NESTALI

nesreće u vezi s ratnim uvjetima života i sl.). Ovom problematikom
IDC će se baviti u narednim mjesecima i godinama.
Lista koju objavljujemo sadrži podatke o 7.762 osobe koje su
ubijene ili nestale u periodu 1991-1995. bilo na teritoriju Bosne i
Hercegovine ili izvan zemlje, a pripadale su hrvatskom nacionalnom
korpusu. Kao što se može vidjeti iz grafikona 1 i 2, u bazi
podataka se trenutno nalaze imena 96.749 građana. Od ukupnog
broja osoba evidentiranih kao ubijenih/poginulih ili nestalih njih
65,86% su Bošnjaci, 25,63% Srbi, 8,02% Hrvati i 0,49% osobe ostalih
nacionalnosti.
Grafikon broj 3 ilustrira vremensku dinamiku stradanja građana
Bosne i Hercegovine za svaku pojedinu godinu. Čak i površno
promatranje potvrđuje tezu o najintenzivnijem stradanju u prvim
mjesecima 1992. godine, dok je 1995. okončana stravičnim genocidom
nad Bošnjacima Srebrenice.
Prve grafikone nudimo vam kao dodatnu ilustraciju kako bi se
razumio kontekst i omogućile usporedbe. U nastavku smo se fokusirani
samo na analizu podataka koji se odnose na građane Bosne i
Hercegovine hrvatske nacionalnosti.
Kao što je vidljivo iz grafikona 4 i 5, najveći broj u odnosu na
ukupan broj stradalih odnosi se na 1993. godinu 45,33%, potom
1992. godinu 41,67%, na 1994. godinu se odnosi 6,24% i, konačno,
na 1995. godinu 4,59%. Za svega 1,49% osobe nismo mogli utvrditi
točan datum stradanja, dok se 0,68% ukupnog broja stradalih odnosi
na 1991. godinu.
Grafikoni 6, 7 i 8 odnose se na status lica u ratu (civil ili vojnik)
s tim da smo grafikonom 8 ponudili dodatno objašnjenje, jer osobe
koje su ubijene/poginule kao vojnici ne moraju nužno stradati
kao borci u borbenim aktivnostima. Naime, iz perspektive međunarodnog
humanitarnog prava, vojnici u borbenim akcijama nisu
Činilo mi se da je jedina šansa za uspjeh u našim naporima sadržana u opredjeljenju da striktno poštujemo
dva kriterija. Prvi je da su sve ubijene ili nestale lica u periodu 91-95. državljani, odnosno građani Bosne
i Hercegovine i drugi da se radi o ljudskim bićima čije je ubojstvo/pogibija uvijek i u svim okolnostima
neprebolna tragedija za njihove obitelji i da se spram te činjenice moramo odnositi s doličnim poštovanjem
zaštićene osobe, sve do trenutka dok su zarobljene ili ne sudjeluju
u borbenim djelovanjima. To znači da smo u istraživanju vodili računa
u kojim okolnostima je neki vojnik ubijen/poginuo. Kao što je
vidljivo, 72,28% svih stradalih imali su vojni status s tim da je njih
65,82% poginulo u borbenim djelovanjima. Od ukupnog broja na
civile otpada 27,72 % žrtava. Nužno je skrenuti pozornost da je najveći
broj civila ubijen 1992. godine a da je najviše vojnika poginulo
1993. godine (grafikon 6).
Iz grafikona 9 može se dodatno vidjeti dinamika stradanja civila
i vojnika za svaki mjesec pojedinačno tijekom 1992. godine, a iz
grafikona 10 je vidljivo da je od ukupnog broja stradalih u 1992.
godini njih 36,30% civila a 63,70% vojnika.
Na grafikonu 11 i 12 vidljiv je daljnji trend smanjenja broja civilnih
žrtava tijekom 1993. godine, odnosno porast broja stradalih
vojnika.
Tendencija smanjenja civilnih i vojnih stradanja nastavljena je i
u 1994. i 1995. godini što je vidljivo iz grafikona 13, 14, 15 i 16.
Kada je riječ o odnosu između broja ubijenih i nestalih osoba,
od ukupno 7.762 registrirane osobe njih 7.268 su smrtno stradali
i njihov identitet je utvrđen, dok se za 494 osobe još uvijek traga,
odnosno registrirane su kao nestale. Ovaj broj nestalih će se s vremenom
mijenjati, jer će mnoga lica biti pronađena i identificirana.
