Studija lokacije

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”
STRATEŠKA STUDIJA
može sa sigurnošću procjeniti. Isti je slučaj, ali u blažoj mjeri, prisutan sa prirodnom baštinom
odnosno službenom zaštitom pojedinih prirodnih građevina. Podaci zaštite prirode, starijeg su
datuma i opštinskog nivoa (opštinske odluke). Objekti centralnih sadržaja nisu realizovani u
zadvoljavajućoj mjeri. Nije dovršen proces realizacije sportskog centra niti autobuske stanice kao niti
komunalnih sadržaja tipa reciklažnog dvorišta i sl. No međutim, obavljene su važne predradnje, kao
traženje odgovarajućeg zemljišta za reciklažno dvorište (grad je deficitaran sa zemljištem u svom
vlasništvu); izrada programskog i urbanističko-arhitekstonskog rješenja za autobusku stanicu
(parcela je nedovoljne veličine); u izradi je ozbiljna projektna dokumentacija glavnog kolektora i
gradskog uređaja za prečišćavanje otpadnih voda koja nosi dalekosežne koristi osobito u dijelu
zaštite zdravlja građana i cjelokupnog tivatskog zaliva. Podaci o bespravnoj gradnji ne postoje ali su
uočljiva neka odstupanja od uslova (nedovoljan broj PM/GM, neodgovrajuće uređene i opremljene
ulice; povećana izgrađenost, ali je spratnost objekata u najvećoj mjeri ispoštovana).
Pristup obali, jedna od temeljnih zadataka ove studije, omogućen je parcijalno i to u dijelu naseljske
strukture i turističke zone iz smjera centra Tivta i sa magistrale te s morske strane. Ključni problem
cijele zone, a to je ujedno i razvojni prag, je nedovoljna komunalna opremljenost (osobito odvodnja i
vodosnabdijevanje). Generalno može se zaključiti da je individualna gradnja (neki dijelovi su
zasigurno bespravni) na području zahvata, a koja je prisutna u manjoj mjeri, narušila koncept GUP-a
odnosno DUP-ova.
Obzirom na zahtjeve korisnika (grad i individualne zahtjeve), a u svijetlu novih potreba, atraktivne
arhitektonike, težnje ka kvalitetnom arhitektonskom izrazu, nužnosti i stavljanje u funkciju
graditeljske te prirodne baštine, i na kraju ništa manje važnih ekoloških potreba očuvanja prostora
kopna i mora, predložen je koncept korišćenja i zaštite prostora. Konceptom se nastojalo pomiriti
interese svih korisnika imajući u vidu osnovnu potrebu - zaštitu prostora (pejzaža, prirode, kulture,
mora, voda, kopna, vazduha) i održivi razvoj.
Sve kontaktne zone u okruženju su kompatibilne sa namjenom prostora zahvata studije i orjentisane
na ovaj prostor kao na nastavak gradskog centra.
Zadatak ovog dokumenta je stvaranje mogućnosti za razvoj ovog atraktivnog gradskog prostora
smještenog između centra Tivta i Tivatskog međunarodnog aerodroma te magistrale i obale mora.
2.3 Održivost razvoja
Crna Gora je jedna od prvih država koja se oficijelno izjasnila za održivost svoga budućeg razvoja.
Ovu obavezu je proklamovala i sama Skupština 1991. godine. Ona je utvrđena u čl. 1 Ustava iz
1992. godine, a dopunjena mjerodavnim strateškim dokumentima: "National Strategy of Sustainable
Development" (NSSD) i "Enviroment Low", oba iz 2006. godine. Član 26. Ustava daje prednost
Zaštiti životne sredine. Zakon o životnoj sredini je veoma značajan i treba da doprinese
pozicioniranju Crne Gore kao "ekološke države". On štiti sve prirodne vrijednosti i raznolikosti vrsta.
Za svaki projekat, koji bi mogao da naudi životnoj sredini, propisana je provjera štetnosti po životnu
sredinu. U ovom smislu treba pravilno usmjeriti sprovođenje mjera koje se odnose na zaštitu životne
sredine. NSSD-om Crna Gora ispunjava na nacionalnom nivou zahtjeve "Mediterranean Strategy of
Sustainable Development" (MSSD) i istovremeno pristupa zemljama koje su već utvrdile strategije o
održivosti i razvoju pogodnom za životnu sredinu.
Pod pojmom "održivosti u turizmu" NSSD podrazumijeva razvoj koji,
• vodi računa o harmonizovanom odnosu ekonomskih, ekoloških i socijalnih potreba
• ne iscrpljuje postojeće prirodne resurse, nego ih koristi u onoj mjeri, da budu na raspolaganju
i budućim generacijama
• čuva kulturnu raznolikost i identitet, a istovremeno podržava njihovu vezu sa društvom.
Polazeći od ove vizije NSSD određuje 5 konkretnijih ciljeva:
• ubrzavanje privrednog rasta i razvoja, kao i smanjivanje regionalnih razlika;
smanjivanje siromaštva i osiguravanje ravnopravnog pristupa uslugama i resursima;
CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 65