Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
financije<br />
još važnije, aktualni je premijer tek na<br />
početku svoga mandata, kada je zasigurno<br />
lakše krenuti u provedbu iznimno<br />
nepopularnih mjera štednje koje<br />
će stvoriti neprijateljsko raspoloženje<br />
među biračima, koliko god pojedini<br />
političari za svoje propuste optuživali<br />
Bruxelles.<br />
No tu je i još jedna, ništa manje<br />
bitna dimenzija cijelog slučaja. Ako se<br />
situacija doista zaoštri u neželjenom<br />
smjeru, brojni analitičari smatraju da će<br />
ostale zemlje članice Europske monetarne<br />
unije priskočiti u pomoć. Jer grčki<br />
default bio bi ne samo udar na državne<br />
obveznice, već i reputaciju monetarne<br />
unije u cjelini, a zasigurno bi imao i<br />
vrlo konkretne reperkusije na ostale<br />
zemlje. Doduše, guverner Europske<br />
središnje banke Jean-Claude Trichet bio<br />
je prilično rezolutan, izjavivši nedavno<br />
kako se “niti jedna vlada ne treba nadati<br />
posebnom tretmanu”. Pa ipak, grčki je<br />
“slučaj” već nanio dosta štete europskoj<br />
valuti, te se tečaj EUR/USD, nakon jednotjednog<br />
klizanja od 3,5%, spustio sve<br />
do 1,4 dolara, na najnižu razinu od kraja<br />
srpnja prošle godine, a otvara se i pitanje<br />
domino-efekta. Prije svega putem<br />
rastuće premije za rizik, koja se očituje<br />
rastom stope prinosa na obveznice, a<br />
sve je više onih koji spominju i sistemski<br />
rizik, jer su europske financijske institucije<br />
zatrpane do grla grčkim i sličnim<br />
obveznicama.<br />
Uostalom, Grčka je možda najgori<br />
primjer fiskalne neodgovornosti,<br />
no kandidata koji bi mogli krenuti<br />
tim putem ima napretek. Mnogi tako,<br />
referirajući se na kraticu s početka<br />
priče, ironično spominju “svinjac” i<br />
pojedine zemlje s periferije kontinenta,<br />
upozoravajući na rastući spread u<br />
odnosu na Bund kada su u pitanju irske,<br />
španjolske ili portugalske obveznice.<br />
U tom kontekstu zanimljivo je promatrati<br />
i kako se kreće CDS krivulja.<br />
Credit default swap (CDS) označava<br />
cijenu po kojoj je moguće osigurati se<br />
od defaulta, a zapravo je riječ o financijskom<br />
instrumentu koji omogućuje<br />
Prema percepciji rizika, najbliže Grčkoj su<br />
Irska i Španjolska, koje bi se ubrzo također<br />
mogle naći na udaru pesimista<br />
hedging (vlasnicima obveznica) ili pak<br />
puko špekuliranje mogućim ishodima.<br />
Princip je vrlo jednostavan, a CDS se<br />
izražava u postocima (100 baznih bodova<br />
= 1%), pa primjerice CDS krivulja<br />
(u prikazanoj tablici na petogodišnje<br />
obveznice) s vrijednošću 279,1 bazni<br />
bod (bps) u slučaju Grčke znači da će<br />
investitor izdavatelju (obično je riječ<br />
o investicijskoj banci) godišnje platiti<br />
2,791 posto nominalne vrijednosti obveznica.<br />
U slučaju defaulta, investitor će<br />
od izdavatelja primiti puni (nominalni)<br />
iznos investicije.<br />
Ili još jednostavnije – veći CDS<br />
označava veći rizik od defaulta (i obrnuto),<br />
a iz podataka u tablici možemo<br />
cDS krivulja<br />
CDS promjena (%)<br />
Grčka 279,1 124,0<br />
Portugal 105,6 97,0<br />
Velika Britanija 81,2 78,1<br />
Španjolska 1<strong>15</strong>,2 67,4<br />
Italija 99,4 44,3<br />
Njemačka 26,9 23,4<br />
Irska 146,2 9,5<br />
uočiti koliko se taj rizik povećao samo<br />
u razdoblju od početka listopada<br />
prošle do sredine siječnja ove godine.<br />
Kod Grčke se rast rizika mjeri troznamenkastim<br />
brojkama, dok je u slučaju<br />
Portugala udvostručen, a Irska bilježi<br />
iznenađujuće skroman rast (premda je<br />
cijena osiguranja veća nego kod Portugala),<br />
zahvaljujući percepciji ulagača<br />
kako će vlada u Dublinu najlakše izaći<br />
na kraj s nagomilanim problemima.<br />
Kada bismo pokušali na jednostavan<br />
način sažeti različita razmišljanja<br />
analitičara, prikladan bi zaključak bio<br />
kako većina ipak smatra da će politički<br />
lideri EU učiniti sve ne bi li u korijenu<br />
sasjekli moguće širenje krize i neželjenu<br />
reprizu kreditne krize.<br />
Konačno, neke procjene govore<br />
kako bi akcija spašavanja Grčke u<br />
prosjeku povećala proračunski deficit<br />
ostalih članica EMU za svega 0,3 posto,<br />
a to je doista mala cijena u odnosu na<br />
posljedice. Stoga nije ni čudno da veliki<br />
broj investitora trenutne okolnosti<br />
tumači kao povoljnu priliku za kupnju,<br />
procjenjujući kako će se stvari vrlo skoro<br />
vratiti u “normalu”.<br />
Ulagači trenutno Grčku drže rizičnijom investicijom od većine zemalja na Starom kontinentu<br />
76 F o r b e S veljača 2010
Change language