Studija lokacije

STUDIJA LOKACIJE ”DIO SEKTORA 22 I SEKTOR 23”
STRATEŠKA STUDIJA
za drvored treba biti u skladu s prirodnim uslovima (otpornost na posolicu, vjetrove, sušu), a
trebaju se birati manja stabla budući da će se sadnja vršiti unutar privatnih vrtova. Takođe
treba birati dekorativne biljne vrste koje su tipične za ovo područje (oleander, kaki, akacija,
maslina, magnolija, pitospora..). Svaka bi parcela trebala imati zasađeno barem jedno drvo ili
veliki grm kako bi se progustio izgrađeni prostor.
Zelenilo uz javne sadržaje (zelenilo uz sportske objekte SR, zelenilo uz autobusku stanicu
AS)
• Prilikom uređenja otvorenog prostora uz, posebnu pažnju treba pružiti njegovom parternom
oblikovanju, odabiru atraktivnog biljnog materijala koji će biti zanimljiv tokom cijele godine
(trajnice, sezonsko cvijeće, egzotične vrste, i sl.) i odabiru urbane opreme (klupe, fontane,
rasvjeta, koševi za otpatke, informativni panoi...). Prostor bi trebao biti uređen u primorskom
duhu. Osim niske vegetacije, trebalo bi formirati grupacije stabala ili drvored radi osiguranja
površina u hladu gdje bi se postavile klupice.
Zelenilo uz rekreativne površine (površine za rekreaciju R1)
• U zoni zelenih površina za rekreaciju moguće je graditi sportske terene, manje bazene,
dječija igrališta i sl. Zelenilo uz sportsko-rekreativne sadržaje ima dvojaku ulogu, a to je
vizuelna zaštita koja će se formirati u obliku drvoreda ili grmoreda prema saobraćajnim
površinama te osiguranje hlada prilikom bavljenja sportskim aktivnostima što uključuje
sadnju visokog biljnog materijala. Prema saobraćajnicama sklopovi zelenila trebaju biti gušći,
sastavljeni od raznih slojeva biljnog materijala, nižeg i višeg grmlja te drveća. Podzide veće
od 1.5 m nije dozvoljeno graditi.
Zelenilo uz poslovne i komunalno servisne sadržaje (zelenilo uz parcele sa namjenom K i P)
• Uloga zelenila na ovim površinama služi da bi se smanjio njihov uticaj na okolni prostor, i to
u prvom redu vizualni uticaj, ali i drugi (buka, zagađenje zraka i sl.). Stoga se njihovo
uređenje svodi na formiranje gustih i visokih sklopova uz rubove parcele, a ponekad i
formiranje nasipa. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti biljnom materijalu i to prema kriteriju
otpornosti na različita zagađenja.
1.6.4 Mjere zaštite prirodne i kulturne baštine
• U svrhu izrade konzervatorskih smjernica – mjere zaštite kulturne baštine, konzutirani su
Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro (Kotor - Podgorica, 2007.),
Zakon o zaštiti prirode (Sl. list RCG, br. 36/77, 39/77, 2/89, 29/89, 39/89, 48/91, 17/92,
27/94), Zakon o nacionalnim parkovima (Sl. list RCG, br. 47/91, 17/92, 27/94), Zakon o
zaštiti spomenika kulture (Sl. list RCG, br. 47/91, 27/94), Lista zaštićenih područja Crne Gore
(prema Zakonu o zaštiti prirode), konačni Predlog DUP-a Tivat – Centar (Podgorica, februar
2007. godine), Lista kulturnih dobara za davanje smjernica za zaštitu i razvoj područja u
obuhvatu "Dio sektora 22 i sektor 23" PPPPNMD (Regionalni zavod za zaštitu spomenika
kulture u Kotoru, 05.06.2008.), Popis arheoloških zona i arheoloških lokaliteta za opštinu
Tivat.
1.6.4.1 Kulturno- istorijske cjeline i građevine
• Kompleksi sa ljetnikovcima i njihove ostatke, uključivo sa okolinom, predstavljaju dio
naslijeđenog kulturnog krajolika što pretpostavlja očuvanje, zaštitu i revitalizaciju ovih
građevina zajedno sa pripadajućim okolnim prostorom.
Kompleks Bizanti u Župi
• Zbog svoje integralne vrijednosti (kulturne i prirodne), Studija štiti ovo područje prema
Zakonu o zaštiti spomenika kulture (Sl. list RCG, br. 47/91, 27/94) u smislu člana 6.
CAU – Centar za arhitekturu i urbanizam 32