Studija lokacije

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”
STRATEŠKA STUDIJA
Tabela 10. Granični nivoi buke u otvorenim boravišnim prostorina za pojedine zone prema
odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini (Sl. List RCG, 75/06).
Područje/zona
Turistička područja, mala i seoska naselja, kampovi i
školska zona
Poslovno-stambena područja, turistička mjesta, školska
igrališta
Granični nivoi buke u otvorenim boravišnim
prostorima (dB)
Dan Veče Noć
50 50 45
60 50 50
4.8.4 Zelene površine i vegetacija na području Tivatskog zaliva
Na širem području nalaze se slijedeći tipovi vegetacije:
- Halofitni tip: Obuhvata vegetaciju na slanim staništima na zaravnjenim obalama u Tivatskom polju
i području Solila;
- Zimzeleni tip makije Orno quercetum ilices: Ovaj tip vegetacije je prisutan na velikom djelu šireg
područja na lokacijama na kojima nije uništen uslijed izgradnje.;
- Karakteristične fitocenoze: Od značaja je sastojine pitomog kestena.
Na području grada Tivta nalaze se mnogobrojne zelene površine, javne ili privatne, koje su nastale u
različitim vremenskim periodima. Na njima prevladavaju introdukovane vrste, ali su prisutne i
autohtone vrste (alepski bor, Pinus halepensis i čempres, Cupressus sempervirens).
4.8.5 Zaštićeni objekti prirode i zaštićena područja na području Tivatskog zaliva
U širem području Studije lokacije nalazi se više objekata prirode koji su zaštićeni, ili je njihova zaštita
u postupku, temeljem odredbi Zakona o zaštiti prirode (Sl. List SRCG br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89,
39/89, 48/91, 17/92 i 27/94), te Odluke o komunalnom redu (Sl. List SRCG br. 43/06):
- Veliki gradski park u Tivtu površine 3 ha, zaštićen od 1968.godine kao spomenik oblikovane
prirode,
- Područje Solila, vodi se postupak zaštite,
- Grupacija stabala zaštićena opštinskom odlukom o komunalnom redu na slijedećim
lokacijama:
a) palme duž rive u Donjoj Lastvi i na Pinama;
b) grupacija borova na Župi i ispred stare škole u Tivtu;
c) park na Trgu ratne mornarice;
d) park «Ivovića» u Donjoj Lastvi;
e) park ispred hotela «Mimoza»;
f) park ispred ljetne pozornice;
g) park na uglu ulica II dalmatinske i 21. novembra;
h) rogač na rivi u Donjoj Lastvi i rogač na raskrsnici puta Radovići-Krašići; i
i) skupina eukaliptusa kod stare ciglane – obala Đuraševića.
4.8.6 Pejzaž u području Tivatskog zaliva
Pejzaž crnogorskog primorja je raznolik i atraktivan. Rezultat je to klimatskih, geomorfoloških,
hidrografskih i vegetacijskih karakteristika područja. Izdvajaju se osam tipova pejzaža: pejzaž
higrofilnih šuma i šikara, močvarni pejzaž, pejzaž dina, pejzaž šljunkovito-pjeskovith obala, pejzaž
primorskih grebena i stjenovitih obala, pejzaž blatnih obala, pejzaž Bokokotorskog zaliva, i
antropogeni pejzaž.
U širem području Studija lokacije prisutni su:
- močvarni pejzaž,
- pejzaž blatnih obala sa bogato razvijenom slatinskom vegetacijom,
CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 80