 9 FORETIĆ 1980, I, str. 119-120. 10 BOJOVIĆ 1998, str. 183-189 br. 1-3 u franc. prijevodu s bibliografskim podacima i komentarom u bilješkama. 11 BOJOVIĆ 1998, str. 190-194 br. 4, franc. prijevod s komentarom. 12 Kritičko izdanje teksta NEDELJKOVIĆ 1970, str. 390-391; u franc. prijevodu BOJOVIĆ 1998, str.196-198 br. 6. 13 FORETIĆ 1980, I, str. 233-236; BOJOVIĆ 1998, str. 127. 14 BOJOVIĆ 1998, str. 123-125. MOLNÁR 2007, str. 210. O natezanju Dubrovčana oko beogradske kapele i carina s predstavnicima osmanske vlasti u Beogradu i Budimu 1627. i 1628. MOLNÁR 2007, str. 216-218, 317-318. U kooperaciji sa sultanskim namjesnicima u Bosanskom ejaletu dubrovačka je diplomacija uspijevala izigrati plaćanje harača Porti. Na taj način, prema procjeni MIOVIĆ 2008, str. 125 »u vremenu od 1703. do 1804. (kad su Dubrovčani platili posljednji harač), sultanovu su riznicu oštetili za otprilike 500.000 cekina«. 15 MOLNÁR 2007, str. 38 s navodima povijesne literature. 16 MOLNÁR 2007, str. 41-44. 17 MOLNÁR 2007, str. 71-73, 84-105. 18 JEUSSET 2008, str. 72-84. 19 O ideji i »nemarnom« odnosu europskih potentata prema križarskom ratu polovicom 15. st. prije svega XII. i XIII. knjiga djela Enea Silvio PICCOLOMINI, Papa PIO II: I commentarii. Dvojezično 2. izdanje (latinski original s talijanskim prijevodom) Luigi TOTARO Milano: Adelphi Edizioni 2004 (1. izdanje 1984). 20 BOŠKOV 1979b, str. 91-92. 21 O tome DŽAJA 1999, str. 179. 22 ASBOTH 1888, str. 441. 23 MATASOVIĆ 1930, str. 93/II. 24 ŠABANOVIĆ 1948, str. 200-208. Moderna analiza starosti papira na kojemu je ispisana Fojnička ahdnama potvrdila bi ili pak korigirala Šabanovićevu dataciju. 25 MANDIĆ 1971, str. 69-70. 26 JURIŠIĆ 1972, str. 199. 27 BOŠKOV 1979b, str. 93. 28 BOŠKOV 1979b, str. 102 i 103. 29 Ovaj je prijevod inačica prijevoda koji su načinjeni prema Šabanovićevoj rekonstrukciji Fojničke ahdname i objavljeni kod MANDIĆ 1971, str. 76 i JURIŠIĆ 1972, str. 192-193 te prijevoda BOŠKOV 1979b, str.94-100 uz oslonac i na njemački prijevod orijentalista Karla Binswangera kod DŽAJA 1984, str. 184. 30 Teksta u okruglim zagradama nema u rekonstruiranoj Ahdnami, a sadržan je u fermanu Bajazita II. iz 1483. g. 31 BOŠKOV 1979b, str. 90 i 93. 32 PAPP 2004, str. 66. 33 BOŠKOV 1979b, str. 96-97. 34 PAPP 2004, str. 66-78. 35 PAPP 2004, str. 64. 36 PAPP 2004; usp. MOLNÁR 2007, str. 84-87. 37 v. ORŠOLIĆ 2000. 38 Usp. PAPP 2004, str. 77, 83. 39 MOLNÁR 2007, str. 37. 40 MOLNÁR 2007, str. 58. 41 O tome aspektu DŽAJA 1999, str. 204-215. 