04.09.2015 Views

15_Forbes.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

pritom biti od koristi”, kaže biologinja Pamela<br />

Ronald, autorica probiotehnološke<br />

knjige “Tomorrow’s Table”.<br />

Kada je 1999. farmaceutski div Pharmacia<br />

(sada Pfizer) dogovorio spajanje s<br />

Monsantom radi istraživanja lijekova protiv<br />

artritisa, vrijednost njihove dionice je<br />

pala jer ulagači u lijekove nisu htjeli imati<br />

veze s kontroverznim biznisom stvaranja<br />

GM sjemena. Prijepor oko GM kultura<br />

dosegnuo je vrhunac 2000. godine kada<br />

je GM kukuruz – i to od sorte koja nije<br />

namijenjena prehrani ljudi – otkriven u<br />

Kraftovim korama za taco. Proizvod je<br />

povučen s tržišta, a posljedica je bio dodatni<br />

loš publicitet.<br />

Godine 2002., kada se Monsanto<br />

odvojio od Pharmacije, prodaja sintetskog<br />

sjemena je rasla, ali kompanija na<br />

tome nije zarađivala. “Zahvat nam je bio<br />

preširok, a previše plitak”, sjeća se molekularni<br />

biolog David Stark. Istraživalo se sve<br />

i svašta, od pšenice i trave do kave. Hugh<br />

Grant, starosjedilac u Monsantu koga je<br />

2003. zapalo da vodi kompaniju, ukinuo<br />

je većinu tih projekata i stavio sve na tri<br />

glavne kulture – kukuruz, soju i pamuk.<br />

Samo su one obećavale prodaju dovoljno<br />

veliku da opravda ulog od 100 milijuna<br />

dolara, koliko stoji razvoj nove GM kulture.<br />

Biotehnološki obrađeni kukuruz i<br />

soja manje su kontroverzni proizvodi jer<br />

se rijetko prodaju izravno potrošačima.<br />

Grant je također shvatio da<br />

samo genetski inženjering nije<br />

dovoljan za uspjeh u biznisu sa<br />

sjemenom, da ne može zamijeniti<br />

konvencionalne metode<br />

koje znanstvenicima omogućuju<br />

stvaranje stotina sjemenskih varijeteta<br />

prilagođenih različitim klimama<br />

i vrstama tla. Monsantov<br />

budžet za istraživanja danas je<br />

ravnopravno podijeljen između<br />

GM i konvencionalnog dobivanja<br />

sjemena. “Ako imate briljantne<br />

biotehnološke postupke i krajnje<br />

prosječno sjeme, dobit ćete<br />

prosječan urod. Oni što genetski<br />

inženjering čini jest da štiti preprogramirani<br />

urod ”, kaže Grant.<br />

Odsad će njegov posao biti teži. Glavni<br />

patent za soju otpornu na Roundup istječe<br />

2014. godine.To bi moglo ugroziti 500<br />

milijuna prihoda od prodaje licenci na<br />

tu Monsantovu sortu, procjenjuju u JP-<br />

Morganu. Monsanto je upravo predstavio<br />

drugu generaciju proizvoda otpornog na<br />

herbicid koja će, kako kažu, omogućiti<br />

sedam posto veći prinos sojinog zrna po<br />

jutru.<br />

No konkurencija poput DuPonta<br />

već razvija svoje sjeme otporno na herbicide.<br />

DuPont se nada da će te sorte<br />

moći miješati sa sortom otpornom na<br />

Roundup. Monsanto je već uložio tužbu<br />

da to spriječi. “Sve je to već pomalo za otpis”,<br />

kaže Chris L. Show, analitičar u tvrtki<br />

Ticonderoga Securities, koji smatra da je<br />

kompanija precijenjena.<br />

Potom, tu je i antitrustovsko pitanje.<br />

Konkurencija poput DuPonta, koji je<br />

uložio protutužbu na antitrustovskoj<br />

