Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
jer izbori slijede tek godinu potom). Ono pak što postaje sve<br />
veća nepoznanica je pitanje Nove ljubljanske banke (NLB),<br />
velike financijske grupacije koja drži oko 40 posto tržišta<br />
u Sloveniji, a snažno je prisutna u jugoistočnoj Europi. U<br />
<strong>Forbes</strong>u smo u više navrata pisali o NLB-u, njezinom nastanku<br />
gašenjem Ljubljanske banke (kojoj su ostavljeni dugovi,<br />
a sve je zdravo prebačeno u NLB), o njezinoj ekspanziji<br />
na prostoru bivše Jugoslavije (osim u Hrvatskoj, kamo je ne<br />
pušta guverner Narodne banke dok se ne riješi otvoreno<br />
pitanje duga štedišama Ljubljanske banke) i o vlasničkim<br />
odnosima: 2002. godine u NLB ulazi belgijska financijska<br />
skupina KBC koja se nadala dobiti većinski udjel 2005. godine,<br />
ali joj je to onemogućeno.<br />
Od tada belgijska banka priča kako je spremna prodati<br />
svoj udjel (sada iznosi oko 30 posto), ali i dalje ostaje<br />
u NLB-u. Slovensku je javnost krajem prošle godine nakratko,<br />
ali vrlo snažno uzdrmala vijest da se za udjel KBC-a<br />
zanimaju Kinezi sa svojom Development bank, moćnom<br />
financijskom institucijom, ali vlada se pravila da se ništa ne<br />
događa (i izgleda da se ne događa). Početkom siječnja pojavila<br />
se pak informacija da je za udjel KBC-a zainteresiran<br />
nitko drugi doli moćni financijski div iz Španjolske, Banco<br />
Santander (najveća banka po tržišnoj kapitalizaciji u zoni<br />
eura). Prema slovenskim medijima o tom je poslu premijer<br />
Borut Pahor razgovarao sa španjolskim premijerom<br />
Zapaterom tijekom službenog posjeta Madridu u studenome<br />
prošle godine. Santander je danas izuzetno veliko<br />
ime europskog, ali i svjetskog financijskog tržišta. Banka je<br />
uspješno isplivala iz financijske oluje koja je započela ujesen<br />
2008., proširila se koliko je mogla, a sada bi htjela još i više<br />
(najavljeno je izdavanje obveznica u vrijednosti od dvije<br />
milijarde eura koje bi služile za nove akvizicije).<br />
Slovenska je politika (jer država je i dalje najveći vlasnik<br />
NLB-a) pozitivno reagirala na inicijativu Santandera: treba<br />
imati na umu da Španjolska<br />
u ovom polugodištu predsjeda<br />
Europskom unijom, da<br />
će imati snažan utjecaj na rad<br />
Ministar<br />
Križanič<br />
vjeruje da<br />
neće morati<br />
poslati već<br />
napisano<br />
pismo EK-u<br />
trojke u kojoj se nalazi još i Belgija – zemlja iz koje dolazi<br />
KBC – te Mađarska, kao i da je sve utjecajnija članica Unije,<br />
čega je Ljubljana svjesna.<br />
I kad se već mislilo da je napokon riješeno pitanje novog<br />
suvlasnika NLB-a, ministar financija Franc Križanič odlazi<br />
u Bruxelles na razgovore s KBC-om nastojeći ih privoljeti<br />
da sudjeluju u ovogodišnjoj dokapitalizaciji NLB-a, koja bi<br />
trebala donijeti oko 250 milijuna eura. Na prvi bi se pogled<br />
moglo pomisliti kako vlada, zadovoljna španjolskom ponudom,<br />
nastoji privoljeti KBC da pokaže potreban interes pa<br />
da se posao što prije sklopi, ali tome proturječi izjava ministra.<br />
On, naime, nakon sastanka tvrdi kako su Belgijancima<br />
ponudili “partnerstvo, nastavak suradnje u potpori razvoju<br />
banke”. Dakle, ne djeluje kao da ih mole da što prije sklope<br />
posao sa Santanderom.<br />
No, to je na neki način i razumljivo. Slovenska je vlada<br />
odlučna u provedbi dokapitalizacije i to u prvom kvartalu<br />
ove godine, ali imaju problem s Europskom komisijom.<br />
Ako će, naime, u dokapitalizaciju ići sami, bez partnera,<br />
to bi se u Bruxellesu moglo tumačiti kao državna pomoć<br />
NLB-u i naišlo bi na otvorene otpore. Križanič tvrdi kako<br />
nema straha od takvog scenarija te da je već spremio pismo<br />
za EK da sve pojasni ako bi vlada “bila prisiljena” ići sama.<br />
Ipak, rekao je, nada se da to pismo neće morati slati.<br />
Ljubljana je vjerojatno sklona Santanderovoj ponudi<br />
(bolje oni nego Kinezi, tako se sigurno razmišlja u vladi),<br />
ali bi puno radije zadržala Belgijance koji su od 2005., kad<br />
im je onemogućeno preuzimanje banke, zapravo pasivni<br />
promatrači zbivanja. Španjolci, moćni, snažni i u punom<br />
zamahu, sigurno bi se postavili drukčije i to bi značilo nova<br />
pravila igre. Jasno je također da oni ne bi bili spremni sudjelovati<br />
u dokapitalizaciji, pa se Ljubljani možda čini da je<br />
sada vrijeme udobrovoljiti Belgijance da pristanu na sudjelovanje<br />
u nabavi svježeg kapitala, a neka potom rade sa<br />
svojim udjelom što hoće, ali da u igri nisu Kinezi ili neki<br />
čudni fondovi (NLB je snimao fond Apex sa sjedištem u<br />
Londonu). Jer KBC, koja prima državnu pomoć, ovako i<br />
onako ima obvezu prodati dio svojih ulaganja, a Sloveniju<br />
više ne drže svojim strateškim tržištem.<br />
Ostao pak KBC ili došao Santander ili netko treći, sigurno<br />
je samo da će slovenska vlada, kojeg god predznaka<br />
bila, na svaki način nastojati sačuvati većinsku kontrolu<br />
NLB-a. Naime, ovih se dana otvorila priča o kreditima<br />
koje je davala skupini Ultra, u kojoj je jedno od ključnih<br />
upravljačkih mjesta držao Gregor Golobič, sadašnji ministar<br />
visokog školstva i čelnik stranke Zares. U Janšino su<br />
pak doba preko NLB-a išle kreditne linije koje su trebale<br />
omogućiti Bošku Šrotu da otkupi Pivovarnu Laško, a Igoru<br />
Bavčaru da postane vlasnik Istrabenza. Ispustiti pak iz ruku<br />
takvu lisnicu (gotovo bez dna) ne pada na pamet niti jednoj<br />
političkoj opciji.<br />
veljača 2010 F o r b e S 55
Change language