42 KANUNI I KANUN-NAME [1957], str. 66, kurziv SMDž. 43 MOLNÁR 2007, str. 107, 178-179. 44 MOLNÁR 2007, str. 108. 45 O patronatskom pravu ugarskih kraljeva v. DŽAJA 1999, str. 195-203; MOLNÁR 2004, str. 191-194. 46 Kratki životopis Petra Cedulina koji je umro 1634. kao hvarski biskup HBL 2(1989), str. 612-613; o njegovoj vizitaciji MOLNÁR 2007, str. 109-111. 47 O Drakolicinu životopisu s novim arhivskim podacima i dovršiteljima njegove vizitacije MOLNÁR 2007, str. 111-119. 48 MOLNÁR 2007, str. 115. 49 MOLNÁR 2007, str. 119-121. 50 O plemićkoj obitelji Buća (Bucchia) v. HLB 2 (1989), str. 410-412. 51 MOLNÁR 2007, str. 122-124. 52 O tome MOLNÁR 2007, str. 126-132. 53 KAŠIĆ [2006]. 54 O životu i djelovanju Šimuna Matkovića MOLNÁR 2007, Index des noms de personnes: Matkovich, Simone, passim. 55 O crk vama, Dubrovčanima i franjevcima u Beogradu kroz 16. st. GLIŠIĆ 2008, str. 45-49. 56 O brojčanim podacima katolika u Beogradu kroz 17. st. ZIR- DUM 2006, str. 44. 57 Prema jednom podatku iz arhiva Propaganda de Fide beogradski biskup fra Matija Brnjaković je 30. siječnja 1680. izopćio »sve od dubrovačke kolonije ljude koi se nahode u našoj diocezi u Biogradu«. BUTURAC 1970, str. 145 bilj. 281. 58 O tome opširno MOLNÁR 2007, str. 148-163. 59 MOLNÁR 2007, str. 167-170. 60 O tome GLIŠIĆ 2008, str. 49-50. 61 Poglavlje pod naslovom La crise de la province franciscaine de Bοsnie MOLNÁR 2007, str. 257-283. 62 O Tomanoviću usp. ZIRDUM 2006, str. 46 bilj. 33. 63 MOLNÁR 2007, str. 332. U Hrvatskoj i Ugarskoj gregorijanski kalendar je službeno uveden 1587. BUTURAC 1970, str. 182-183. 64 MOLNÁR 2007, str. 332. 146. Nažalost od tih Matkovićevih papira nije ništa sačuvano, da bi se mogao ocijeniti karakter tih privilegija. 65 MOLNÁR 2007, str. 320-327; DŽAJA 1999, str. 169. 66 Tako na primjer dr. fra Rastislav Drljić u svom govoru prigodom »Komemoracije 500-godišnjice Ahdname sultana Mehmeda el- Fatiha II na Milodraževu 28. V 1963.« u: Dobri Pastir. Glasilo katoličkih svećenika SR Bosne i Hercegovine, god. 13-14, sv. 1-4, Sarajevo 1964, str. 335-339; usp. str.413-414. 67 GAVRANOVIĆ 1935, str. 124. 68 Tako profesor teologije i predsjednik Hrvatskog kulturnog društva NAPREDAK dr. Franjo Topić u: Večernji list od 23. VIII. 2001, str. 8. 69 Tako profesor teologije dr. Tomo Vukšić u: Crk va na kamenu, prosinac 2003, str. 11 i ponovno u: Još jedna kap, Mostar 2005, str. 16 (Biblioteka Crk ve na kamenu, knjiga br. 91). 14 srpanj-kolovoz 2012.