osnovi, te neke farmerske udruge, ne<br />

odobravaju Monsantove licencijske ugovore<br />

s nizom malih sjemenarskih tvrtki.<br />

Tvrde da su ti ugovori prerestriktivni i<br />

da onemogućuju pristup sjemenskim<br />

kulturama drugih proizvođača. U Monsantu<br />

kažu da se i ministarstvo pravosuđa<br />

raspitivalo o tvrdnjama sličnim onima<br />

iznesenim u DuPontovoj tužbi. “Koncentracija<br />

je dovela je do viših cijena sjemena<br />

i sužavanja ponude za farmere”, žali se<br />

William Wenzel iz neprofitne organizacije<br />

Urod keša<br />

Na planu biotehnološkog sjemena Monsanto je ubirao<br />

vrhnje pred nosom konkurentima gotovo cijelo<br />

desetljeće, unatoč osrednjoj 2009. godini.<br />

1000<br />

500<br />

400<br />

300<br />

200<br />

100<br />

50<br />

12/29/00=100<br />

cijena Monsantove dionice<br />

’01 ’02 ’03 ’04 ’05 ’06 ’07 ’08 ’09<br />

Izvor: Interactive Data via FactSet Research Systems.<br />

S&P 500<br />

Farmer to Farmer Campaign on Genetic<br />

Engineering u Wisconsinu. Paul Rozwadovski,<br />

vlasnik jedne tamošnje mliječne<br />

farme smatra da je Monsanto kriv što<br />

on više ne može nabaviti konvencionalni<br />

sjemenski kukuruz koji je desetljećima<br />

koristio. “Monsanto preuzima cijelu tu<br />

industriju ”, kaže on. “Nastoje eliminirati<br />

sve konvencionalno sjeme.”<br />

“Svaki puta kad neka kompanija<br />

dotigne 90 do 95 posto tržišnog udjela i<br />

pojavi se zabrinutost za konkurentnost cijena,<br />

ministarstvo pravosuđa to će primijetiti”,<br />

kaže Brian A. Weinberger, specijalist<br />

za antitrustovske parnice iz odvjetničke<br />

tvrtke Buchalter Nemer. “Pritisne li Monsanto<br />

previše svoje licencijske partnere,<br />

dospjet će na njihov radar.” U Monsantu<br />

kažu da su liberalni kod izdavanja licencija<br />

za svoje GM kulture te da su toliko<br />

ispred ostalih zato što su godinama prije<br />

konkurencije ozbiljno zaigrali na GM<br />

kartu. “Farmeri biraju svake godine. Ako<br />

se ponovno odluče za vas, znači da ste lani<br />

napravili dobar posao ”, kaže Grant.<br />

Monsanto se od 2005. postupno<br />

vraća drugim prehrambenim kulturama,<br />

uključujući voće i povrće. Među projektima<br />

su zelena salata hrskava kao kristalka<br />

a hranjiva kao endivija, te lubenica koja ne<br />

curi kad se nareže na kriške. Ta istraživanja<br />

oslanjaju se na konvencionalne metode<br />

obrade sjemena.<br />

Godine 2004. odustali su od<br />

biotehnološki obrađene pšenice<br />

jer se istraživanje pokazalo previše<br />

kontroverznim. Pšeničnom biznisu<br />

vratili su se u srpnju, kupivši<br />

za 45 milijuna dolara kompaniju<br />

WestBread koja se bavi proizvodnjom<br />

konvencionalnog sjemena.<br />

Nadaju se da će genetskim<br />

inženjeringom uspjeti stvoriti<br />

sortu koja podnosi sušu.<br />

“Kada su zbunjeni ili zabrinuti,<br />

ljudi prirodno reagiraju odbijanjem<br />

”, kaže David Stark. “Nama<br />

jedino preostaje stvarati korisne<br />

proizvode i nadati se kako će ljudi<br />

s vremenom prihvatiti da je to što<br />

radimo dobro. ”<br />

veljača 2010 F o r b e S 53

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!