Studija lokacije

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”
STRATEŠKA STUDIJA
Koncepti sistema za separaciju otpada moraju se razraditi u skladu sa opštim strategijama za
upravljanje otpadom u opštinama.
Smjernice i mjere za realizaciju Prostornog plana
Razvojna zona: BOKA KOTORSKA
Ova zona, homogena sa geografskog, ambijentalnog i kulturno-istorijskog stanovišta, obuhvata
podzone Herceg Novi, Kotor i Tivat.
Podzona TIVAT
Smjernicama je predviđena izrada programa jedinstvene politike prostornog razvoja čitave zone,
obuhvatajući područja sve tri podzone i rješenje pitanja prelaza Boke Kotorske drumskom
saobraćajnicom.
2.2.2 Izvod iz Prostornog plana područja posebne namjene za Morsko dobro (PPPPNMD)
Projekcije djelatnosti na području Primorja
Turizam i komplementarne djelatnosti
Prema Master planu za razvoj turizma, strateški cilj je da se poveća kapacitet na 50 000 hotelskih
ležaja do 2010, da bi se udvostručio do 2020, kako bi se realizovao ekonomski potencijal u
turističkoj grani privrede.
Plan nalaže ukidanje hotela sa jednom zvjezdicom i značajno redukovanje kapaciteta hotelskog
smještaja sa dvije zvjezdice, kako bi se privukla imućnija turistička tržišta sa značajno višom
dnevnom potrošnjom po turisti.
Na osnovu rezultata kategorizacije turističkog smještaja u hotelskom sektoru, primarna strategija je
fokusirana na pretvaranje svih postojećih hotela sa dvije zvjezdice na strateški važnim primorskim
lokacijama – u hotele sa tri, četiri i pet zvjezdica, prema međunarodnom standardu. Ovaj zahtjev
znači da više od 50 hotela i smještaja hotelskog tipa, sa 20 000 kreveta treba da bude
modernizovano do 2010.
Prioritet treba da bude dat izgradnji novih hotela kao djelova visokokvalitetnih "odmarališnih
destinacija" u kategorijama četiri i pet zvjezdica, zatim manjim hotelima i turističkim selima u
kategoriji tri zvjezdice, i restauraciji palata u okruženju kotorskog zaliva sa posebnim karakterom
iznajmljivanja imućnim turistima.
Jasna "zona zabranjene gradnje" između obale i naselja treba da bude uspostavljena kako bi bila
vodič razvoja novog turističkog smještaja. Svaka gradnja turističkog smještaja u blizini plaža treba
da bude rezervisana samo za visokokvalitetni hotelski smještaj.
Na neizgrađenim površinama plaža/obale, zelenilo između mora i zone izgradnje treba da bude
očuvano iz ekoloških razloga i radi obezbjeđenja poželjne prirodne hladovine za turiste.
Ekološki osjetljive površine unutar zona za izgradnju treba uvijek da budu zaštićene i sačuvane kao
dodatna vrijednost turističkog uživanja. Obim, visina i arhitektura novih hotelskih kompleksa treba da
budu u harmoniji s okruženjem. Za nove hotele, ležajni kapacitet hotela sa tri ili četiri zvjezdice ne
treba da prelazi 500 kreveta po objektu, a hotela sa pet zvjezdica ne više od 350 kreveta. Potrebno
je ispoštovati i standarde o zelenim površinama shodno kategoriji objekta.
Postojeći turistički smještaj na najprivlačnijim primorskim lokacijama, sa postojećom kategorijom
jedne ili dvije zvjezdice, treba da bude podignut do prioritetnih kategorija ili porušen i ponovo
izgrađen.
Radi ostvarenja maksimalnog ekonomskog učinka, primorske opštine, prema Masterplanu, treba da
teže ka postepenoj transformaciji hotela kako bi se postigla sledeća distribucija do 2020 g.: 10%
kapaciteta u hotelima sa 5*, 40% kapaciteta u hotelima sa 4*, 40% kapaciteta u hotelima sa 3*, 10%
kapaciteta u hotelima sa 2*, Izbacivanje hotela sa 1*.
CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 58