Izbor iz literature ASBOTH 1888, Johann von: Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, Wien. BOJOVIĆ 1998, Boško I.: Raguse (Dubrovnik) et l’Empire Ottoman (1430-1520). Les actes imperiaux Ottomans en vieux-serbe du Murad II à Selim Ier, Paris (= Textes. Documents. Études sur le monde Byzantin, Néohelénique et Balkanique 3.). BOŠKOV 1979a, Vančo: Ahd-nama Murata III stanovnicima Bara iz 1575. godine, u: Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, str. 279-285. BOŠKOV 1979b, Vančo: Pitanje autentičnosti Fojničke ahd-name Mehmeda II iz 1463. godine, u: Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, str. 87-105. BUTURAC 1970, Josip: Katolička crk va u Slavoniji za turskoga vladanja, Zagreb: Krš ćanska sadašnjost (= Analecta Croatica Christiana 1.). DŽAJA 1984, Srećko M.: Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase 1463-1804, München: R. Olbenborug Verlag (= Südosteuropäische Arbeiten 80). DŽAJA 1999, Srećko M.: Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.-1804. Mostar: ZIRAL. FORETIĆ 1980, I-II, Vinko: Povijest Dubrovnika do 1808, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske. GAVRANOVIĆ 1935, Berislav: Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine, Beograd. GLIŠIĆ 2008, Katarina: Franjevačke građevine u Beogradu do 1739. godine, u: Bosna Franciscana 29, Sarajevo 2008, str. 43-59. HBL = Hrvatski biografski leksikon A-Ko, 1-7(1983-2009), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. JEUSSET 2008, Gwenolé: Sveti Franjo i sultan, Sarajevo – Zagreb [Naslov originala: Saint François et le Sultan, Paris: Albin Michel 2006] JOVANOVIĆ 2009, Zoran M.: Prilog istoriji Franjevačkog reda u Beogradu ili o franjevačkom samostanu do 1521. godine, u: Bosna Franciscana 30, Sarajevo 2009, str. 71-80. JURIŠIĆ 1972, fra Karlo: Katolička crk va na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, Zagreb (= Krš ćanska sadašnjost. Analecta Croatica Christiana III). KANUNI I KANUN-NAME [1957] za Bosanski, Hercegovački, Zvornički, Kliški. Crnogorski i Skadarski sandžak. Branislav ĐURĐEV et alii, Sarajevo (= Orijentalni institut u Sarajevu. Monumenta Turcica historiam Slavorum Meridionalium illustrantia I/I,1). KAŠIĆ [2006], Bartol: Autobiografija Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku (1575.- 1625.) Zagreb: Školska knjiga. MANDIĆ 1971, Dominik: Autentičnost Ahd-name Mehmeda II. b. h. franjevcima, u: Radovi Hrvatskog povijesnog instituta u Rimu, sv. 3-4, str. 61-90. MATASOVIĆ 1930, Josip: Fojnička regesta (Primljeno na skupu Akademije Filozofskih i Društvenih Nauka 6 VI 1927.), u: Spomenik Srpske Kraljevske Akademije 67, drugi razred 53, str. 61-103. – NB. Uvodna rasprva uz publikaciju dokumenata pod naslovom Regesta Fojnicensia. Acta Turcica, Bosnensia et Latina, str. 103-432. MIOVIĆ 2008, Vesna: Dubrovačka republika u spisima namjesnika Bosanskog ejaleta i Hercegovačkog sandžaka s analitičkim inventarom bujruldija (1643 – 1807) serije Acta Turcarum Državnog arhiva u Dubrovniku, Dubrovnik: Ogranak Matice hrvatske Dubrovnik; Državni arhiv u Dubrovniku; Istorijski arhiv Sarajevo; Kantonalni arhiv Travnik. MOLNÁR 2004, Antal: Relations between the Holy See and Hungary during the Otoman Domination of the Country, u : ZOMBORI 2004, str. 191-225. – NB. Sažetak monografije MOLNÁR 2007. MOLNÁR 2007, Antal: Le Saint-Siège, Raguse et les missions catholiques de la Hongrie Ottomane 1572-1647, Rome-Budapest (= Bibliotheca Academiae Hungariae – Roma Studia I). NEDELJKOVIĆ 1970, Branislav: Dubrovačko-turski ugovor od 23. oktobra 1458. godine, u: Zbornik Filozofskog fakulteta Beograd 11/1 (Spomenica Jorja Tadića), str. 363-392. ORŠOLIĆ 2000, Marko: Ahdnama – standardno pravo ili neponovljivi privilegij, u: Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u povodu 500. obljetnice smrti Fra Anđela Zvizdovića, Sarajevo, 16. i 17. listopada 1998, str. 145-149. PAPP 2004, Sándor: Hungary and the Ottoman Empire (From the Beginnings to 1540), u: ZOMBORI 2004, str. 37-89. SCHMITT 2005, Oliver Jens: Levantiner. Lebenswelten und Identitäten einer ethnokonfessionellen Gruppe im osmanischen Reich im „langen 19. Jahrhundert“, München: R. Oldenbourg Verlag (= Südosteuropäische Arbeiten 122.). ŠABANOVIĆ 1949, Hazim: Turski dokumenti u Bosni iz druge polovine XV stoljeća, u: Istorisko-pravni zbornk Pravnog fakulteta u Sarajevu 1/2, str. 175-208. ZIRDUM 2006, Andrija: Djelovanje bosanskih franjevaca u Beogradu u XVI. I XVII. stoljeću, u: Bosna Franciscana 24, Sarajevo 2006, str. 40-58. ZOMBORI 2004, István (ed.): Fight against the Turk in Central-Europe in the First Half of the 16th Century, Budapest . [Tekst objavljen u: Bosna franciscana 31, Sarajevo 2009, str. 103-128. i u: Franjevački samostan u Gučoj Gori. Zbornik radova sa znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori održanog 25. i 26. rujna 2009. u Gučoj Gori, Guča Gora – Sarajevo 2010, str. 153-180.]

