Studija lokacije

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”
STRATEŠKA STUDIJA
Sintezna ocjena stanja u Primorskom regionu
Brojni razvojni i prostorno-ekološki problemi Primorskog regiona nameću potrebu da se što prije
pristupi traženju odgovora i pristupanju konkretnim aktivnostima za njihovo rješavanje.
Velika sezonska antropopresija prostora, potencirana uskošću primorskog pojasa i njegovom lošom
komunikacijskom povezanošću sa zaleđem, jedan je od glavnih problema. Slijedi pretjerana
suprastrukturna, a ponegdje i infrastrukturna izgrađenost. Primorski region je prepoznat po
nelegalnoj izgradnji. Intenzitet izgradnje u pojedinim djelovima već dobija sve odlike tzv.
„zaziđivanja” obale, što bi, nastavi li se dosadašnjim intenzitetom, vodilo konačnom gubitku
atraktivnosti obalnog područja.
Pored problema nelegalne gradnje i njegovih posljedica, postoji i veliki broj neriješenih pitanja u
oblasti tehničke infrastrukture, a u prvom redu u vezi sa drumskim saobraćajem.
Ako ne budu preduzete odgovarajuće prostorno-planske, urbanističke i mjere zaštite životne
sredine, treba očekivati sljedeće konflikte u prostoru ovog područja:
• Dalje degradiranje akvatorija i dijelova obale u Boki Kotorskoj, kao posljedica ulivanja
netretiranih komunalnih otpadnih voda, industrijskih otpadnih voda i otpadnih voda iz hotelskih
kompleksa, ekološki štetnih postupaka (na primjer, u Bijeloj i Tivtu), havarija tankera nafte i
drugih saobraćajnih sredstava, nekontrolisanog bacanja čvrstog otpada, neizgrađenosti lučke
infrastrukture (međunarodnih luka, marina i brodogradilišta) za prihvat balastnih i ostalih
otpadnih voda i čvrstog otpada i roba u transportu sa brodova koje mogu ugroziti životnu sredinu
itd
• Opasnost od izlivanja naftnih derivata u akvatorij i opasnost od eksplozija i požara (skladište
naftnih derivata Lipci u Boki Kotorskoj )
• Opasnost od neregulisanih klizišta
• Neprilagođenost izgradnje seizmičkom riziku.
Opšti ciljevi razvoja
Kao opšti ciljevi Prostornog plana koji odražavaju postavljene uslove definirani su:
• Ublažavanje regionalnih nejednakosti u ekonomskom i društvenom razvoju
• Obezbjeđenje kvaliteta života u svim djelovima Crne Gore.
• Razvoj urbanih i ruralnih područja u skladu sa njihovim potencijalima i ograničenjima.
• Racionalno korišćenje prirodnih resursa kroz:
1) Ograničenje proširivanja građevinskog zemljišta na najmanju moguću mjeru.
2) Racionalna upotreba prostora za urbanizaciju i kontrola i ograničavanje intenzivnijeg širenja
urbanih područja.
3) Održivi razvoj obalnog područja primjenom principa održivog razvoja i instrumenata
integralnog upravljanja obalnim područjem kao općeg interesa Crne Gore, uključujući i
prioritetno rješavanje najvažnijih, brojnih problema i proturječnosti, naročito u dijelu
prostornog i planskog usmjeravanja razvoja morskog akvatorijuma i bolje valoriziranje i
upotrebu posebno vrijednih resursa i potencijala.
• Implementiranje postojećih zakonskih rješenja i prostornoplanskih dokumenata, kao i
međunarodnih konvencija koje se odnose na prostorni razvoj u širem smislu, a koje je Crna Gora
potpisala ili usvojila.
Specifični principi i ciljevi Prostornog plana po sektorima
Turizam
• Produžavanje turističke sezone
• Promovisanje raznih segmenata turističke ponude u skladu sa međunarodnim standardima
• Poboljšano i prošireno povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim
sektorima, kao što su poljoprivreda , usluge i prijevoz.
CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 56