Studija lokacije

Studija lokacije - Opština Tivat Studija lokacije - Opština Tivat

opstinativat.com
from opstinativat.com More from this publisher
06.09.2015 Views

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23” STRATEŠKA STUDIJA 4.8.7 Postojeće stanje zelenila Studija lokacije „Tivat – centar“ obuhvaća prostor koji se proteže sjeveroistočnim dijelom obale Tivatskog zaljeva, te obuhvaća morsku rivu uz „Pinu“ s pristaništem, potez izgrađene obale sa šetnicom i kupalištem, zatim uvalu Kalimanj s marinom, neuređenu uvalu uz naseljsku strukturu Belane koja se proteže sve do zaštićenog lokaliteta Župa, te područje stare ciglane, naseljsku strukturu Bonići sa sportskom dvoranom i servisnu zonu Kukuljina. Postojeća morska riva uz "Pinu" s pristaništem je u vrlo dobrom stanju i predstavlja vrijedan otvoreni prostor s nizom ugostiteljskih sadržaja. Prostor je hortikulturno uređen s drvoredom palmi, kanarskih datula (Phoenix canariensis) u visokom uzgojnom stadiju i odličnom stanju, te travnjakom i cvjetnim gredicama uz koje su postavljene i klupice. Slika 2. Drvored palmi na rivi Na rivu se nadovezuje izbetonirana obalna šetnica s šljunčanom plažom ispred hotela „Palma“ koja se nastavlja u uvalu Kalimanj s marinom. U toj je uvali uređena manja parkovna površina koja je gotovo u potpunosti zasađena visokim grmovima oleandra (Nerium oleander). Park presjeca šetnica uz koju su postavljene klupe. Park oleandera s biljkama koje su uglavnom u dobrom stanju ima poseban značaj za prepoznatljivost ove uvale, te bi prilikom njegova uređenja trebalo sačuvati oleandre koji su u dobrom stanju čime bi se zadržao identitet parka i uvale. Na park se nadovezuje drvored platana (Platanus acerifolia) koje su radi visokog saliniteta u jako lošem stanju, a na koji se nadovezuje drvored palmi (Phoenix canariensis) nedavno zasađenih. Cijeli je taj dio nužno sanirati i to kroz projekt krajobraznog uređenja prostora koji bi bio cjelovit za područje cijele obalne šetnice i parka. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 82

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23” STRATEŠKA STUDIJA Slika 3. Uvala Kalimanj Slika 4. Park oleandera u uvali Kalimanj Slika 5. Drvored palmi na rivi Okućnice s druge strane ceste, kao uostalom i okućnice unutar naselja Belane i Bonići, zasađene su ukrasnim vrstama tipičnim za mediteransko područje kao što su kanarska datula (Phoenix canariensis), niska žumara (Chamaerops humilis), pinjol (Pinus pinea), primorski bor (Pinus maritima), himalajski cedar (Cedrus deodora), čempres (Cupressus sp.), bogumila (Bougenvillea spectabilis), judino drvo (Cercis siliquastrum), mimoza (Mimosa sp.), krupnocvjetna magnolija (Magnolia grandiflora), sirijska ruža (Hibiscus syriacus), albizija (Albizia julibrissin), glicinija (Wisteria sinensis), petolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia), tekoma (Campsis grandiflora), kamelija (Chamellia japonica), pitosporum (Pittosporum tobira), melija (Melia azedarach), nješpula (Eriobotrya japonica), juka (Yucca sp.), tamariks (Tamarix sp.), kaki jabuka (Diospyros kaki), poincijana (Caesalpinia gilliesii), hortenzija (Hydrangea sp.) i sl. Te su se biljne vrste prilagodile prilično nezahvalnim uvjetima užeg obalnog pojasa, što uključuje otpornost na posolicu, visoke temperature, sušu, te izloženost jakim vjetrovima. CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 83

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”<br />

STRATEŠKA STUDIJA<br />

Slika 3. Uvala Kalimanj<br />

Slika 4. Park oleandera u uvali Kalimanj<br />

Slika 5. Drvored palmi na rivi<br />

Okućnice s druge strane ceste, kao uostalom i okućnice unutar naselja Belane i Bonići, zasađene su<br />

ukrasnim vrstama tipičnim za mediteransko područje kao što su kanarska datula (Phoenix<br />

canariensis), niska žumara (Chamaerops humilis), pinjol (Pinus pinea), primorski bor (Pinus<br />

maritima), himalajski cedar (Cedrus deodora), čempres (Cupressus sp.), bogumila (Bougenvillea<br />

spectabilis), judino drvo (Cercis siliquastrum), mimoza (Mimosa sp.), krupnocvjetna magnolija<br />

(Magnolia grandiflora), sirijska ruža (Hibiscus syriacus), albizija (Albizia julibrissin), glicinija (Wisteria<br />

sinensis), petolisna lozica (Parthenocissus quinquefolia), tekoma (Campsis grandiflora), kamelija<br />

(Chamellia japonica), pitosporum (Pittosporum tobira), melija (Melia azedarach), nješpula<br />

(Eriobotrya japonica), juka (Yucca sp.), tamariks (Tamarix sp.), kaki jabuka (Diospyros kaki),<br />

poincijana (Caesalpinia gilliesii), hortenzija (Hydrangea sp.) i sl. Te su se biljne vrste prilagodile<br />

prilično nezahvalnim uvjetima užeg obalnog pojasa, što uključuje otpornost na posolicu, visoke<br />

temperature, sušu, te izloženost jakim vjetrovima.<br />

CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 83

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!