Izbor iz literature<br />

ASBOTH 1888, Johann von: Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, Wien.<br />

BOJOVIĆ 1998, Boško I.: Raguse (Dubrovnik) et l’Empire Ottoman (1430-1520). Les actes imperiaux Ottomans en vieux-serbe<br />

du Murad II à Selim Ier, Paris (= Textes. Documents. Études sur le monde Byzantin, Néohelénique et Balkanique 3.).<br />

BOŠKOV 1979a, Vančo: Ahd-nama Murata III stanovnicima Bara iz 1575. godine, u: Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine<br />

28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, str. 279-285.<br />

BOŠKOV 1979b, Vančo: Pitanje autentičnosti Fojničke ahd-name Mehmeda II iz 1463. godine, u: Godišnjak Društva istoričara<br />

Bosne i Hercegovine 28-30 (1977-1979), Sarajevo 1979, str. 87-105.<br />

BUTURAC 1970, Josip: Katolička crk va u Slavoniji za turskoga vladanja, Zagreb: Krš ćanska sadašnjost (= Analecta Croatica<br />

Christiana 1.).<br />

DŽAJA 1984, Srećko M.: Konfessionalität und Nationalität Bosniens und der Herzegowina. Voremanzipatorische Phase<br />

1463-1804, München: R. Olbenborug Verlag (= Südosteuropäische Arbeiten 80).<br />

DŽAJA 1999, Srećko M.: Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine. Predemancipacijsko razdoblje 1463.-1804.<br />

Mostar: ZIRAL.<br />

FORETIĆ 1980, I-II, Vinko: Povijest Dubrovnika do 1808, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.<br />

GAVRANOVIĆ 1935, Berislav: Uspostava redovite katoličke hijerarhije u Bosni i Hercegovini 1881 godine, Beograd.<br />

GLIŠIĆ 2008, Katarina: Franjevačke građevine u Beogradu do 1739. godine, u: Bosna Franciscana 29, Sarajevo 2008, str. 43-59.<br />

HBL = Hrvatski biografski leksikon A-Ko, 1-7(1983-2009), Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.<br />

JEUSSET 2008, Gwenolé: Sveti Franjo i sultan, Sarajevo – Zagreb [Naslov originala: Saint François et le Sultan, Paris: Albin<br />

Michel 2006]<br />

JOVANOVIĆ 2009, Zoran M.: Prilog istoriji Franjevačkog reda u Beogradu ili o franjevačkom samostanu do 1521. godine,<br />

u: Bosna Franciscana 30, Sarajevo 2009, str. 71-80.<br />

JURIŠIĆ 1972, fra Karlo: Katolička crk va na biokovsko-neretvanskom području u doba turske vladavine, Zagreb (= Krš ćanska<br />

sadašnjost. Analecta Croatica Christiana III).<br />

KANUNI I KANUN-NAME [1957] za Bosanski, Hercegovački, Zvornički, Kliški. Crnogorski i Skadarski sandžak. Branislav<br />

