CAU

tranzitnog cjevovoda DN225 u rez. Radovići na južnoj strani, na koti 80mnm. Predviđena je izgradnja novog
rezervoara Radovići na koti 80mnm (ukoliko nije moguće proširenje zapremine starog). Predviđeno je da se
izgradnjom druge faze tranzitnog cjevovoda, izgradnjom rezervoara Đuraševići i zamjenom postojećih distributivnih
cjevovoda riješi problem vodosnabdijevanja, rezervoarskog prostora i distrubucije vode duž dijela Luštice od Solila do
kraja Krašića. U sklopu izgradnje nove saobraćajnice od Solila do Radovića, predviđena je i zamjena postojećeg
tranzitnog cjevovoda DN225 uz povećanje prečnika, što će omogućiti tranzit i do 100l/s vode u rezervoar Radovići i
prema planiranim turističkim kompleksima Luštica Development i Plavi Horizonti. Kao trajno rješenje je predviđena
izgradnja treće faze tranzitnog cjevovoda do rezervoara Radovići duž obale Đuraševići i Krašići.
Iz rez. Radovići će se snabdijevati donja zona južne strane Luštice. Iz njega se voda prepumpava u rez. Gošići
ukupne zapremine V=1500 m³ koji snabdijeva gornju zonu južnog I entralnog područja tivatskog dijela Luštice.
Predviđena je i izgradnja rezervoara Krašići na koti do 100mnm zapremine 500m³ kojim će se snabdijevati II visinska
zona Krašića. Predviđena je zamjena svih AC cjevovoda na teritoriji opštine novim cjevovodima odgovarajućih
prečnika istim ili približnim trasama.
Područje UPa Pržno I tj. postojeći hotelski kompleks se trenutno snabdijeva iz rezervoara Radovići azbest
cementnim cjevovodom DN200.
Planirano stanje
Područje UP Pržna I i UP Pržna II su u u smislu vodovodne infrastrukture funkcionalno nerazdvojive cjeline koje su
međusobno zavisne i područje UP Pržna I je tretirano kao dio te planske cjeline u okviru ovog plana.
Da bi se dimenzionisala potrebna distributivna vodovodna mreža, potrebno je usvojiti specifičnu dnevnu potrošnju po
korisniku, kao i koeficijente dnevne i satne neravnomjernosti. Odredivanje specifične potrošnje je jako osjetljivo, jer
se bazira na čitavom nizu pretpostavki i drugih parametara i osnovnih kriterijuma kao što su: velicina i tip naselja,
struktura potrošaca, stepen opremljenosti stanova ili porodicnih kuca, struktura i kategorija hotelskih kapaciteta,
klimatski uslovi, zastupljenost kultivisanog zelenila, vrsta i velicina okućnica, saobracajne površine i drugi zahtjevi
koje treba da zadovolji procjenjena dnevna bruto potrošnja po korisniku.
Da bi se provjerila opravdanost planiranih tehnickih rješenja i izbjegle veće greške u investicionim zahvatima
vezanim za objekte vodosnabdijevanja, značajno je utvrditi perspektivne potrebe za vodom. Kao polazni podatak za
odredivanje normi potrošnje vode razmatrana je specificna potrošnja vode po stanovniku na dan iz Vodoprivredne
osnove Republike Crne Gore.
Po stanovniku u Vodoprivrednoj osnovi data norma za potrošnju za l/kor/dan u od 400l/s/dan sa uracunatom
komercijalnom industrijskom i potrošnjom usljed gubitaka.
U zavisnosti od vrste hotela prema Vodoprivrednoj osnovi i Master planu usvojene su sljedece specificne potrošnje:
o stalni stanovnici 200 l/dan/st.
o hotel A kategorije 650 l/dan/kor.
o hotel B kategorije 450 l/dan/kor.
o Vile i apartmani 450 l/dan/kor.
o hoteli nižih kategorija 350 l/dan/kor.
o privatan smeštaj 350 l/dan/kor.
o odmarališta 300 l/dan/kor.
o kampovi 100 l/dan/kor.
Smatrajući da su navedene specifične potrošnje u danu maksimalne potrošnje za maksimalnu satnu potrošnju se
usvaja potrošnja sa usvojenim koeficijentom časovne neravnomjernosti K hmax = 2,3.
U okviru proračuna potrebnih količina vode u dnevnoj normi potrošnje po stanovniku, obuhvaćene su i potrebne
količine za komercijalne potrebe, komunalne potrebe kao i samo zalivanje zelenih površina.
Tabela. 2. Proračun potrebnih količina pitke vode
No. Namjena prostora Broj Specifična Qmax.dn. Koef. satne Qmax.čas.
UP Pržno I
69