Studija lokacije

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”
STRATEŠKA STUDIJA
4.3 Klimatske prilike
Karakteristika Crnogorskog područja je da ima umjerenu klimu s blagom zimom i ne prevrućim
ljetom. Minimalna temperatura vazduha u zimskim mjesecima iznosi 5 o C, dok u ljetnim mjesecima
ta temperatura ima vrijednost od 20 o C. Maksimalne pak mjesečne temperature u ljetnim mjesecima
imaju vrijednost od oko 30 o C, a u zimskim mjesecima 11-13 o C. Broj dana za područje Tivta kada
temperatura pređe određene limite, koji označavaju tzv. ljetne, tropske i mrazne dane je sljedeći:
• broj ljetnih dana kada temperatura tokom dana pređe 25 o C je 113,3;
• broj tropskh dana kada temperatura preko dana prijeđe vrijednost od 30 o C je 37,3, a
• broj mraznih dana kada temperatura tokom dana padne ispod 0 o C je 28.
Na području Tivta, dominantni su vjetrovi iz smjera jugoistoka, zapad-jugozapada i juga, kao što se
vidi iz donje tabele.
Tabela 2. Učestalost smjera vjetrova za meteorološku postaju Tivat
Smjer vjetra Učestalost (%)
Jugoistok 8,7
Istok-jugoistok 6,4
Jugo 6,4
Zapad-jugozapad 7,9
Tišina 31,0
Broj dana bez vjetra je veoma veliki, što pokazuje da je područje slabo vjetrovito. Isto tako, brzina
vjetra nije velika. Najveću srednju brzinu za stanicu Tivat od 5,5 m/s ima vjetar iz smjera sjeversjeveroistok
s učestalošću od 3,8%, i najvećom maksimalnom brzinom od 19 m/s.
4.4 Flora
Čitav pojas morskog dobra Republike Crne Gore pripada provinciji eumediteranske zone zimzelene
vegetacije sveze Quercion ilicis. Izvorno, ovu svezu sačinjavaju šumske sastojina sa karkterističnim
prisustvom česvine, odnosno njihova degradirana, žbunovita varijanta – makija. Danas su izvorne
sastojine očuvane u fragmentima.
Razlikujemo nekoliko tipičnih zona vegetacije u primorju:
Halofitna zona: Obuhvata vegetaciju na slanim staništima neposredno uz more. Postoje tri tipa
staništa a najznačajnji je biljni svijet močvarnih staništa na zaravnjenim obalama u Tivatskom polju i
u Štoju kod Ulcinja.
Zimzeleni pojas makije Orno quercetum ilices: Ovaj pojas je prisutan na velikom djelu primorja i
daje pečat cjelokupnom pejzažu primorja. U prošlosti ovaj su pojas prekrivale šume česvine
(Quercus ilex). S vremenom, uslijed krčevine terena i masovne sječe stabala, šume su postepeno
degredirane u stadij makije. Kako su danas nestale masovne sječe, makija se je na mnogim
mjestima oporavila. Pored česvine u ovom pojasu se nalazi hrast medunac (Quercus pubences),
lemprika (Viburnum tinus), obična zelenka (Phillyrea media), primorska kleka (Juniperus oxycedrus),
velki vrijes (Erica arborea), tršlja (Pistacia lentiscus), planika (Arbutus unedo), obični bušin (Cistus
villosus), kaduljasti bušin (Cistus salviaefolius), žukva (Spartium junceum), mirta (Myrtus
commmunis), lovor (Laurus nobilis), tetivika (Smilex aspera), primorska kupina (Rubus ulmifolius),
maslina (Olea europea), planika (Arbutus unedo L), primorski bor (Pinus maritima), i alepski bor
(Pinus halepensis),
Vegetacija strmih i otvorenih krečnjačkih stijena: Ovaj je pojas prisutan na strmim padinama
crnogorskih primorskih planina i odvojenih krečnjačkih blokova okrenutih prema moru. U ovom
pojasu rastu mnoge rijetke i endemične biljke.
CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 72