04.09.2015 Views

15_Forbes.pdf

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

kompanije<br />

vodnju aditiva sve do 1981. godine,<br />

kad su se počeli baviti biotehnološkim<br />

istraživanjima (kemijski biznis napustili<br />

su 1997.). Monsantove biotehnološke<br />

kulture posljedica su iste one revolucije<br />

genetskog inženjeringa koja je iznjedrila<br />

kompanije poput Genentecha i Amgena.<br />

No dok su se biotehnološki lijekovi na<br />

tržištu pojavili već 1982. kada je odobren<br />

rekombinantni inzulin, biotehnološke ratarske<br />

kulture bilo je teže razviti. Neke od<br />

poteškoća bile su tehničke naravi. Potrajalo<br />

je dok su znanstvenici shvatili kako<br />

nanovo uzgojiti cijelu biljku iz genetski<br />

izmijenjenih stanica. Jedna od primijenjenih<br />

metoda bila je superbrzi unos novih<br />

gena u stanice pomoću genskog pištolja.<br />

Do napretka je došlo ranih 80-ih, kada<br />

su znanstvenici u Monsantu i u Europi<br />

neovisno jedni o drugima otkrili da bakterija<br />

iz tla Agrobacterium tumefaciens<br />

može sve to učiniti još preciznije. Ta bakterija<br />

izaziva dobroćudni tumor korijena<br />

drveća. Istraživači iz bakterije izdvajaju<br />

gen odgovoran za bolest, dodaju druge<br />

gene već prema cilju koji žele postići i<br />

onda pomiješaju bakterije i biljne stanice<br />

u Petrijevoj posudi. Teži dio posla, unos<br />

novog gena u biljku, obavlja bakterija.<br />

Na taj se način izvodi većina postupaka<br />

genetskog inženjeringa u Monsantu.<br />

Monsantov prepad na biotehnologiju<br />

otpočetka je bio kontroverzan. Njihov<br />

prvi GM proizvod, goveđi hormon rasta<br />

koji potiče proizvodnju mlijeka, izazvao<br />

je 1994. ogorčenu raspravu zbog navodne<br />

štetnosti za zdravlje.<br />

“To vjerojatno nije bio najmudrije<br />

odabran proizvod za prvi iskorak na<br />

tržište”, priznaje Earl Harbison, predsjednik<br />

kompanije od 1986. do 1993. (Monsanto<br />

je tu proizvodnu liniju 2008. Prodao<br />

kompaniji Eli Lilly.) U početku su namjeravali<br />

sasvim polako izlaziti u javnost s<br />

biotehnološki obrađenim sjemenom.<br />

“Sjeme nije proizvod koji bi kupac morao<br />

prigrliti” , kaže Harbison. No sporost je<br />

odbačena kao pristup kad je na čelo uprave<br />

došao Robert Shapiro, dotad na čelu<br />

tvrtkinog biznisa s umjetnim sladilom<br />

Znanstvenica pregledava hibridni<br />

kukuruz u Monsantovu stakleniku<br />

‘Potražnja za hranom veća je nego ikad.<br />

Nema novih obradivih površina.’<br />

Nutrasweetom. Veliki zagovornik promocije,<br />

Shapiro je zasuo medije pričama<br />

kako će Monsantove biljne kulture unaprijediti<br />

okoliš smanjivanjem količine<br />

pesticida i počeo proguravati takvo sjeme<br />

preko blagonaklonih regulatornih tijela.<br />

Protureakcija je bila neizbježna.<br />

Razvoj kultura otpornih na Roundup<br />

bio je logičan sljedeći korak, ali i teško<br />

ostvariv sve dok nekome nije sinulo kako<br />

bi vrijedilo pokušati s genima bakterije<br />

nađene u otpadnim vodama oko pogona<br />

za prozvodnju tog herbicida. “Jednoga<br />

dana ušao sam u laboratorij, pogledao<br />

rezultat na svom robotu i ostao zapanjen”,<br />

prisjeća se potpredsjednik tvrtke Stephen<br />

Padgette. Soja otporna na Roundup predstavljena<br />

je 1996. Iste se godine pojavio<br />

Bt-pamuk, a sljedeće i Bt-kukuruz. Podigla<br />

se silna buka da će GM kulture izazivati<br />

alergije, ali to “uopće nije istina” za kulture<br />

koje su sigle na tržište, kaže Wayne Parrot,<br />

znanstvenik sa Sveučilišta u Georgiji.<br />

Potom su krenule optužbe da bi Btkukuruz<br />

mogao ubijati leptire i nanositi<br />

druge štete okolišu, no učinak na okoliš<br />

upravo je suprotan. GM biljke smanjuju<br />

potrebu za primjenom pesticida, a one<br />

otporne na Roundup mogu umanjiti<br />

eroziju tla olakšavajući plitku obradu tla.<br />

“Moramo prehranjivati ljude na manje<br />

destruktivan način. GM usjevi mogu nam<br />

Foto MATTHEW GILSON FOR FORBES<br />

52 F o r b e S veljača 2010

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!