Nažalost, radi se uglavnom o osobama za koje je gotovo nemoguće
pretpostaviti da su žive, odnosno još uvijek se traga za posmrtnim
ostacima (grafikon 17 i 18).
U grafikonima 19 i 20 predstavljena je starosna struktura stradalnika.
Kao što je vidljivo, najveća koncentracija stradalnika je u
rasponu od 18. do 45. godine i oni čine 62,49% ukupnog broja ubijenih/poginulih
ili nestalih osoba. Nažalost, 171 ili 2,2% žrtava su
djeca. Za 814 lica nismo uspjeli saznati točan datum rođenja.
Kada je riječ o vojnim formacijama kojima su pripadale stradale
osobe, od ukupno 5610 poginulih/ubijenih vojnika njih 91,57% su
stradali kao pripadnici HV-HVO, 7,75% kao pripadnici ARBiH i
0,68% kao pripadnici JNA-VRS (grafikon 21 i 22).
U grafikonima 23, 24 i 25 se može vidjeti prostorna distribucija stradanja
s tim da grafikon 25 nudi dodatne informacije o odnosu civila
i vojnika po regijama stradanja. Iz svega je vidljivo da je najveći broj
stradanja u Centralnoj Bosni 38,57% i 21,97% Posavini. Interesantno
je istaknuti da je samo u Sarajevu i Pounju broj ubijenih civila veći od
broja poginulih/ubijenih vojnika. Da bismo što detaljnije ilustrirali
prostornu distribuciju stradanja, u prilogu vam nudimo i dodatnu
tablicu u kojoj su sadržani podaci o broju stradalih civila i vojnika u
svakoj pojedinoj regiji i općini (Tabela na str. 10). Treba naglasiti da
je gotovo zanemariva korelacija između mjesta stanovanja i mjesta
stradanja (grafikon 26), odnosno da su stradanja uglavnom vezana za
mjesto ili bližu regiju stanovanja (usporedi grafikon 23 i 26).
Spolna struktura stradalih sadržana je u grafikonima 27 i 28.
Od ukupnog broja stradalih žene čine 10,33%. Od ukupnog broja
stradalih žena njih 93,27% je stradalo kao civili a 6,73% kao vojnici
(grafikon 29 i 30). Od 802 stradale žene njih 80 je u kategoriji nestalih
(grafikon 31 i 32).
Podaci koje vam nudimo samo su dio sveobuhvatne dokumentacione
osnove Istraživačko dokumentacionog centra. Raspoloživi
prostor i forma časopisa nam ne dopuštaju da još opširnije i dublje
ulazimo u niz detalja vezanih za način i okolnosti stradanja pojedinih
osoba te niz drugih podataka vezanih za svaku osobu. Mi
ćemo se problemima žrtava vraćati ponovno kroz različite forme, a
prvenstveno tijesno surađujući s uredom tužitelja tijekom njihovih
aktivnosti na pripremi pojedinih slučajeva za procesuiranje osumnjičenih
počinitelja. Stoga ovom prilikom nudimo skraćeni prikazanalizu
podataka kako bismo vam pored popisa s imenima ponudili
i neke dodatne informacije kojima možete upotpuniti sliku o
razmjerima stradanja.
Zahvaljujući redakciji Svjetla riječi, mi vam nudimo listu koju
nikako ne smatramo apsolutno točnom i konačnom, a osobito ne
smatramo da nisu moguće promjene i dopune nedostajućih podataka.
Dapače, koristimo priliku pozvati vas da nam svojim informacijama
i svjedočenjima pomognete u upotpunjavanju svakog nedostajućeg
podatka, uvijek imajući u vidu da ne samo na nama leži
odgovornost traganja za što potpunijom istinom. Dio odgovornosti
nose obitelji, rodbina i prijatelji stradalnika. Vjerujemo, i tu poruku
želimo podijeliti s vama, da samo u mjeri u kojoj poštujemo žrtve,
bilo da su to naši srodnici, poznanici ili čak neznanci, bit ćemo u
stanju olakšati teret suočavanja prošlosti i razumjeti posljedice zastrašujućih
događaja iz naše ne tako davne prošlosti.
Sve one koji žele pomoći u dopuni podataka ili ispravcima eventualnih
nenamjernih pogrešaka pozivamo da se jave u redakciju
Svjetla riječi ili nama u Istraživačko dokumentacioni centar.
Mirsad TOKAČA, predsjednik IDC-a
kolovoz 2008. 5