ĐURĐEV et alii, Sarajevo (= Orijentalni institut u Sarajevu. Monumenta Turcica historiam Slavorum Meridionalium<br />

illustrantia I/I,1).<br />

KAŠIĆ [2006], Bartol: Autobiografija Bartola Kašića u prijevodu i izvorniku (1575.- 1625.) Zagreb: Školska knjiga.<br />

MANDIĆ 1971, Dominik: Autentičnost Ahd-name Mehmeda II. b. h. franjevcima, u: Radovi Hrvatskog povijesnog instituta u<br />

Rimu, sv. 3-4, str. 61-90.<br />

MATASOVIĆ 1930, Josip: <strong>Fojnička</strong> regesta (Primljeno na skupu Akademije Filozofskih i Društvenih Nauka 6 VI 1927.),<br />

u: Spomenik Srpske Kraljevske Akademije 67, drugi razred 53, str. 61-103. – NB. Uvodna rasprva uz publikaciju dokumenata<br />

pod naslovom Regesta Fojnicensia. Acta Turcica, Bosnensia et Latina, str. 103-432.<br />

MIOVIĆ 2008, Vesna: Dubrovačka republika u spisima namjesnika Bosanskog ejaleta i Hercegovačkog sandžaka s analitičkim<br />

inventarom bujruldija (1643 – 1807) serije Acta Turcarum Državnog arhiva u Dubrovniku, Dubrovnik: Ogranak Matice<br />

hrvatske Dubrovnik; Državni arhiv u Dubrovniku; Istorijski arhiv Sarajevo; Kantonalni arhiv Travnik.<br />

MOLNÁR 2004, Antal: Relations between the Holy See and Hungary during the Otoman Domination of the Country,<br />

u : ZOMBORI 2004, str. 191-225. – NB. Sažetak monografije MOLNÁR 2007.<br />

MOLNÁR 2007, Antal: Le Saint-Siège, Raguse et les missions catholiques de la Hongrie Ottomane 1572-1647, Rome-Budapest<br />

(= Bibliotheca Academiae Hungariae – Roma Studia I).<br />

NEDELJKOVIĆ 1970, Branislav: Dubrovačko-turski ugovor od 23. oktobra 1458. godine, u: Zbornik Filozofskog fakulteta Beograd<br />

11/1 (Spomenica Jorja Tadića), str. 363-392.<br />

ORŠOLIĆ 2000, Marko: Ahdnama – standardno pravo ili neponovljivi privilegij, u: Zbornik radova sa Znanstvenog skupa u<br />

povodu 500. obljetnice smrti Fra Anđela Zvizdovića, Sarajevo, 16. i 17. listopada 1998, str. 145-149.<br />

PAPP 2004, Sándor: Hungary and the Ottoman Empire (From the Beginnings to 1540), u: ZOMBORI 2004, str. 37-89.<br />

SCHMITT 2005, Oliver Jens: Levantiner. Lebenswelten und Identitäten einer ethnokonfessionellen Gruppe im osmanischen<br />

Reich im „langen 19. Jahrhundert“, München: R. Oldenbourg Verlag (= Südosteuropäische Arbeiten 122.).<br />

ŠABANOVIĆ 1949, Hazim: Turski dokumenti u Bosni iz druge polovine XV stoljeća, u: Istorisko-pravni zbornk Pravnog fakulteta<br />

u Sarajevu 1/2, str. 175-208.<br />

ZIRDUM 2006, Andrija: Djelovanje bosanskih franjevaca u Beogradu u XVI. I XVII. stoljeću, u: Bosna Franciscana 24, Sarajevo<br />

2006, str. 40-58.<br />

ZOMBORI 2004, István (ed.): Fight against the Turk in Central-Europe in the First Half of the 16th Century, Budapest .<br />

[Tekst objavljen u: Bosna franciscana 31, Sarajevo 2009, str. 103-128. i u: Franjevački samostan u Gučoj Gori. Zbornik radova sa<br />

znanstvenog skupa u povodu 150. obljetnice samostana u Gučoj Gori održanog 25. i 26. rujna 2009. u Gučoj Gori, Guča Gora<br />

– Sarajevo 2010, str. 153-180.]

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!